Pandemija dezinformacija: Treba razumjeti tuđi strah - Monitor.hr
14.12.2021. (23:00)

Vjerujemo samo sebi sličnima

Pandemija dezinformacija: Treba razumjeti tuđi strah

Tijekom pandemije ionako već podijeljeno hrvatsko društvo se polariziralo, a jedan od glavnih okidača takve pojave su dezinformacije, odnosno lažne vijesti. One su sve veći uteg demokraciji, no da bi im se društvo oduprijelo nužno je detektirati suštinu problematike. Otkud dolaze informacije, zašto ljudi ne vjeruju znanstvenim autoritetima, koja je uloga mainstream medija i kako prevenirati utjecaj lažnih vijest samo su neka od pitanja na koja su odgovor pokušale dati sudinice i sudionici na Gongovoj raspravi „Ekspanzija dezinformacija u vrijeme COVID-19 pandemije“. Pandemija je produbila osjećaj nesigurnosti i straha, građanstvo gubi ionako poljuljano povjerenje u institucije, medije i demokraciju. Imamo prosvjede u kojima sudjeluju javne ličnosti, političari oportuno jačaju svoje pozicije na panici i strahu, novinari su napadnuti, a rijetko je tko preuzeo odgovornost. Online dezinformacije imaju snažan ‘oflajn’ utjecaj na društvo. Lupiga


Slične vijesti

25.12.2023. (18:00)

Možda nije važno kakva je tražilica, već tko ih koristi

Mnogi više vjeruju u dezinformacije i nakon što na internetu provjere njihovu istinitost

Uvriježeno je mišljenje da procjena istinitosti neke informacije pretraživanjem podataka na Internetu smanjilo vjerovanje u njih. Nova studija pokazuje da se u stvarnom svijetu događa upravo suprotno: traženje istinitosti lažnih članaka zapravo povećava vjerojatnost vjerovanja dezinformacijama. Nalazi istraživanja, objavljeni u časopisu Nature, nude zanimljiv i za neke šokantan uvid u utjecaj rezultata tražilica na njihove korisnike, što je relativno nedovoljno proučeno područje. Četiri provedena eksperimenta pokazala su da online pretraživanje radi procjene vijesti dovodi do statistički značajnog porasta vjerovanja u dezinformacije. To se događa i nedugo nakon objave dezinformacija, ali i mjesecima kasnije. Peta studija pokazala je pak da je ovaj fenomen koncentriran među pojedincima kojima tražilice vraćaju informacije manje kvalitete. Bug

23.12.2023. (13:00)

Ne vjeruj baš svemu što vidiš

Lažne vijesti ne poznaju granice: kako se protiv njih bore organizacije u Hrvatskoj i regiji

Premda nije u svakoj od država situacija ista, svi se sugovornici slažu da je upravo kriza profesionalnih medija bila glavni okidač za pojavu i jače širenje lažnih vijesti. Sve je krenulo, kažu stručnjaci, još u financijskoj krizi 2007/2008. kada su ugašena regionalna dopisništva, a prve žrtve bile istraživačko i reportažno novinarstvo. Novinari dobro znaju svoj posao, ali ga ne mogu nesmetano obavljati. Lažne informacije u pravilu bujaju u doba velikih društvenih i političkih kriza. Na društvenim mrežama aktivan je Metin Third-Party Fact-Checking program za provjeru informacija, a u što su uključeni Faktograf i Istinomer, iako su i oni skloni greškama. Ministarstvo kulture pokrenulo je 12 projekata s tematskim fact-checkingom, a tu je još i Adria Digital Media Observatory (ADMO) u koji su uključeni pojedini mediji i sveučilišta. Na razini EU usvojen je Akt o digitalnim uslugama koji obvezuje velike kompanije poput Googlea, Mete, TikToka i druge da ih izvješćuju o svom radu na promicanju vjerodostojnog sadržaja, kao i oglašavanja koje se temelje na dezinformacijama. Netokracija

21.10.2023. (13:00)

