Stabilan ritam metropole: Više od 623 tisuće dolazaka potvrdilo Zagreb kao top city break destinaciju - Monitor.hr
Prekjučer (19:00)

Dobar za obići, ali ne i prespavati

Stabilan ritam metropole: Više od 623 tisuće dolazaka potvrdilo Zagreb kao top city break destinaciju

Zagrebački turizam u prvoj polovici 2026. godine drži stabilan ritam s više od 623 tisuće dolazaka (rast od 1%) i 1,22 milijuna noćenja, čime je metropola potvrdila titulu najposjećenije urbane destinacije u Hrvatskoj. Ipak, po ukupnom prometu prednjače Dubrovnik i Rovinj. U gradu svakodnevno boravi između 4500 i 6000 gostiju koji se u prosjeku zadržavaju dva dana. Najvjerniji strani posjetitelji i dalje su Amerikanci, a slijede ih Nijemci i Talijani, dok je Zagreb ujedno i top destinacija za domaće turiste. Prosječna dnevna potrošnja kreće se oko 140 eura. tportal


Slične vijesti

Prekjučer (23:00)

Manje gužve na plaži

Analiza turističkog sektora: Rast prihoda usporava pred naletom skupljeg rada i energenata

Najveće hrvatske turističke tvrtke ostvarile su rast prihoda od 8,4% (2,68 milijardi eura), no dobit je zbog skoka troškova rada i energenata porasla tek 4,6%, uz pad profitne marže na 12,8%. Dok Valamar predvodi po prihodima, a Maistra dominira u luksuzu, rekorder profitabilnosti je zadarski Turisthotel s maržom od čak 36,12%. Financijski izvještaji pokazuju da je era „lake zarade“ prošlost. Budući uspjeh sektora više neće ovisiti o brojenju rekordnih noćenja, već o sposobnosti privlačenja gostiju koji su spremni platiti visoku cijenu za vrhunsku vrijednost. Lider

Petak (10:00)

Ako nisi Dubrovnik, nemamo što pričati

Sezona na vagi: Cijene kroje sudbinu hrvatskog turizma

Hrvatski turizam u prvoj polovici godine zadržao je prošlogodišnju razinu zahvaljujući odličnom svibnju i hotelima, koji su ostvarili čak 47% udjela u komercijalnom smještaju. Ipak, lipanj je donio pad dolazaka i noćenja, što je najviše pogodilo obiteljski smještaj s minusima do 30%. Uzroci pada leže u Svjetskom nogometnom prvenstvu, geopolitici, ali i percepciji Hrvatske kao skupe destinacije. Dok ponuda privatnog smještaja raste brže od potražnje, rujan i last-minute rezervacije bit će ključni. Stručnjaci upozoravaju da gosti, osim smještaja, sve strože važu visoke cijene u restoranima i supermarketima. HRT, tportal

Četvrtak (15:00)

Obala odavno položila, na redu je kontinent

Apartmanizacija, rad na crno i manjak hotela ugrožavaju održivost turizma

Unatoč geopolitičkim nestabilnostima, Hrvatska je u prvih šest mjeseci zadržala prošlogodišnju razinu s više od 7,6 milijuna dolazaka. Iako ministar Tonči Glavina ističe otpornost tržišta u odnosu na konkurenciju, lipanjski pad od oko 7% budi oprez. Stručnjaci upozoravaju da održivost ovisi o promjeni strategije. Sanja Radolović (SDP) naglašava problem sive ekonomije i preko 700.000 kreveta u “nekomercijalnom” smještaju, dok ekonomist Hrvoje Stojić poražavajućim smatra udio hotelskih kreveta od svega 9%. Analitičar Damir Novotny zaključuje da klimatske promjene mijenjaju navike gostiju, zbog čega ponudu treba širiti prema kontinentu i alpskoj konkurenciji. N1

07.07. (20:00)

Gdje su bifteci jeftiniji od parkinga na Jadranu

Južna Španjolska privlači turiste nižim cijenama i domaćom radnom snagom

Dok se južna Španjolska bori s masovnim turizmom, lokalno stanovništvo vapi za regulacijom i manjim brojem gostiju. Unatoč nižoj stopi PDV-a na hranu (10%), Andaluzija nudi znatno povoljnije cijene ugostiteljskih usluga i namirnica u usporedbi s Hrvatskom, što potvrđuju i regionalni turisti. Iako su najamnine visoke, svakodnevni život je jeftiniji. Zanimljivo je da u tamošnjim kafićima i restoranima uglavnom rade domaći radnici, a ne stranci, jer je ugostiteljstvo u gradovima poput Cadiza i Malage tradicionalno vezano uz obiteljski posao i nasljeđe, s prosječnom plaćom od oko 1300 eura. HRT

04.07. (21:00)

Kad upališ klimu, a ugasiš industriju

Turizam drži glavu iznad vode dok ostatak gospodarstva usporava

Poslovni optimizam u Hrvatskoj slabi šesti kvartal zaredom prema HLIPO indeksu, što prati usporavanje rasta BDP-a na 2,2% u prvom tromjesečju 2026. godine. HUP procjenjuje godišnji rast na 2,5%. Dok turizam cvjeta i bilježi rekordan optimizam uz snažan rast fiskaliziranih računa, industrija i ICT sektor tonu. Industriju guši pad proizvodnje i 18% skuplja struja od prosjeka EU. ICT pati zbog visokih poreza na rad i manjka inovacija, dok generativni AI već preuzima rutinske IT poslove. Osobna potrošnja gubi zamah jer građani, unatoč dosadašnjem rastu plaća, sve više biraju štednju umjesto trošenja. Index

