Od siječnja Zagreb posjetilo preko 250 tisuća turista

Dragi Zagi

Od siječnja Zagreb posjetilo preko 250 tisuća turista

U Zagrebu je od siječnja do polovice travnja ove godine ostvareno 254.632 dolazaka te 496.988 noćenja, što je porast od 13%, odnosno 19%, objavio je gradonačelnik Bandić. Prema podacima iz sustava eVisitor, Zagreb je prošle godine zabilježio 1,3 milijuna dolazaka turista i 2,3 milijuna noćenja, što je predstavljalo rast od 17% u dolascima i 15% u noćenjima u odnosu na 2016. Najveći broj dolazaka bio je iz Južne Koreje, SAD-a, Njemačke, Italije i Kine. T-Portal

Zagreb

Nema veze je li beton ili blato, samo nek je novo

Sesvete i Dubrava najpopularnije lokacije, traži se sve od novogradnje do parcela na rubu grada

Analiza portala Nekretnine.hr za rujan 2026. pokazuje da Zagrepčani nemaju samo jedan stil potrage za stanom. Najpopularnije lokacije su Sesvete i Dubrava, dok se među konkretnim kvartovima ističu Knežija, Špansko i Gajnice. Novogradnja se traži na dva načina: na južnom rubu grada (Blato, Sveta Klara, Odra) prati širenje novih zona, dok se u etabliranim kvartovima ugurava u postojeće urbano tkivo. Rubna područja istodobno privlače kupce kuća i zemljišta. Jutarnji

Dubrava nekretnine Sesvete Zagreb

Optimistični račun bez krčmara

Pet godina od zahtjeva za povrat novca iz Bandićevih afera: Umjesto 30 milijuna eura, Gradu zasad pravomoćno tek mrvice

Grad Zagreb na današnji je dan podnio imovinsko-pravne zahtjeve za povrat oko 30 milijuna eura iz afera iz doba Milana Bandića, no pet godina kasnije pravosudni je utržak minimalan. U aferi Agram Gradu je pravomoćno dosuđeno tek 2.384 eura, dok je iz Pročistača ostvario oko 637.000 eura. Za Suhi led utvrđena je šteta od 5,17 milijuna eura, no Grad je upućen u dugotrajnu parnicu. U Nadstrešnicama je nepravomoćno dosuđeno 1,2 milijuna eura. Najveći pojedinačni zahtjev – afera Krašograd, teška čak 20 milijuna eura – još uvijek uopće nema pravosudni epilog. Lider

Krašograd Milan Bandić Tomislav Tomašević Zagreb

Ima li dobrovoljaca?

Grad Zagreb objavio natječaj od 300.000 eura za pješačku zonu uz stadion u Kranjčevićevoj

Radovi se odnose na 152 metra pješačke zone uz južni rub stadiona u Kranjčevićevoj ulici. Trajal ibi dva mjeseca, a uključuju ukidanje okomitog parkiranja za automobile i postavljanje 304 mjesta za bicikle, novu odvodnju, zelenilo te prilagodbu kolnika. Projekt je usklađen s rekonstrukcijom stadiona čiji je završetak ključan za preseljenje klubova i početak radova na novom Maksimiru. Zbog složenih komunalnih instalacija i važnosti rokova, za izvođače su predviđena stroga pravila i nadzor. Jutarnji

Kranjčevićeva ulica stadion u Kranjčevićevoj Zagreb

Zabačeni centar

Koturaška ulica ostaje u ruševnom stanju bez roka za sanaciju

Iako se nalazi šezdesetak metara od Glavnoga kolodvora i hotela Esplanade, Koturaška ulica u Zagrebu ostaje zapuštena i zatrpana otpadom. Grad Zagreb i Državni inspektorat prebacuju odgovornost na birokraciju, neriješene imovinsko-pravne odnose i nadležnosti komunalnog redarstva. Unatoč 32 izdana naloga za čišćenje i pokrenutim postupcima protiv vlasnika, radovi nisu na vidiku. Uređenje otežava sudski spor oko iseljenja bespravnog korisnika te usklađivanje s planovima Hrvatskih željeznica. Iako je projektna dokumentacija za rekonstrukciju planirana, službeni rok početka radova i dalje ne postoji. Jutarnji

Koturaška ulica Zagreb

Dobar za obići, ali ne i prespavati

Stabilan ritam metropole: Više od 623 tisuće dolazaka potvrdilo Zagreb kao top city break destinaciju

Zagrebački turizam u prvoj polovici 2026. godine drži stabilan ritam s više od 623 tisuće dolazaka (rast od 1%) i 1,22 milijuna noćenja, čime je metropola potvrdila titulu najposjećenije urbane destinacije u Hrvatskoj. Ipak, po ukupnom prometu prednjače Dubrovnik i Rovinj. U gradu svakodnevno boravi između 4500 i 6000 gostiju koji se u prosjeku zadržavaju dva dana. Najvjerniji strani posjetitelji i dalje su Amerikanci, a slijede ih Nijemci i Talijani, dok je Zagreb ujedno i top destinacija za domaće turiste. Prosječna dnevna potrošnja kreće se oko 140 eura. tportal

turizam Zagreb

A koja kuća na moru ništa?