Ne vjeruj baš svemu što vidiš

Internet preplavile dezinformacije o izraelsko-palestinskom sukobu

Otkako se rasplamsao sukob između Izraela i Hamasa, digitalno okruženje vrvi lažnim video isječcima, neautentičnim dokumentima i fabriciranim izjavama političara. Na društvenim mrežama dijele se videi kojima sugeriraju kako Palestinci lažiraju ozljede i potom optužuju Izraelce, iako se radi o turskom televizijskom prilogu iz 2017. godine. Dok se u žarištu sukoba lokalno stanovništvo suočava s nedostatkom komunikacije, električne energije i internetske veze rapidno se šire neprovjerene i netočne informacije o stanju na terenu. Nerijetko se događa da scene iz video-igara i video-simulacija budu na društvenim mrežama predstavljene kao stvarne scene iz ratne zone, kao i brojni drugi videi uz čije se opise piše da se događaju upravo sada, iako im se ne zna porijeklo. Faktograf

16.08.2023. (15:00)

Sorry, alternativci, ali možda i bolje

YouTube postrožuje politiku postupanja prema medicinskim dezinformacijama

Nastavno na pravila uvedena tijekom pandemije, YouTube najavljuje implantaciju svojih dugoročnih politika postupanja prema video sadržajima koji se tiču medicine, posebice dezinformacija i neslužbenih metoda liječenja karcinoma. U vremenima kada informacije vezane uz medicinu evoluiraju, s njima se mijenjaju i dezinformacije, pa su u ovoj platformi odlučili izraditi dugoročni okvir, kojim će se voditi kada je riječ o moderiranju sadržaja iz domene medicine i zdravlja. Ubuduće će s YouTubea biti uklanjani sadržaji koji daju netočne informacije o prevenciji i liječenju bolesti, negiraju njihovo postojanje, ili pak promoviraju “čudotvorne” načine liječenja raka. Bug

20.07.2023. (14:00)

Tko ne vjeruje, stići će i njega nevrijeme

Klimatske dezinformacije iz našeg sokaka

Unatoč znanstvenom konsenzusu da je zagrijavanje planete rezultat ljudskog djelovanja i iskustvu sve ekstremnijih vremenskih uvjeta, glasovi klimatskih skeptika i dalje imaju publiku. No, ovo su utvrđene činjenice: Zemlja je danas u prosjeku 1,1 °C toplija nego u predindustrijsko doba. Od 19. stoljeća znamo kako funkcionira efekt staklenika. Mjerenja postoje od 1880. godine i govore da je Zemlja toplija zato što posljednjih dvjestotinjak godina u atmosferu upumpavamo stakleničke plinove. Prvi korak da se zaključci znanstvene zajednice prevedu u političke odluke napravljen je 1988. godine, kada je osnovan Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC). Slijedi ga potpisivanje protokola iz Kyota. Nikako, međutim, da napravimo korak dalje. Zaključci, preporuke, sporazumi i protokoli nisu obvezujući, nema penala za zagrijavanje planete. Faktograf

16.07.2023. (16:00)

Još da počnu od HDZ-a...

Hrvatska kreće u borbu protiv dezinformacija

'Za uspješnu borbu protiv dezinformacija nužna je suradnja svih dionika, pri čemu medije treba poticati na suradnju i na jačanje kvalitetnog novinarstva utemeljenog na činjenicama', ističe Robert Tomljenović.

“Svjedočimo globalnom trendu pada kvalitete novinarstva i nemogućnosti medija da adekvatno i brzo odgovore na tehnološke promjene i dezinformacijske izazove. Takve okolnosti nameću potrebu za specijaliziranim organizacijama za provjeru točnosti informacija – fact-checkerima”, kaže Robert Tomljenović, zamjenik predsjednika Vijeća i ravnatelja Agencije za elektroničke medije (AEM). AEM je zajedno s Ministarstvom kulture pokrenuo pilot-projekt – jedina smo EU zemlja koja je u sklopu Nacionalnog plana otpornosti i oporavka (NPOO) povukla sredstva za uspostavljanje cijelog sustava provjere točnosti informacija: za jačanje otpornosti našeg društva na dezinformacije osigurano oko šest milijuna eura. Osnovna ideja projekta su prevencija, edukacija i suzbijanje dezinformacija, odnosno smanjenje količine dezinformacija u javnom prostoru, medijima i na društvenim mrežama. AEM u projektu nastupa kao onaj koji zajedno s Ministarstvom kulture i medija provodi projekt i nema u njemu regulatornu ulogu”, pojašnjava Tomljenović. Tportal

12.04.2023. (01:00)

