Petranović: Debata je kašljucala i na koncu zvučno kihnula, a HRT se nastavio češljati - Monitor.hr
08.01.2025. (20:00)

Televisa presenta

Petranović: Debata je kašljucala i na koncu zvučno kihnula, a HRT se nastavio češljati

Za prosječnog televizijskog gledatelja sinoćnje je televizijsko sučeljavanje dvaju predsjedničkih kandidata, prvo i jedino uoči drugog kruga izbora, bilo nešto poput prometne nesreće: znaš da ne bi trebao buljiti i da nije pristojno, ali radoznalost je jača i ne možeš sam sebi pomoći. Ovaj dojam nisu ostavili samo kandidati nego – možda još i više – format, stil i izvedba sučeljavanja, tako tipično HRT-ovski. Politički nekorektno reći ćemo – gotovo pa autistični. Moderatori Zrinka Grancarić i Branko Nađvinski pritom su sasvim korektno odradili svoj dio posla, možda zato što se on ionako svodio na statiranje. Neki sumnjaju kako je Primorac imao uvid u pitanja, bio je dobro pripremljen za njih (zlobnici će reći – “brifiran”), no za to naprosto nije bilo potrebe jer su na HRT-u ona uvijek ista valjda još otkako predizborne debate postoje, po tematskim blokovima… Damir Petranović za tportal

  • HDZ-ovci likuju nakon debate, oglasio se Primorac, Ivica Kirin, Jandroković…
  • Štromar kaže kako je Primorac ugodno iznenađenje, s njim se ne slažu Jakšić i Sandra Benčić: Primorac je antikandidat (Index)
  • Milanović objavio fotku s porukom: 12. 1. predsjednika Republike birate vi, a ne Andrej Plenković “Sve jasno” (Dnevnik)
  • HRT: Sučeljavanje je pratilo 21,07 posto AMR-a (Average Minute Rating ili prosječan broj kućanstava koji su vidjeli specifični programski sadržaj), izuzetno visok udio u gledanosti (SHR) od 44,48 posto svih koji su bili pred malim ekranima (Index)

Slične vijesti

16.03. (22:00)

Spomenik nulte kategorije na nišanu nulte kulture

Paladino: U vremenima kada tehnologija omogućuje baš sve, dokazivati da je ljepotu Poljuda nužno rušiti kako bi je zamijenila bijedna konfekcija, znači biti bahat

U zemlji u kojoj se za postpotresne obnove samo pri saniranju muzejskih ustanova troši i po šest, sedam, osam… tisuće eura po kvadratu, problem je sanirati i očuvati Magašev Poljud? Sramota je što dopuštamo da se i raspravlja o ičemu drugom. I valja kontinuirano isticati kako je – bez obzira na sve održane tribine, sastanke i plaćene članke kojima se zagovaraju primarno interesi onih koji bi iz sve ove frtutme nastale idejom “opravdanog rušenja Magaševa Poljuda i izgradnje novog stadiona” imali isključivo financijsku dobit – Magašev Poljud pojedinačno zaštićeno nepokretno kulturno dobro. Da bi ga se rušilo, pa i rekonstruiralo, potrebno je ishoditi mišljenje Vijeća za kulturna dobra.

Za rušenje, Vijeće bi trebalo ukinuti važeću zaštitu. Eh, voljela bih vidjeti te članove Vijeća koji bi je, bez obzira na sve političke ili ine pritiske, potpisali! Kada bi se to usudili, bili bi zapamćeni. I po obnovi, svakako bi negdje na Poljudu valjalo jasno ispisati riječi s predavanja profesora Magaša: “Ne postoji arhitektura bez kulture i ne postoji arhitektura ako nije refleks kulture.” Eto, Magašev Poljud refleks je naše negdašnje kulture. Novi Poljud, kao refleks naše današnje kulture, vrlo vjerojatno bi u usporedbi s Magaševim biserom ličio na, da prostite, govno na pjatu/tanjuru. Tekst Zrinke Paladino prenosi Haus… problematiku komentira i tportalov Damir Petranović.

