Animatori iz Corridor Digitala koji se nazivaju Bosstown Dynamics, transparentni su oko toga da se radi o vizualnim efektima izrađenima računalima, tako da znate.
via Bug
Tehnološki napredak, osobito razvoj umjetne inteligencije i robotike, ubrzano mijenja tržište rada. Poslovi nestaju, novi se otvaraju, a ključ opstanka postaju prekvalifikacija (reskilling) i usavršavanje (upskilling). Traže se i dalje ono što AI ne može dati: kreativnost, empatija, prilagodljivost i šesto čulo. Umjesto straha, naglasak je na spajanju tehničkih i mekih vještina te razvoju ljudskih kvaliteta koje nijedan algoritam ne može zamijeniti. Poslovni
MIT-ovi inženjeri razvili su robota koji s nevjerojatnom preciznošću i brzinom igra stolni tenis. Opremljen višezglobnom rukom, brzim kamerama i naprednim algoritmima, uspješno je vratio 88 % od 150 udaraca, s brzinom do 19 m/s. Sustav kombinira manipulaciju i dinamičko kretanje, a primjene bi se mogle proširiti i na humanoidne robote u spašavanju i drugim zadacima koji traže brzu reakciju. Bug
Roboti u uslužnim djelatnostima postaju sve češća pojava. Neki od njih služe u ugostiteljstvu kao pomoć za konobare i zabava za goste, a neki zamjenjuju iznimno traženu radnu snagu u uslugama čišćenja. Praksa je pokazala da se investicija u robote itekako isplati. Uz autonomiju baterije od tri sata s među intervalom punjenja od dva sata znači u jednoj smjeni od osam sati on realno može pokriti 6 tisuća metara kvadratnih s visoko učinkovitim čišćenjem. HRT
Radeći na proizvodnoj liniji, robot Figure 02 povećao je brzinu za 400% i sedmerostruko povećanje stope uspješnosti od prve aplikacije sustava. Tvrtke su opisale ovaj rezultat kao veliki iskorak za autonomne proizvodne sustave. U nedavno objavljenom videu, prikazuje se izvođenje do 1000 akcija dnevno. Ovo predstavlja prekretnicu za humanoidne robote u industrijskim uvjetima. Revija HAK
Robot ravnao Dresdenskim simfonijskim orkestrom
Robotski ‘treneri’ mogli bi pružiti personaliziranu podršku i povećati motivaciju tijekom ključnih vježbi u rehabilitaciji nakon moždanog udara i ozljede mozga, otkrili su istraživači iz Velike Britanije. Roboti tumače moždane valove pacijenata kako bi razumjeli korisnikovu namjeru tijekom vježbi, pružajući motivaciju u stvarnom vremenu, vizualnu mimiku i povratnu informaciju. Primarni cilj je potaknuti pacijente na rehabilitacijske rutine bez prisutnosti fizioterapeuta. Roboti pružaju personaliziranu podršku pacijentima, uzimajući u obzir njihove individualne potrebe, kognitivne sposobnosti i tempo vježbanja. HRT
Ti roboti će komunicirati s nama, dodavat će nam stvari, podizat će nas, voditi do WC-a. To je na dalekom istoku, u Japanu već vrlo razvijen segment. Oni neće biti samo pomoć, oni će pričati s vama. Znat će puno o vašem životu. Znate, osim ako niste napisali knjigu ili znanstveni rad, vi ste nakon smrti samo kameni spomenik na kojem piše vaše ime i prezime i godina rođenja. Životni vijek se produljio, no pitanje je je li se produljila kvaliteta života. Pitanje je i skrbi za starije. Ono što je nama bilo osobito zanimljivo je tko je vlasnik tog znanja o osobi o kojoj je robot brinuo, tko je vlasnik tih podataka? Već postoje tvrtke koje su razvile proizvode i koriste ih – za N1 rekao Boris Debić, Googleov tehnolog koji je proveo 15 godina s tvrtkom od njezinih najranijih dana i u razdoblju najbržeg rasta, a koji je upravo stigao s konferencija o umjetnoj inteligenciji. N1
Tamo planiraju do 2030. u proizvodnju, poljoprivredu, logistiku, usluge, obranu, socijalnu sigurnost i medicinsku skrbi uključiti milijun robota. Riječ je o ‘svemogućim‘ robotima: prelaze po stubama, pune osamdeset šalica kave u jedan sat… Iako u Hrvatskoj ne cvjeta robotska ekonomija, hrvatski robotičari rade na složenim projektima od kojih će se neki uskoro komercijalizirati, primjerice medicinski robot RONNA, a neke domaće tvrtke, poput Gideona, razvijaju robote koje već prodaju na inozemnom tržištu. Lider
Autonomni robotski sustav, sačinjen od računala, robotske ruke, 3D pisača, preše, brojnih senzora i kamera, danonoćno je radio na iterativnom razvoju jedne trodimenzionalne strukture. Cilj – pronaći idealan oblik strukture, koja će prilikom deformiranja pod pritiskom apsorbirati najveću moguću količinu energije, odnosno bit će najefikasniji amortizer na svijetu.
Kako bi taj cilj ostvario, spomenuti je robotski sustav MAMA BEAR samostalno kreirao digitalni nacrt oblika, ispisivao ga na 3D pisaču, potom ga mjerio, vagao i snimao, da bi ga nakon svega postavio na prešu i zgnječio. Tijekom tog procesa mjerio je količinu apsorbirane energije, bilježio način deformiranja oblika, pa sve to zapisivao u veliku bazu podataka, iz koje je “učio” kako izraditi sljedeći, nešto bolji 3D oblik. Bug