Veća smrtnost žena na vrućinama nije samo biološki uvjetovana - Monitor.hr
Danas (17:00)

Što patrijarhat načne, to klima dotuče

Veća smrtnost žena na vrućinama nije samo biološki uvjetovana

Premda mediji višu stopu smrtnosti žena tijekom toplinskih valova često pripisuju hormonalnim i biološkim razlikama, znanstvenici naglašavaju da su ključni razlozi društveni i demografski. Žene u prosjeku žive dulje i čine većinu najstarije populacije, a ujedno su podložnije kardiovaskularnim rizicima u postmenopauzi. Osim toga, žene su izložene dugotrajnijem toplinskom stresu zbog težih uvjeta rada, društvenih očekivanja te dodatnog neplaćenog rada u kućanstvu nakon radnog vremena. Stoga stručnjaci zaključuju da ranjivost na vrućinu nije samo biološko, već u prvom redu društveno pitanje. DW


Slične vijesti

06.08. (08:00)

Jeftinija energija ispred egzotičnog jelovnika

Tehnologija i vode, a ne avokado: Kako spasiti hrvatsku poljoprivredu od suša

Profesor Ivo Grgić s Agronomskog fakulteta ističe da Hrvatska ne treba mijenjati poljoprivredne kulture, već tehnologiju proizvodnje, obradu tla i sortiment te bolje gospodariti vodom. Umjesto egzotičnih biljaka poput avokada ili banana, ključno je unaprjeđenje postojećih uzgoja. Rast cijena hrane ove godine ne očekuje se zbog ratarskih proizvoda, već zbog energenata, no ponove li se suše, rizik od poskupljenja raste. Držačke strategije i struka nude rješenja, ali glavne prepreke ostaju usitnjenost poljoprivrednih gospodarstava i izostanak okrupnjavanja koje moraju pokrenuti sami proizvođači. Poljoprivreda mora postati profitabilna kako bi privukla mlade. Net.hr, Index

01.07. (13:00)

I vrijeme može u rikverc

Retrogradno strujanje: Fenomen zbog kojeg olujni oblaci putuju “naopako” – s istoka prema zapadu

Posljednjih dana grmljavinski oblaci nad Bosnom i Dinaridima kreću se “naopako”- s istoka prema zapadu. Ovaj fenomen meteorolozi nazivaju retrogradno strujanje, a izravna je posljedica klimatskih promjena. Zbog globalnog zatopljenja i širenja tropske Hadleyjeve ćelije, iznad Europe se formiraju masivne anticiklone koje djeluju kao “atmosferski blok”. Budući da oko njih vjetar puše u smjeru kazaljke na satu, na našem području strujanje se potpuno okreće. Kada taj vlažni zrak udari u Dinaride, dolazi do eksplozije olujnih oblaka koji potom putuju natraške prema obali, što postaje obilježje „novog normalnog“ vremena. N1

30.06. (01:00)

Svi ćemo se morati preseliti na sjever

Za samo dvadeset godina dijelovi Zemlje mogli bi postati prevrući za život

Video objašnjava opasnost od ekstremno vlažnih toplinskih valova, poznatih kao “wet-bulb” događaji, koji kombiniraju visoku temperaturu i vlagu. Kada vlažnost zraka postane prevelika, ljudsko tijelo se više ne može hladiti znojenjem, što uzrokuje nekontroliran porast unutarnje temperature. Znanstvenici upozoravaju da bismo pri globalnom zatopljenju od 2 °C – što bismo mogli dosegnuti za samo dvadesetak godina – prešli granicu izdržljivosti u mnogim gusto naseljenim regijama (poput dijelova Indije, Kine i istočnog SAD-a). U tim uvjetima jedini spas postaje klimatizacija, no ona preopterećuje električne mreže i dodatno potiče globalno zatopljenje…

29.06. (12:00)

Razmišlja li još netko da se preseli u podrum?

Klimatolog Mirko Orlić objašnjava uzroke i posljedice rekordnog toplinskog vala

Aktualni toplinski val u Europi posljedica je globalnog zatopljenja i “omega fenomena” koji blokira topli zrak nad našim područjem, ističe klimatolog Mirko Orlić za RTL. Naglašava da su ovi ekstremi statistički precizno predviđeni još prije nekoliko desetljeća. Promjene su već očite: more u lipnju doseže čak 27 °C, tropske noći otežavaju odmor, a nužna je i prilagodba radnog vremena na otvorenom. Orlić upozorava da će Hrvatska u budućnosti morati pametnije upravljati resursima i zadržavati obilne zimske oborine za sušne mjesece, umjesto da ih se samo pušta u more.

