Pismo budućim generacijama povodom nestanka islandskog ledenjaka - Monitor.hr
23.07.2019. (23:30)

Pismo budućim generacijama povodom nestanka islandskog ledenjaka

Ok je prvi islandski ledenjak koji gubi svoj status glečera. U sljedećih 200 godina očekuje se da će svi naši ledenjaci doživjeti istu sudbinu. Ovaj spomenik znači priznanje da znamo što se događa i što treba učiniti. Samo vi znate jesmo li uspjeli. Time


Slične vijesti

Danas (20:00)

Vrijeme je da klimi izmjerimo temperaturu

Znanstvenici: Klimatske promjene treba proglasiti globalnom zdravstvenom krizom

Zdravstveni rizici ubrzano rastu otkako je 2016. stupio na snagu Pariški sporazum, a u 2023. godini ekstremne vrućine povezane su s rekordnih 710.000 smrtnih slučajeva. Rastu i rizici od suša, požara te zaraznih bolesti poput denga-groznice. Službeno proglašenje krize omogućilo bi prelazak s dobrovoljnih obećanja na obvezujuće mjere, bolji zdravstveni nadzor i bržu mobilizaciju sredstava. Autori usto traže zabranu novih nalazišta fosilnih goriva, ukidanje ugljena do 2035. i prelazak na pretežno biljnu prehranu. O novom izvješću Lancet Countdowna prenosi Index

24.10. (14:00)

Mi upalimo struju, oni ugase grijanje

Izvješće UNEP-a 2026: Prelazak klimatske granice od 1,5°C neizbježan, ali povratak je moguć

Novo izvješće UNEP-a „The Point of Return” upozorava da je prelazak granice globalnog zatopljenja od 1,5°C postao gotovo neizbježan. Unatoč tome, UN naglašava da to ne znači predaju – uz drastično smanjenje emisija stakleničkih plinova do 2035. i masovno uklanjanje CO₂ iz atmosfere, vrhunac zatopljenja mogao bi se zadržati na 1,7–1,8°C te vratiti na 1,5°C do 2100. godine. Trenutačne politike vode prema znatno toplijih 2,8°C. Iako je rast obnovljivih izvora energije premašio očekivanja, apsolutne emisije i dalje rastu. Pa se za izbjegavanje katastrofalnih klimatskih scenarija traži hitno napuštanje fosilnih goriva. Bug

05.10. (19:00)

Vrijeme: bit će cool, ali not good

Kolaps AMOC-a donio bi Europi ekstremne zime i porast razine mora

Znanstvenici upozoravaju da bi atlantski sustav struja (AMOC), koji grije Europu, mogao oslabiti ili se urušiti zbog klimatskih promjena. To bi donijelo ekstremne zime, pad poljoprivredne proizvodnje i rast razine mora. Iako je točan trenutak neizvjestan, europske vlade – od Islanda i Finske do Nizozemske – više ne čekaju potpunu sigurnost. Ulažu milijune u sustave ranog upozoravanja, procjenjuju nacionalne rizike i prilagođavaju obranu od mora, dok stručnjaci poručuju da je pravovremeno planiranje nužno za ublažavanje katastrofalnih posljedica. N1, Index

07.09. (00:00)

A da se dogovori s El Niñom? Niti prevruće ljeti, niti prehladno zimi

Slabljenje AMOC-a uzrokuje hlađenje Atlantika i prijeti klimatskim kolapsom

Nova studija potvrđuje da se područje u Sjevernom Atlantiku, poznato kao “hladna mrlja”, ne hladi samo na površini već i u dubini, što dokazuje da je uzrok slabljenje Atlantske meridionalne preokretne struje (AMOC). Otapanje leda unosi slatku vodu, narušava salinitet i usporava ovaj ključni sustav za prijenos topline. Znanstvenici upozoravaju da bi točka preokreta i kolaps AMOC-a mogli nastupiti već u ovom stoljeću, s katastrofalnim posljedicama poput ekstremno hladnih zima u Europi, porasta razine mora u SAD-u i suša u Africi. Unatoč novim dokazima, dio stručnjaka poziva na oprez zbog ograničenih povijesnih podataka. Index

02.09. (22:00)

