Od 'punkerske bezobraznice' do zrelosti: Nina Violić sasvim iskreno kod Stankovića - Monitor.hr
Jučer (23:00)

Malo manje ega, malo više zezanja

Od ‘punkerske bezobraznice’ do zrelosti: Nina Violić sasvim iskreno kod Stankovića

Gostujući u Nedjeljom u 2, Nina Violić govorila je o osobnoj krhkosti skrivenoj iza mladenačkog garda, o glumi kao dubokoj samospoznaji i o društvu koje, po njezinu mišljenju, previše živi u prošlosti. Istaknula je važnost smijeha i neopterećenosti sobom, kritizirala dominaciju ega te podržala borbu za prava glumaca na tantijeme. Osvrnula se i na uspjeh filma „Svadba” kao potencijalni okidač promjena u industriji. Danas, kaže, želi podržavati nove talente i ostati otvorena svijetu koji se mijenja. HRT


Slične vijesti

15.02. (18:00)

Neki uče, neki ponavljaju gradivo

Neven Budak kod Stankovića: Povijest je učiteljica, ali ima puno loših učenika

Povjesničar Neven Budak poručio je da je povijest „učiteljica života“, ali samo za one koji žele učiti. Kao pozitivan primjer naveo je nastanak Europske unije nakon Drugog svjetskog rata, a kao negativan ratove 1990-ih. Smatra da pozdrav „Za dom spremni“ ima isključivo ustaško značenje te da mu nije mjesto u javnom prostoru ni u Saboru. Upozorio je na porast desnog radikalizma, ali drži da je pojam „ustašizacija“ pretjeran. Kritizirao je i koncepciju izložbe o 1100 godina kraljevstva, ističući da je krunidba kralja Tomislava na Duvanjskom polju povijesno neutemeljena. HRT

09.02. (00:00)

Kad tijelo da otkaz prije šefa

Sindrom izgaranja: Ispovijest Krunoslava Nujića o padu i povratku

Kroz vlastito iskustvo, obilježeno ratnim traumama, obiteljskim brigama i dugogodišnjim prekovremenim radom, opisao je kako je burnout sistemska, psihosomatska bolest koja se ne rješava kratkim odmorom. To nije jedan sustav i jedan organ, i kako kaže, čim je nešto sistemski, zapadna medicina ima problem s time stoga što je ona simptomatska i fragmentirana. Kada ste samo iscrpljeni možete se odmoriti, ali kada izgorite to je nešto što traje i treba vremena. Nakon dva teška razdoblja izgaranja, otkaza, zdravstvenog sloma i razvoda, odlučio je potpuno promijeniti život. Iskustvo je pretočio u knjigu kako bi pomogao drugima. HRT, Jutarnji

02.02. (00:00)

Čovjek od struje

Manje poznata strana Nikole Tesle: Poroci, ideali i cijena genijalnosti

Povodom 170. obljetnice rođenja Nikole Tesle, emisija Nedjeljom u dva donosi razgovor s Borisom Šušnjarom, turističkim vodičem i autorom knjige Neshvaćeni Nikola Tesla, koji se već godinama bavi popularizacijom Teslina života i rada, osobito među djecom i mladima. U razgovoru je govorio o svom profesionalnom putu, radu s djecom te o manje poznatim, ali ključnim aspektima Tesline osobnosti. Iako ga znamo kao izumitelja i vizionara, možda najvažniji aspekt njegove životne priče je to na koji nas način može učiniti boljima. Iako vlada mit o Tesli kao o lošem učeniku, istina je da je često izostajao iz škole jer je bio boležljiv. Za vrijeme studija postao je ovisnik o kockanju, a i tijekom kasnijeg života je upadao u financijske probleme. Njegovo podrijetlo i pitanje kojoj nacionalnosti pripada trebalo bi biti manje važno u odnosu na njegov doprinos samoj znanosti. Smatra da bi u Teslinoj ulici bilo lijepo da se umjesto postojećeg kipa ostavit neki drugi simbol koji bi podsjećao na njega. HRT

31.01. (18:00)

A da naprave repliku samo za tu ulicu? Zvuči kao win-win

Kipar Meštrović je zamislio da se Teslin kip gleda s Boškovićem ispred Instituta, no mnogima je prirasao srcu u Teslinoj


Teslin spomenik prvotno se nalazio ispred Instituta Ruđer Bošković, no 2006. godine premješten je u Teslinu ulicu u centru Zagreba povodom 150. obljetnice njegova rođenja, što je zgrozilo struku i dio javnosti. Prema uputama velikog kipara, njemu je mjesto ispred Instituta jer s kipom Ruđera Boškovića stvara jednu cjelinu – kipovi su istih visina, a postavljeni su tako da gledaju jedan prema drugom. No, na vijest o vraćanju kipa ispred Instituta podijeljene su reakcije, s obzirom da je ulici u centru Zagreba dao danas prepoznatljiv izgled na koji su ljudi navikli. Iz Nedjeljom u 2 na fejsu objavili prilog o tome, kao najavu za sutrašnju emisiju.

25.01. (21:00)

Ljepota je u oku onoga koji drži skalpel

Dr. Marko Grgić u Nu2: Gdje prestaje uljepšavanje, a počinje medicina?

