Paromlin 2027: Od zapuštenog gradskog rugla do novog kulturnog srca Zagreba - Monitor.hr
Utorak (17:00)

Industrija kulture

Paromlin 2027: Od zapuštenog gradskog rugla do novog kulturnog srca Zagreba

Nekadašnji industrijski kompleks Paromlin do početka 2027. godine postat će nova Gradska knjižnica i društveno-kulturni centar. Unatoč kritikama dijela knjižničara koji se protive dijeljenju prostora s nezavisnom scenom, službena strategija predviđa sinergiju institucija i udruga. Knjižnica ostaje glavni korisnik s modernim sadržajima (poput podcast studija i VR zona), dok je šest posto kvadrature namijenjeno društveno-kulturnom centru pod upravljanjem Novih prostora kulture. Obnova originalnih zgrada i replike dimnjaka teče prema planu, a detaljan plan upravljanja i pilot-faza trebali bi dugoročno pomiriti institucionalnu i civilnu scenu. Kulturpunkt


Slične vijesti

15.04. (13:00)

Mlin bez brašna, ali s puno mašte

Paromlin: Od simbola industrije do modernog kulturnog hrama

Nakon desetljeća propadanja i fatalnog požara 1988. godine, zagrebački Paromlin doživljava potpunu transformaciju. Na mjestu nekadašnjeg giganta koji je hranio grad, 10. travnja 2024. započela je izgradnja Gradske knjižnice i društveno-kulturnog centra. Projekt vrijedan 95 milijuna eura očuvat će povijesni značaj prve armiranobetonske građevine u regiji. Završetak radova očekuje se krajem 2026., dok će 2027. godine objekt otvoriti vrata s kompletnim fundusom knjiga. Time se staje na kraj nekretninskim mešetarenjima i prostor iza Glavnog kolodvora konačno postaje javno središte kulture, a ne tek privremeno parkiralište. Dubravko Grakalić za Index.

11.04. (18:00)

Što je Pelješcu most, to je Paromlinu luster

Projekt Paromlin u punom zamahu: Stiže rasvjeta vrijedna dva milijuna eura

Tvrtka RANDOM d.o.o. iz Solina, poznata po radu na Pelješkom mostu, opremit će novi društveno-kulturni centar Paromlin sustavom od preko 20.000 rasvjetnih tijela. Kao jedini ponuditelj, tvrtka je osigurala posao vrijedan 2,1 milijun eura uz sedmogodišnje jamstvo. Projekt Paromlin, težak 76 milijuna eura, bit će prvi klimatski neutralni javni objekt u Zagrebu s knjižnicom, dvoranama i garažom. Izgradnja se izvodi specifičnom metodom “odozgo prema dolje”, a završetak ovog hibridnog prostora od 36.000 kvadrata očekuje se početkom 2027. godine. Jutarnji, još jedan noviji Jutarnji

16.07.2025. (19:00)

Sve što voli birokracija i bake

Paromlin postaje knjižnica: Zagreb ulaže 150 milijuna eura u kulturu, školstvo i zdravstvo

Gradska skupština Zagreba odobrila je 13 kapitalnih projekata vrijednih 150 milijuna eura, od čega 71 milijun dolazi iz EU fondova. Najveći je prenamjena Paromlina u Gradsku knjižnicu i kulturni centar (95 mil. €). Odobreni su i projekti gradnje i obnove škola, energetske obnove zdravstvenih i sportskih objekata te obnova Kina Europa. Poslovni

11.05.2024. (15:00)

Muke po kulturnom centru

Što će sve biti u društveno-kulturnom centru Paromlin? Suvremene knjižnice same po sebi podrazumijevaju šire djelatnosti od knjižnične…

Objavljeni naziv projekta iz 2018. godine, neznatno skraćen, glasio je: Gradska knjižnica Paromlin, a bio je u upotrebi poslije objavljenog natječaja za idejno rješenje. Odjednom, nedavno, pojavila se verzija: Gradska knjižnica i društveno-kulturni centar Paromlin. Tko nastoji promijeniti naziv, s kojim pravom? Ako to možete činiti, uvrstite i nazive ureda koje ste naknadno utrpali u prostor Paromlina. Oko 16 tisuća m2 preostaje u Paromlinu, nakon što svoj dio zauzme Gradska knjižnica. U taj prostor vjerojatno nije uključena polivalentna dvorana s 450 mjesta, ili možda je. Tu je vjerojatno kongresna dvorana koja bi doprinijela samoodrživosti knjižnice. Jednu takvu smo već izgradili u NSK. Suvremena knjižnica podrazumijeva da se u njoj odvija društveno-kulturna djelatnost, pa to ne treba posebno isticati. Paromlin se uključuje da bi se održala memorija. H-alter

04.05.2024. (12:00)

Centar znanja i druženja

Paromlin: Četrdeset godina bio je ruglo Zagreba, a za dvije će postati suvremena multimedijska Gradska knjižnica i društveno-kulturni centar

Na prostoru industrijske baštine Grad Zagreb ne želi samo knjižnicu nego i da to bude novo središte gradskih zbivanja. Radovi na najvećem kapitalnom projektu počeli su prije tri tjedna, a trebali bi biti završeni u roku od dvije godine. Paromlin je jedan od najvažnijih zagrebačkih spomenika industrijske arhitekture. Zato je u novi objekt uklopljeno ono što je ostalo od nekadašnjeg kompleksa. Trećina stare zgrade Paromlina će se obnoviti i spojiti s novim dijelom, a u njoj će biti uredi, multifunkcionalni prostori i arhiv. Staru ruševnu zgradu koju su dodatno oštetili potresi, najprije treba konstrukcijski ojačati. HRT

09.05.2019. (11:30)

Industrija znanja

Zagreb: Paromlin postaje nova knjižnica

Zagrebačka Gradska knjižnica sa Starčevićevog trga preselit će se u preuređeni i obnovljeni prostor bivšeg Paromlina. Ovo je želja, sad dolazi stvarnost – vrijednost nove zgrade knjižnice procjenjuje se na 240 milijuna kuna, a 80% novca tražit će se iz europskih fondova namijenjenih obnovi industrijske baštine. Natječaj se očekuje 2021., a izgradnja knjižnice trajat će pet godina.

01.03.2019. (08:30)

Kod Paromlina će se graditi nova gradska knjižnica

“Analizom šireg i užeg prostora oko Paromlina, bavili smo se pitanjem kako osmisliti skladan kompleks gradske knjižnice koji bi trebao uvažiti visoke konzervatorske propozicije koje štite građevni fond Paromlina kao prostor visoke vrijednosti spomenika industrijske arhitekture” – kažu u studiju UPI-2M koji je pobijedio na natječaju za idejno arhitektonsko-urbanističko rješenje Gradske knjižnice Grada Zagreba. Više o rješenju, nacrti i 3D projekcije. Jutarnji

31.05.2016. (00:43)

Klub Sirup odlazi iz zagrebačkog Paromlina

24.05.2016. (08:10)

Prazni kompleksi propadaju, a nekad su bili srce proizvodnje u Zagrebu

Potencijali zagrebačke industrijske baštine, kako je zaštititi i prenamijeniti bila su glavna tema 6. Dana zagrebačke arhitekture. Žarište u kojem su se u Zagrebu počeli razvijati manufakturni pogoni bila je dolina potoka Medveščaka, a nakon gradnje željeznice 1862. industrijski se pogoni pozicioniraju uz prugu (Paromlin, Tvornica duhana, Franck – jedini radi, Gredelj, klaonica). Primjeri propadanja su i Cementara, Arco, Bubara. Jutarnji