16.11.2025. (09:00)

Kad bukači urlaju, a zemlja zijeva

Radikalizacija ili privid? Hrvatska između statistike i histerije

Unatoč recentnim eksponiranim incidentima, podaci pokazuju da Hrvatska ostaje stabilna i mirna zemlja, bez široke društvene radikalizacije. Ideološke tenzije uglavnom se održavaju u medijima i politici, gdje ekstremi međusobno hrane narative o “ustašizaciji” i “ugroženosti”. Nasilje postoji, osobito u Zagrebu, i zabrinjava ponajviše ono među mladima, no politički motivirano ostaje marginalno. Thompson, “Za dom spremni” i odnosi s manjinama u praksi su više politički alati nego stvarni društveni generatori kaosa. Problem je manje nova normalnost, a više stara sklonost preuveličavanju. Damir Petranović za tportal.

06.09.2025. (21:00)

Kad janjci ne mogu spasiti brodogradilište

Brodosplit: od Debeljakovog preuzimanja do odlaska u stečaj

Moby Drea pokazao se kao dobar katalizator za cijeli niz zgodnih otkrića i procesa – od tragično manjkavih procedura i selektivnog postupanja države kada je riječ o azbestu, preko krajnje dvojbenih poteza bivše splitske vlasti, koja je godinama u najmanju ruku tetošila gazdu Brodosplita, te sve vidljivije pukotine u HDZ-u, a koje očito sežu do vrha stranke i Vlade, pa do toga da je i Tomislav Debeljak sposoban pustiti suzu. preuzeo je Brodosplit uz podršku države, očistio dugove i dao otpremnine radnicima, da bi potom dio vratio na posao. Iako je djelovao racionalno, njegova kreativna poslovna praksa, spora naplata računa i kontroverzni dugovi doveli su do stečaja i likvidacije. Debeljak je istovremeno propuštene prilike i osjećaja nepravde, dok Hrvatska gubi strateški i ekonomski vrijednu industriju koja je mogla biti perjanica brodogradnje. Damir Petranović za tportal.

18.07.2017. (21:07)

Rezime paklenog dana

Splićani su sami svladali pakao, a onda su nahrupili političari

“Noć se približila kraju, negdje poslije pet sati ujutro sunce se pokušavalo probiti kroz gust oblak dima i pepela, a na ulicama se osim umora mogla tek osjetiti beskrajna, nezamisliva doza solidarnosti. Najgore je pregrmljeno, uz dvadesetak izgorjelih kuća, bezbroj izbrisanih maslinika, vinograda i voćnjaka te, srećom, nekoliko desetaka samo lakše ozlijeđenih gasitelja i građana. Uz onog nesretnika kojemu srce nije izdržalo. A onda su u Split nahrupili političari…”, piše Damir Petranović za Tportal. “Kod svih građana instinktivno ukazao duh bazične ljudske solidarnosti, što u prvom redu svjedoči o tome da još nije sve otišlo kvragu”, piše pak Dragan Markovina za Telegram.VRijedi istaknuti da je i Facebook sinoć prvi put na ovim prostorima aktivirao Safty Check.

28.03.2015. (13:50)

Razlog za brigu

"Bušili bismo Jadran, a ne znamo ni otegliti nasukani brod"

“Prošlo je, evo, skoro mjesec dana otkako je orkanska bura poharala Dalmaciju i u Splitu napravila par desetaka milijuna kuna štete. Sve izgleda otprilike jednako kao i prije elementarne nepogode, sve osim onih triju golemih brodova koji su kao Ukleti Holandezi sami samcati danima plutali splitskim akvatorijem i na koncu se nasukali na obalama Marjana i Čiova. U državi u kojoj se ne poštuju ni osnovne procedure strah od naglog desanta na jedini stvarno vrijedni hrvatski resurs sasvim lako se može objasniti i opravdati. Pogotovo kad se po planiranom bušenju Jadrana malo bolje začačka”, piše Damir Petranović. T-Portal