Ni kap
Nedostatak vode ubija više ljudi nego prirodne nesreće i konflikti
The future of water should not start with water. #WorldWaterDay https://t.co/6aB47JEBvl pic.twitter.com/BGgg1XqNqQ
— World Economic Forum (@wef) March 23, 2021
The future of water should not start with water. #WorldWaterDay https://t.co/6aB47JEBvl pic.twitter.com/BGgg1XqNqQ
— World Economic Forum (@wef) March 23, 2021
Otpad iz industrije, kanalizacije, poljoprivrede i svakodnevnih navika završava u rijekama, jezerima i podzemnim izvorima, ugrožavajući ekosustave i zdravlje ljudi. Čak 2,4 milijarde ljudi nema pristup sigurnoj vodoopskrbi, a degradacija slatkovodnih sustava ubrzano smanjuje biološku raznolikost. Iako problem djeluje golem, svatko može pomoći – smanjenjem plastike, pravilnim odlaganjem otpada i brigom o okolišu. Jer bez vode, ni ljubav ne pomaže. Green
Velike ljetne suše u zemljama poput Španjolske i Grčke dovele su ondje do pada rezervi vode, a stanovnici su bili pozvani da ne troše pitku vodu na zalijevanje vrtova i pranje automobila. U Barceloni je bilo ograničeno tuširanje na javnim bazenima. U Portugalu se 30 posto uskladištene i distribuirane vode ne uspije naplatiti ili se izgubi zbog neovlaštenog korištenja. Zbog degradacije cjevovoda gube se 184 milijarde kubičnih metara vode, vrijedne 90 milijuna eura godišnje. “Studija je pokazala da je potrebno uložiti ukupno 255 milijardi eura u sljedećih 20 do 30 godina da ispunimo potrebe EU za vodom”, kažu. Index
Hrvatska je, prema podacima Eurostata, prva u Europskoj uniji po zalihama vode, s prosječnih 30.700 metara kubnih vode po stanovniku, a prema podacima UNESCO-a, peta u Europi i 42. u svijetu kada je riječ o dostupnosti i bogatstvu vodnih resursa. U Zelenoj akciji kažu da, iako je činjenica da je Hrvatska u europskim, pa čak i svjetskim okvirima, zemlja relativno bogata vodnim resursima, ti se resursi danas nalaze pod sve većim pritiskom. Ovogodišnji Svjetski dan voda posvećen je očuvanju ledenjaka koji čuvaju gotovo 70 posto svjetskih zaliha pitke vode, ali, nažalost, klimatske promjene značajno utječu na njihov gubitak, prijeteći podizanjem razine mora, porastom vodostaja, poplavama i drugim štetnim djelovanjima. Index
Znanstvenici su otkrili da su supernove iz najranijih dana svemira stvarale vodu puno prije nego što su nastale prve galaksije. Istraživanje pokazuje da su eksplozije prvih zvijezda proizvele kisik, koji se zatim spojio s vodikom u guste oblake bogate vodom – ključne za formiranje planeta. Ovo otkriće sugerira da su nastanjivi svjetovi mogli nastati milijardama godina ranije nego što se mislilo, otvarajući vrata mogućnosti da su uvjeti za život postojali gotovo od samog početka svemira. tportal
Ako ste se dosad žalili na kamenac u vodi, više nemojte. Kineski znanstvenici su dokazali da upravo kalcijev karbonat na temperaturi ključanja vode na sebe veže mikroplastiku. Jednostavnim prokuhavanjem vode iz slavine i filtriranjem kroz običan filter za kavu, može se ukloniti gotovo 90% prisutnih čestica mikroplastike. Istraživanja o utjecaju mikropalstike na ljudski organizam još nisu definitivna, ali trenutna saznanja govore kako ona može negativno utjecati na mikrobiom crijeva, a time i na imunitet te zdravlje općenito. Green