27.06. (12:00)

Kuhanje po europskom receptu

Znanstvenici upozoravaju da se naš kontinent, nakon Arktika, zagrijava najbrže na planetu

Europa je danas za 2,4 °C toplija nego u predindustrijskom dobu, što je dvostruko više od globalnog prosjeka. Ključni razlozi za ovaj dramatičan trend su brže zagrijavanje kopna u odnosu na oceane, češće zadržavanje stabilnih anticiklona, utjecaj otapanja arktičkog leda te slabljenje mlazne struje. Dodatni paradoks je i čišći zrak – zbog smanjenja onečišćenja i aerosola od 1980-ih, do površine dopire više Sunčeva zračenja. Index… Iako u njoj živi tek desetina svjetske populacije, Europa bilježi čak trećinu globalnih smrtnih slučajeva povezanih s toplinskim valovima, s više od 200.000 preminulih samo u protekle četiri godine. Ključni uzroci ove crne statistike su starenje stanovništva, zgrade projektirane da zadržavaju toplinu te činjenica da manje od 20% kućanstava ima klima uređaje. tportal

26.06. (09:00)

Neće biti tog hlada da nas spasi

Europa se ubrzano zagrijava: Toplinski valovi postaju dulji i intenzivniji, temperature bi mogle rasti i do 50 stupnjeva

U skoroj budućnosti, možda čak za 20 godina, upozorava ravnatelj DHMZ-a za Dnevnik. Dugoročno rješenje za gradove leži u zelenoj infrastrukturi i pametnom korištenju klima-uređaja. Kratkoročno, građanima se savjetuje oprez, hidracija i sklanjanje u hlad. U Hrvatskoj opasnost raste iz dana u dan, a vrhunac toplinskog vala očekuje se u ponedjeljak, kada će gotovo cijela zemlja biti pod crvenim, vrlo velikim alarmom. Index

23.06. (19:00)

Ventilatori nisu dovoljni

The Economist: Klimatske promjene i zelena energija ruše europski otpor prema klima-uređajima

Dok se Amerikanci pretjerano rashlađuju, Europljani su tradicionalno izbjegavali klimatizaciju zbog ekološke svijesti i skupe struje. Međutim, klimatske promjene i smrtonosni toplinski valovi ubrzano mijenjaju stare navike. Zahvaljujući uspješnoj tranziciji na obnovljive izvore i čistu energiju – poput solarnih kapaciteta u Španjolskoj i nuklearnih elektrana u Francuskoj – hlađenje doma postaje ekološki prihvatljivije i cjenovno pristupačnije. Iako predstoji izazov modernizacije energetske mreže, stručnjaci poručuju da korištenje klima-uređaja više nije ekološki grijeh ni luksuz, već prijeka potreba na kontinentu koji se najbrže zagrijava. Jutarnji

11.06. (15:00)

Bolje je da ostane hladno, za naše dobro

Klimatski šok na Antarktici: Izmjerena rekordna temperatura usred zime, čak za 20 stupnjeva veća od prosječne

Ovaj ekstremni toplinski val, potaknut snažnim sjevernim vjetrovima povezanim s klimatskim promjenama, donio je trotjedne temperature iznad nule. Zimski snijeg i led na Antarktičkom poluotoku zamijenili su blato i kiša, što uzrokuje netipično otapanje ledenjaka u ovo doba godine. Znanstvenici upozoravaju da ova anomalija odražava opasne dugoročne trendove koji ubrzavaju klimatski slom, ugrožavaju stabilnost ledenjaka i usporavaju globalnu cirkulaciju oceana. Index

05.06. (16:00)

Apokalipsa se odgađa do daljnjega

Znanstvenici polako odbacuju najcrnji klimatski scenarij: Zahvaljujući zelenoj tehnologiji, rast emisija usporava

Klimatski znanstvenici sve više napuštaju najpesimističniji scenarij globalnog zagrijavanja (RCP 8.5), prema kojem je temperatura do kraja stoljeća trebala porasti za do 5 °C. Zahvaljujući snažnom razvoju obnovljivih izvora energije i klimatskim politikama, godišnji rast emisija stakleničkih plinova usporio je na oko 1% (u usporedbi s nekadašnjih 3 do 4%). Iako svijet ide u boljem smjeru i fokus se prebacuje na srednje scenarije, znanstvenici upozoravaju na oprez. Ljudsko ponašanje, političke odluke i nepoznanice o tome koliko točno klima burno reagira na preostale emisije i dalje ostavljaju prostor za neizvjesnost. Index

02.06. (16:00)

Život u sauni

Indija na 48°C: Radi se dvokratno, mijenjaju se prehrambene navike, bolnice pune pacijenata s toplinskim udarom

Indijski okrug Banda suočava se s povijesnim toplinskim valom, no stanovnici opstaju zahvaljujući drastičnim prilagodbama svakodnevnog ritma. Kako bi izbjegli najgore sunce, radnici na otvorenom i trgovci preuređuju svoje živote: tržnice se prazne već nakon 8 ujutro, dok građevinari uvode četverosatne podnevne pauze. Zbog ekstremnih temperatura mijenja se i prehrana kako bi se spriječilo kvarenje hrane, a siromašnije stanovništvo, bez pristupa rashladnim uređajima, spas od toplinskih udara pronalazi u prirodnom hladu rijetkih preostalih stabala. Visoke temperature poput ovih bile su i prije, ali ne u tom intenzitetu i trajanju. Problem je i betonizacija, pad pošumljenosti, rijeke koje su presušile, ali i visoka vlaga… Index