Preuređuje li si još netko podrum? Pitam, za prijatelja

U nekoliko godina globalna temperatura premašit će ključan prag od 1,5 °C

Globalna temperatura prekoračit će ključni prag zatopljenja od 1,5 °C u roku od nekoliko godina, što će uzrokovati ekstremnije vremenske uvjete i ugroziti ekosustave, ledenjake i obalne gradove. Program UN-a za zaštitu okoliša (UNEP) ističe da bi trenutne politike do 2100. godine mogle dovesti do zatopljenja od 2,6 °C. Povratak ispod 1,5 °C zahtijeva hitno smanjenje emisija i uklanjanje ugljikovog dioksida iz atmosfere pošumljavanjem i tehnologijom. Svako odgađanje i djelić stupnja povećavaju rizik od nepovratnih šteta. Poslovni

31.08. (14:00)

Noćne ptice, pridružite nam se

Klimatske bi nas promjene mogle nagnati da zamijenimo dan za noć

Klimatske promjene i ekstremni toplinski valovi postaju izravna prijetnja ljudskom zdravlju, što potvrđuje i prva medicinska dijagnoza “klimatskih promjena” postavljena u Kanadi. Budući da klasični savjeti o hidraciji i ostanku kod kuće nisu dovoljna javnozdravstvena strategija, gradovi moraju prilagoditi infrastrukturu uvođenjem zelenih površina i javnih rashladnih centara. Kao dugoročna opcija spominje se i radikalna promjena ritma života (night-time adaptation) – pomicanje radnog vremena, škola i usluga na ranije jutarnje i večernje sate. Iako takav prelazak nosi izazove za biologiju i cirkadijani ritam čovječanstva, neki smatraju da je sve izglednije kako ćemo dan morati zamijeniti noći. Lider

30.08. (18:00)

Nesreća nikad ne dolazi sama

Povjesničar upozorava: Hrvatska mora planirati za niz uzastopnih klimatskih katastrofa

Novo istraživanje u časopisu Nature otkriva da je Europu u 14. stoljeću pogodio niz od 16 velikih poplava u samo dvije godine. Povjesničar Hrvoje Petrić upozorava da današnji sustavi upravljanja rizicima pogrešno računaju na izolirane katastrofe, dok bi nas u stvarnosti mogao pogoditi splet uzastopnih ekstrema. Hrvatska se već bori s prekograničnim rijekama, povijesnim minimumima vodostaja Drave i Dunava te sušama. Poruka stručnjaka donositeljima odluka jasna je: infrastruktura i sustavi obrane moraju se planirati za više povezanih nepogoda prije nego što se stignemo oporaviti od prve. Poslovni

27.08. (09:00)

Priroda ne prima isprike

Stvarnost nadmašuje katastrofične scenarije: Klimatski ekstremi postaju nova stvarnost

Ekstremne vremenske katastrofe sve su češće i razornije, no svijet i dalje uglavnom ignorira upozorenja. Eksperimenti Eunice Newton Foote još iz 1850-ih dokazali su da ugljični dioksid zadržava toplinu, a danas nakupljeni staklenički plinovi uzrokuju dugotrajno zagrijavanje Zemlje. Znanstvenici naglašavaju da rizik raste sa svakom desetinkom stupnja te da postizanje “neto nule” emisija neće odmah zaustaviti posljedice. Mnoge su zemlje i dalje nespremne, dok se prijelomne točke – poput uništenja koraljnih grebena i ugroženosti Amazone – već dogadjaju. Pitanje više nije hoće li nas pogoditi još veća klimatska katastrofa, već kada. Index

23.08. (19:00)

Što patrijarhat načne, to klima dotuče

Veća smrtnost žena na vrućinama nije samo biološki uvjetovana

Premda mediji višu stopu smrtnosti žena tijekom toplinskih valova često pripisuju hormonalnim i biološkim razlikama, znanstvenici naglašavaju da su ključni razlozi društveni i demografski. Žene u prosjeku žive dulje i čine većinu najstarije populacije, a ujedno su podložnije kardiovaskularnim rizicima u postmenopauzi. Osim toga, žene su izložene dugotrajnijem toplinskom stresu zbog težih uvjeta rada, društvenih očekivanja te dodatnog neplaćenog rada u kućanstvu nakon radnog vremena. Stoga stručnjaci zaključuju da ranjivost na vrućinu nije samo biološko, već u prvom redu društveno pitanje. DW