Ukupna imovina Grada Zagreba procjenjuje se na gotovo četiri milijarde eura

Grad upravlja portfeljem s više od 8000 nekretnina, što uključuje 5859 stanova, 1536 garaža, 1448 poslovnih prostora te 8,7 milijuna četvornih metara zemljišta. Vrijednost gradske imovine kontinuirano raste od 2022. godine zbog kapitalnih ulaganja, poslijepotresne obnove i kupnje 1300 stanova od Zagrebačkog holdinga. Popis imovine bilježi i 73.012 pokretnina, 3108 umjetničkih djela, 45 novih bicikala za gradsku upravu te 945,4 milijuna eura financijske imovine. Na idućoj skupštini jedna od točaka je i izvješće o ovom. tportal

gradska imovina Zagreb

Zagreb, kak te svi imaju rad

Državni vrh na Danu grada Zagreba: Tomašević razvija, Plenković obnavlja, a Milanović navija

Na svečanom obilježavanju Dana Grada Zagreba okupili su se gradonačelnik i državni vrh. Tomislav Tomašević najavio je novu fazu razvoja i najveći investicijski ciklus u povijesti grada nakon razdoblja stabilizacije. Premijer Andrej Plenković naglasio je da je Zagreb prioritet Vlade, istaknuvši investiciju od 2,9 milijardi eura za poslijepotresnu obnovu infrastrukture, zdravstva i školstva. Predsjednik Zoran Milanović poručio je da prema glavnom gradu osjeća posebnu subjektivnu privrženost, nazvavši ga svojim “najdražim gradom” i obećavši podršku svim gradskim projektima. N1

Dan grada Zagreba Zagreb

Zagreb, kak te sve manje imam rad

Zapad Zagreba se mijenja: Nestaju prizemnice s vrtovima, dolaze katnice

U zagrebačkoj četvrti Črnomerec se posljednjih godina događa promjena koju je teško ne primijetiti. Stare prizemnice, kuće s vrtovima karakterističnima za zapad glavnog grada nestaju, a na njihovim mjestima niču višestambene zgrade. Ulice koje su desetljećima gajile ritam obiteljskog kvarta, niže objekte, zelenilo, mirniji promet, sve češće dobivaju novu sliku: više katova, više automobila, više stanova, ali manje prostora. Stanovnici imaju dojam da se odluke donose izvan njihove kontrole i bez ozbiljnog promišljanja o tome kako će nova gradnja utjecati na vizuru i život u kvartu, na kapacitete vrtića i škola ili na infrastrukturu koja je već sada opterećena. Rezultat: više katova, više automobila, više stanova, ali manje prostora. Črnomerec postaje simbol šireg problema: grada koji se razvija prema logici investitora, zaključuje arhitekt Borislav Doklestić u razgovoru za H-Alter.

Borislav Doklestić Črnomerec Zagreb

Ve buš videl zeleni Zagreb grad

Zagreb pokreće projekt produžene Ulice Črnomerec i nove tramvajske pruge

Grad Zagreb završio je javnu nabavu za idejni projekt i lokacijsku dozvolu produžene Ulice Črnomerec, zelenog koridora dugog oko 3,5 kilometra koji će povezati tri gradske četvrti i budući pješačko-biciklistički most preko Save. Projekt uključuje pješačke i biciklističke staze, novu tramvajsku prugu između Ozaljske i Horvaćanske, javnu rasvjetu, odvodnju i rekreacijske sadržaje. Vrijednost ugovora iznosi 90 tisuća eura s PDV-om, a rok za izradu dokumentacije je četiri mjeseca. Koridor će se nadovezati na petu i šestu fazu Greenwaya, čiji su rokovi već probijeni. Jutarnji

Črnomerec Zagreb

Kako sačuvati grad, a da ne završi pod staklenim zvonom

Vjesnikov neboder kao simptom: što raditi s modernim naslijeđem

U raspravama o sudbini zgrada poput nebodera Vjesnik ponovno se potvrđuje misao Ive Maroevića da je Zagreb slojeviti grad-monument, čija vrijednost ne leži samo u fasadama nego u kontinuitetu života, prostora i identiteta. Baština je skup prostornih, povijesnih, duhovnih i spomeničkih vrijednosti koje treba tumačiti, a ne zamrzavati. Maroević zagovara odgovornu prenamjenu i suvremene intervencije koje poštuju “stari duh” zgrada, jer samo tako naslijeđe ostaje aktivan resurs, a ne mrtva kulisa grada. Zgradonačelnik

arhitektura Ivo Maroević Vjesnikov neboder Zagreb

Dragi Zagi