Ljudi počinju ponovno cijeniti ostatke hrane, i zbog uštede, i zbog vremena provedenog u pripremi hrane, a dobar dio hrane jednako je dobar i nakon nekoliko dana, neka hrana čak i bolja (sarma!). Usto, u svijest je ušla i spoznaja o utjecaju na okoliš kojeg hrana ima, odnosno razumijevanje da ignoriranje ostataka hrane ima široke posljedice na okoliš, piše Treehugger.
Svaki odbačeni komad kruha, voća ili povrća, neiskorišteni ostaci obroka iz restorana ili onih pripremljenih kod kuće, baš svaka neiskorištena namirnica predstavlja ne samo gubitak novca, već i prijetnju očuvanju ekosustava. Odbačena hrana ima značajan doprinos stvaranju stakleničkih plinova, čime negativno utječe na klimatske promjene. Alarmantan je podatak Eurostata o tome da godišnje u Hrvatskoj bacimo više od 280 tisuća tona hrane. Radi se o količini koja je, primjerice, veća nego ukupna količina koju u godinu dana proizvedemo u naše tri tvornice u Zagrebu, Bjelovaru i Karlovcu. No još više zabrinjava podatak da čak 76 posto ukupno bačene hrane u zemlji stvaraju kućanstva. Naši građani bacaju hranu jer loše planiraju – kako kupnju namirnica, tako i pripremu obroka. No dobra je vijest to da od svih uzročnika klimatskih promjena možda najlakše možemo riješiti upravo problem prehrambenog otpada, jer svatko od nas može utjecati na njegovo stvaranje. Zoran Ković za tportal.
Istraživači sa Sveučilišta u Tokiju otkrili su kako reciklirati ostatke hrane i pretvoriti ih u građevinske materijale. Koristeći tehniku izvorno razvijenu za izradu građevinskog materijala od drvnog praha, uzeti su ostaci hrane uključujući morske alge, lišće kupusa, korice naranče, luka, bundeve i banane, sušeni u vakuumu, a zatim usitnjeni. Dobiveni prah zatim je pomiješan s vodom i začinima, a onda prešan u kalup na visokoj temperaturi. Rezultat toga su različiti materijali, od kojih su neki imali čvrstoću veću od betona, ali su ipak ostali jestivi i zadržali svoj okus. Green.hr
Sarmu je potrebno čuvati u hladnjaku te je pojesti između tri do četiri dana, puricu, kao i ostalo pečeno meso, treba pojesti unutar tri dana, dok je riba podložnija kvarenju i ne bi se trebala jesti dulje od dva dana, preporučuje nutricionistica Nataša Šoštarić, dok Zadovoljna.hr savjetuje kako sačuvati ostatke kolača – hrskave u hermetički zatvorenoj posudi, kolače od dizanog, prhkog i lisnatog tijesta te kremaste najbolje je zamrznuti, a savijače ili keksiće s punjenjem treba čuvati u posudi s komadom jabuke.
Ostatke od ribe i ribljih jela može se pojesti još sutradan, ali već nakon dva mogu se razviti bakterije pa takvu hranu treba baciti, osobito ako nije bila u hladnjaku ili pak pravilno konzervirana. Meso se može čuvati do pet dana, ali isključivo prekriveno folijom ili u zasebnim posudicama u hladnjaku. Jedenje povrća drugi ili treći dan nakon što je pripremljeno ne može naškoditi, ali treba se čuvati bakterija koje nastaju ako je povrće na sobnoj temperaturi. Kremasti kolači mogu stajati četiri dana u hladnjaku, a prhki 20-ak dana. Daily Mail