Otorinolaringolog Marko Velimir Grgić je kod Stankovića govorio o endoskopskoj kirurgiji baze lubanje, estetskoj kirurgiji i etičkim granicama liječničkog rada. Objasnio je zašto se udaljio od rinoplastike, upozorio na česta nezadovoljstva pacijenata i funkcionalne komplikacije nakon estetskih zahvata te naglasio odgovornost liječnika da odbiju neopravdane intervencije. Kaže da ako je netko lijep, onda ga neće dodatno uljepšavati. Štoviše, najbolje što može jest od ružnog nosa napraviti neupadljivog. Dotaknuo se i dvostrukog rada liječnika, listi čekanja, defanzivne medicine i problema “uravnilovke” u plaćama, ističući da temelj medicine mora ostati javni, bolnički sustav, koji mora biti dostupan svima kroz HZZO. No, bolnice kod nas imaju infrastrukturnih problema. Listama čekanja se pridružuje problem nepotrebnih pretraga, a koje liječnici uvelike iniciraju zbog straha od kaznenog progona. HRT

19.01. (08:00)

Geopolitika za one koji još vjeruju u pravila

Dario Špelić: Umjesto ‘pax americane’ imamo ‘kaos americanu’. Onako je kako se Trump ustane

Povjesničar i filozof Dario Špelić u Nedjeljom u 2 opisao je današnji svijet kao prostor „kaosa americane“, u kojem američki predsjednik Donald Trump koristi nepredvidljivost kao strategiju. Govoreći o Iranu, istaknuo je da je riječ o teokraciji otpornijoj na pritiske od režima poput venezuelanskog. Naglasio je da EU i NATO sigurnosno ne mogu bez SAD-a, dok Kina predstavlja glavni izazov američkoj hegemoniji. Rusiju vidi kao ograničenu regionalnu silu. Unatoč svemu, Špelić smatra da je EU i dalje jedan od najboljih okvira za život. tportal, HRT

11.01. (20:00)

Nevrime i nesrića neće na nas nikada!

‘Svadba’ – film koji kroz smijeh ne štedi ni Hrvate ni Srbe

Priča je to o braku Hrvatice i Srbina, njihovim roditeljima i svadbi. U emisiji su sudjelovali i glavni glumci Rene Bitorajac i Dragan Bjelogrlić. Bilo je riječi, osim filma i o hrvatsko-srpskim odnosima, stereotipu, reakciji publike i pritisku koji nosi veliki interes javnosti. U Hrvatskoj kroz filmove i serije uglavnom imamo tendenciju razlike sjevera i juga, kazao je Šeregi i napomenuo da je ovaj film dosta sličan – razlika zapada i istoka, Hrvata i Srba. Smatra da bi se i desno orijentiranoj populaciji film mogao svidjeti. HRT

22.12.2025. (00:00)

Kada dobre namjere postanu avantura

Od spašenih života do borbe protiv nasilja: Priče o ljudima koji su obilježili 2025

Domagoj Jakopović Ribafish oplivao je hrvatske otoke u spomen na sina Roka, uključivši djecu u čišćenje plaža i avanture. Bruna Blaić i Erin Jakolić, dobitnice nagrade “Luka Ritz”, zaustavile su nasilje i uključile novu učenicu u društvo. Dr. Vesna Elveđi Gašparović izvela je složen zahvat uklanjanja tumora kod novorođenčeta. Motociklist Željan Rakela planira prijeći 120.000 km i prikupiti 120.000 eura za borbu protiv raka. HRT

14.12.2025. (21:00)

Svjetionici, huligani i Disneyland s praznim škūrama

Gašpar: Jadran ima sve predispozicije da bude raj na zemlji

Ljudi s mora na moru, život ljeti, zimi, otoci. Gost emisije Aleksandra Stankovića “Nedjeljom u 2” bio je glavni urednik portala Morski.hr Jurica Gašpar. Govorio je o ljubavi prema moru i svjetioničarima, knjizi Legende svjetla i filmu o njima, ali i o nastanku portala kao mosta između obale i onih koji o njoj odlučuju. Upozorava na sezonsku pustoš obalnih gradova, teške uvjete života na otocima i potrebu za boljom povezanošću. Govori o prijetnjama zbog istraživačkog novinarstva, problemima devastacije obale, krivolova i slabog nadzora, huliganizmu, zastoju u obrazovanju te ističe da Jadran može biti raj – ako se prema njemu tako i ponašamo. HRT

08.12.2025. (00:00)

Digitalna djeca: ne znaju čitati, ali zato znaju skrolati

Utjecaj digitalne tehnologije na zdravlje: Kako prepoznati ovisnost i zaštititi djecu

Dnevno oko 2600 puta dodirnemo mobitel. I svaki put mozak nas nagradi dozom dopamina, hormonom koji šalje signale zadovoljstva i uzbuđenja mozgu. Kako takvo ponašanje utječe na odrasle, a kako na djecu? Odgovore na ta pitanja ponudio je gost emisije ‘Nedjeljom u 2’ profesor Neven Ricijaš. Na razini EU parlamenta predlaže se djeci do 16 godina starosti zabraniti uporabu društvenih mreža, a od 13 do 16 godina eventualno korištenje uz nadzor odnosno dozvolu roditelja. Automatsko reproduciranje sadržaja bi trebalo po EU preporukama biti ugašeno, kao i beskonačno srollanje bez cilja, prikriveno oglašavanje i način na koji se feedovi daju. S prvim rođendanom uz male ekrane, pretpostavka je da je mobitel ili tablet, vrijeme provodi 40 posto djece. S dvije godine starosti djeteta taj broj se penje na 79 posto. Prekomjerno sjedenje pred ekranima uzrokuje manjak razvoja motoričkih sposobnosti djece kroz igru i boravak vani u prirodi. To može imati negativne posljedice na njihov razvoj. HRT