Nijedno nije dobro širiti

Razlike između dezinformacija, mizinformacija i malinformacija

Dezinformacije najčešće razumijemo kao informacije koje su netočne i namjerno stvorene kako bi obmanule javnost; naštetile nekome i slično, a govori se još i o lažnim vijestima. Mizinformacije su pogrešne informacije koje se prikazuju kao činjenice, no namjera koja stoji iza njihovih širenja nije nužno obmana. Lažne vijesti su isključivo medijske objave i članci upakirani tako da izgledaju kao prava vijest. Malinformacije su zato točne činjenice, ali se koriste za nanošenje štete nekoj osobi. Primjer bi bio dijeljenje intimnih fotografija i snimki bez pristanka te osobe. Medijska pismenost

15.02.2023. (19:00)

Otkrili ih novinari koji su se predstavili kao potencijalni klijenti

Manipulirali izborima i javnim mnijenjem, širili dezinformacije diljem svijeta dulje od dva desetljeća

Θα ερευνήσουν τον Jorge που έστησε παράγκα στην Ελλάδα;

U velikoj istrazi razotkriven je tim izraelskih državljana koji tvrde da su manipulirali na više od 30 izbora diljem svijeta koristeći metode hakiranja, sabotaže i širenja automatiziranih dezinformacija na društvenim mrežama, piše Guardian. Izraelsku jedinicu predvodi Tal Hanan, 50-godišnji bivši operativac izraelskih specijalnih snaga koji sada radi privatno pod pseudonimom Jorge. Hanan i njegova jedinica koja se koristi kodnim imenom “Tim Jorge”, razotkriveni su na temelju tajnih snimki i dokumenata koji su dostavljeni Guardianu. Istraga je razotkrila nevjerojatne detalje o tome kako su se koristili dezinformacijama kao oružjem, nudeći privatnu uslugu tajnog uplitanja u izbore, bez ostavljanja traga. Grupa je radila za obavještajne agencije, političke kampanje i privatne tvrtke koje su željele tajno manipulirati javnim mnijenjem. Jutarnji

21.12.2022. (13:00)

Ljudi bez smisla za humor ostaju - izgubljeni u prijevodu

Satirične članke mnogi ljudi danas shvaćaju ozbiljno. To postaje velik problem

SMIJEH SLOBODE - USKRS FERALA: Kako je Pavelić vratio Feral među žive :: Novice :: Lupiga

Satira, parodija i šale prepune apsurda obično izazivaju smijeh, no mnogi ljudi u svijetu često vjeruju da se radi o stvarnim događajima. To pak potiče one zadužene za provjeru činjenica da satiru ‘razotkrivaju’ kao – izvor dezinformacija. Ponekad čak i unatoč izjavama o odricanju od odgovornosti koje jasno označavaju njihove članke kao satiru, čitatelji ih uzimaju zdravo za gotovo. “Satira može dovesti u zabludu više nego što mislite”, rekla je Shannon Poulsen koja istražuje vezu između humora i dezinformacija na Sveučilištu Ohio State. “Satiru ne treba tretirati kao dezinformaciju – čini se da je to ključni dio frustracije satiričnih stranica“, rekla je Poulsen. “Trebali bismo priopćiti satiričnu namjeru poruke jer to smanjuje šanse da ljudi pogrešno protumače satiru kao stvarnu. Ali mnogi satiričari ne žele da se satira etiketira jer će to njihov sadržaj učiniti manje smiješnim.” Buka

17.12.2022. (00:00)

Nekad moraš imati stav

Ne možeš kao novinar baš uvijek uvažiti sve strane

Novinar je nekad u škakljivoj situaciji kao i sudac na nogometnoj utakmici jer želi biti nepristan, a pritom donijeti neke važne odluke. Kao i u nogometu gdje danas postoji VAR, novinari trebaju prikupiti informacije o dvije suprotstavljene strane i predstaviti ih publici na što neutralniji i najbolji mogući način. Zamislite novinara koji želi vama čitateljima pojasniti više o tome je li zemlja okrugla ili je, kao što neki još uvijek tvrde, ravna ploča. Za sugovornike o toj temi svakako bi mogao pronaći znanstvenika koji bi objasnio kako i zašto znamo da je Zemlja okruglastog oblika, ali i nekog ravnozemljaša. No, koliko sve to ima smisla ako dva sugovornika nisu na istoj razini prihvaćanja utvrđenih znanstvenih dokaza? Mediji bi trebali postupiti racionalno te argumentirano se suprotstaviti širenju dezinformacija, iskrivljivanju činjenica, teorijama zavjera i lažnim vijestima. Medijska pismenost