U vodi iz javnog vodovoda pronađene su: e. coli, koliformne bakterije i enterokoki. Zanima me kako prati suđe? I smije li se tuširati s tom vodom, prati kosu, prati odjeću u veš mašini? Pita jedna forumašica na temi. Saznala sam jer sam, nakon što sam došla ovdje, dobila akutne hm zdravstvene probleme (da sad ne idem u detalje) i nije mi bilo jasno zašto ne prolazi, što to pokvareno uporno jedem (provjerila sam sve rokove trajanja i ništa nije isteklo). I onda mi je sinulo da idem pogledati na HZJZ kvalitetu vode u županiji i tako sam vidjela da je zagađena. Jer nije prvi put. Međutim, problem je što on to čini tek za mjesec unatrag pa možeš jedino vidjeti da si pio pokvarenu vodu prethodni mjesec… Forum
Klor je vrlo korisno, ali opasno sredstvo. Njegova dvostruka narav očituje se u svakodnevnom životu, gdje je istovremeno nezamjenjiv za dezinfekciju, ali može uzrokovati trovanja ako se ne koristi ispravno. Klor je bio prvi bojni otrov, a njegova prisutnost u vodi za piće može izazvati ozbiljne zdravstvene probleme poput astme ili čak raka. Uz sve to, klor se koristi i za čišćenje, a nespretna kombinacija s nekim kemikalijama može stvoriti smrtonosni plin. No, napredne tehnologije, poput kineskog mobilnog testa, pomažu nam u kontroliranju njegove prisutnosti u vodi. Nenad Raos za Bug
Beživotna pustinja Atacama u Čileu toliko je nalik Marsu da se u njoj redovito snimaju holivudski filmovi, a i NASA ondje testira svoje instrumente prije nego što ih pošalje u misije na Mars. Ljubitelji astronomije često dolaze u ovu pustinju kako bi promatrali zvjezdano nebo, a ondje je 2013. postavljen i najveći teleskop na svijetu ALMA. Unatoč iznimno sušnoj klimi, postoje područja u pustinji Atacama gdje uspijevaju alge, lišajevi i kaktusi, a zbog morske magle zvane camanchaca, koja dolazi s Tihog oceana, osigurale su si potrebnu vlagu. Lokalno stanovništvo ovu maglu također na domišljate načine koristi kako bi “izvlačili” vodu iz zraka za za piće ili zalijevanje svojih vrtova. Green
U Njemačkoj dnevna potrošnja vode po osobi iznosi oko 125 litara, dok je u SAD-u to čak 300 litara. Tuširanje (40%), ispiranje WC-a (30%) i pranje rublja (13%) bilježe najveću potrošnju, dok se samo četiri posto vode koristi za kuhanje i piće. Cijevi koje propuštaju vodu i zastarjela vodovodna mreža dovode do velikih gubitaka vode. U Europi se tako gubi više od četvrtine pitke vode. U nekim gradovima širom svijeta čak 60 posto vode ne stiže do slavina. Zamjena starih cijevi može značajno smanjiti gubitke ovog resursa. Kampanje za podizanje svijesti mogu ohrabriti ljude da sami štede vodu. Također, štedljive WC-školjke, tuševi i efikasniji strojevi za pranje rublja često troše manje od 50 posto vode u odnosu na prethodne modele. Neki su gradovi pokrenuli program besplatnih popravaka sanitarnih uređaja, drugi su povećali cijenu vode za vrijeme sušnih ljeta… DW
Oko 70 posto zemljine površine je prekriveno vodom, ali od ovih više od 1,4 trilijuna litara, manje od tri posto je slatka voda, a manje od jedan posto se može koristiti kao voda za piće. Četvrtina stanovnika planete već živi u zemljama s „ekstremnim nedostatkom vode”. To znači da se tamo svake godine koristi najmanje 80 posto sve raspoložive vode, a predviđanja su da bi do 2050. dodatna milijarda ljudi mogla patiti od ekstremnog nedostatka vode. Metode dobivanja vode za piće iz slane vode poznate su više od 2.000 godina. Usprkos kritikama zbog troškova, visoke potrošnje energije i utjecaja na okoliš, desalinizacija je unatoč tome posljednja dva desetljeća industrija u procvatu. Trenutno se desalinizacijom dnevno proizvede 56 milijardi litara vode za piće. To je oko sedam litara za svakog od osam milijardi ljudi na Zemlji. DW