28.05. (13:00)

Skuplje od paštete, jeftinije od Ibize

Dok Španjolska ruši rekorde, Hrvatska ostaje “povoljnija” oaza za njemačke turiste

Unatoč rekordnim cijenama goriva izazvanim sukobom u Iranu i općem poskupljenju, njemački turisti ne odustaju od putovanja te se očekuju novi rekordi u potrošnji, piše DW. Dok domaći kampovi bilježe vrhunsku posjećenost zbog štednje, raste potražnja i za stranim destinacijama poput Španjolske. Zrakoplovne tvrtke zahvaljujući financijskoj zaštiti (hedgingu) i alternativnim izvorima kerozina uspijevaju zadržati stabilne cijene letova. Iako geopolitička nesigurnost tjera dio turista na promjenu planova i fleksibilnost, turistički se sektor, prema procjenama stručnjaka, brzo prilagođava krizama, a destinacije poput Maroka bilježe alternativni procvat.

25.05. (09:00)

I to na bolje

Kako je hrvatska mreža autocesta dramatično promijenila kontinentalni turizam

Regije poput Slavonije, Zagorja, Međimurja i Like proživljavaju procvat zahvaljujući boljoj pristupačnosti. Vikend-turizam, eno-gastro ponuda, cikloturizam i seoski mir postaju privlačne i pristupačne alternative pretrpanom i skupom Jadranu. Osim što skraćuju putovanja, autoceste su smanjile psihološku udaljenost među regijama. To omogućuje lakše spajanje morskih i kontinentalnih planova te polako, ali sigurno, transformira Hrvatsku u cjelogodišnju i geografski raznolikiju turističku destinaciju, pišu na Total Croatia News

22.05. (18:00)

Od kružnih putovanja do kave u Trstu

Agencijski turizam u 2025. bilježi stabilan rast

Prema podacima DZS-a, hrvatske putničke agencije u 2025. zabilježile su porast prometa. Hrvatsku je posjetilo 2,3 milijuna stranih turista (2% više nego 2024.), među kojima su najbrojniji bili Nijemci (27% noćenja), dok je najveći skok od 32% ostvaren s tržišta SAD-a. Domaći turisti također su putovali više: 752 tisuće otišlo je na višednevna putovanja. Većina (53,3%) odabrala je domovinu, dok je u inozemstvu apsolutni hit bila Italija (26%). Na jednodnevne izlete Hrvati su najradije išli unutar zemlje, a u inozemstvu su primat odnijele Austrija i Slovenija. Poslovanje je iznijelo 1.476 agencija. Index

12.05. (12:00)

Da smanjim cijene? Prvo vi pa ja, može?

Vojković: Hrvatska turizam ne razvija, nego ga iskorištava. To nam sad stiže na naplatu

Ministar bi, razumije se, smanjio cijene. Istina, ne na svojoj vili, ona može ostati kao i prošle godine, ali općenito, smanjio bi cijene (Index). Samo ne bi krenuo od države, jer država je osjetljiv organizam. Ako joj dirnete PDV, odmah joj pozli. Moglo bi se dogoditi da netko otkrije kako cijena apartmana ne počinje kod iznajmljivača, a cijena večere ne počinje kada sjednete za stol, nego puno ranije: kod države. Ugradi se kroz PDV, među višima u Europi, ugradi se kroz porez na dohodak, kroz porez na dobit, kroz doprinose na plaću, kroz cijenu rada, kroz turističke pristojbe… Svaki radnik ima neto plaću, ali oko nje stoji cijela državna konstrukcija bruto iznosa, doprinosa, poreza, evidencija, obračuna i propisa. Kada se svi ti troškovi sliju u cijenu noćenja, ručka, parkinga i kuglice sladoleda, država stane pred mikrofone i s blagim izrazom zabrinutosti kaže privatnicima da bi bilo lijepo kada bi malo spustili cijene, kako bi eto pomogli toj istoj državi. Goran Vojković za Index

26.04. (20:00)

Obiteljska stabla s tisuću grana

Rezultat novih zakona: Pad broja apartmana uz rekordan rast nekomercijalnog smještaja

Prvi put u novijoj povijesti Hrvatske broj kreveta u privatnom smještaju je pao (na 657.598), dok je nekomercijalni smještaj (vikendice) doživio rekordan rast te s 705.999 kreveta pretekao komercijalni. Stručnjaci ovaj preokret tumače kao “bježanje” u sivu zonu zbog strožih zakona i poreza. Iako država planira angažirati komunalne redare i uvesti identifikacijske brojeve za oglase, nadzor nad 160 tisuća objekata ostaje izazov. Dok se službeni kapaciteti smanjuju radi priuštivog stanovanja, broj fiktivnih “prijatelja i rođaka” na obali nikad nije bio veći. tportal