Prosječna plaća trenutačno iznosi 6.350 kuna. Mandat Vlade Andreja Plenkovića je počeo u listopadu 2016. godine.
Najveće debljine novčanika uživaju zaposleni u zračnom prijevozu (2.352 €), dok su na dnu oni u proizvodnji odjeće (986 €). Zanimljiv podatak je da čak 60% radnika prima plaću manju od 1.464 eura, što potvrđuje da prosjek ‘popravlja’ manjina s visokim primanjima. Index
Za komotan život trebalo bi nam oko 2200 do 2500 eura, dok se ispod toga također može, ali sa strepnjom kod plaćanja svih računa i troškova, dakle stan, hrana, prijevoz, mobitel, internet, tv i ostalo. Prosječna plaća od 1500 eura prema toj računici nije više dovoljno za život u Zagrebu. Prema nekoj okvirnoj računici ekipe iz RTL-a, za četveročlanu obitelj potrebno je oko 4200 eura. Prema ekonomistu Ljubi Jurčiću, potrebno se izboriti za barem dvije plaće, a to je najlakše učiniti – uparivanjem, odnosno zajedničkim životom. No, dok plaće nisu dovoljne, potrošnja građana u trgovinama i uslugama – ne pada.
Prosječna neto plaća za prosinac iznosila je 1494 eura, što je pad od 0,3 posto u odnosu na studeni, uz godišnji rast od 9,8 posto. Poslodavci su pad nadoknadili rekordnim neoporezivim naknadama od prosječno 562 eura, pa su ukupna primanja premašila 2000 eura. Dodaci su varirali od 391 eura u javnoj upravi do 885 eura u stručnim djelatnostima. U 2026. plaće bi mogle dosegnuti 1600 eura neto. Mirovine bi u travnju trebale porasti 2,68 posto, oko 18 eura. Poslovni
Analiza pokazuje da se prosječnom neto plaćom u Hrvatskoj danas može kupiti više litara Eurosupera 95 nego ijedne godine od ulaska u EU 2013. godine. Prema podacima Europske komisije i DZS-a, omjer plaće i cijene goriva rastao je do 2022., uz pad zbog energetske krize, a potom ponovno snažno porastao zahvaljujući rastu plaća, osobito u javnom sektoru, i ograničavanju cijena goriva. Iako je inflacija rasla, plaće su nominalno rasle brže. Pokazatelj sugerira veću kupovnu moć, no ne znači nužno i proporcionalan rast ukupnog životnog standarda. Index
Prosječna godišnja plaća u EU 2024. iznosi 39.808 eura, s ekstremnim rasponom od 15.387 € u Bugarskoj do 82.969 € u Luksemburgu (5,4 puta razlika). Hrvatska se s prosječnom godišnjom plaćom od 23.446 eura nalazi ispod prosjeka EU. Glavni razlozi za razlike su ekonomska struktura (udio sektora visoke dodane vrijednosti), produktivnost, te snaga sindikata i kolektivnih ugovora. Kada se uzme u obzir standard kupovne moći (SKM), jaz se smanjuje na omjer 2,5. Hrvatska se u ovom pregledu ne spominje među top 5 ni među 5 najniže rangiranih, ali promjena poretka (npr. Rumunjska raste, Estonija pada) ilustrira utjecaj troškova života. Očekuje se da će prosječna nominalna plaća u EU dosegnuti 43.400 eura do 2026. Index
Prosječna neto plaća u pravnim osobama za rujan 2025. iznosila je 1.456 eura, što je 0,7% više nego u kolovozu i 10,1% više nego godinu ranije. Medijalna plaća iznosila je 1.260 eura, uz godišnji rast od 11,6%. Najveće plaće ostvarene su u zračnom prijevozu (2.409 eura), a najniže u proizvodnji odjeće (936 eura). Raspodjela plaća pokazuje da oko dvije trećine zaposlenih zarađuje manje od prosjeka, dok je samo 10% radnika imalo više od 2.227 eura. tportal
Prema podacima DZS-a, prosječna neto plaća u pravnim osobama u kolovozu iznosila je 1446 eura, što je 0,6 posto više nego u srpnju i 9,2 posto više nego lani. Realno, nakon utjecaja inflacije, rast iznosi 4,9 posto. No, dok prosjek raste, čak 177.000 zaposlenih – njih deset posto – prima manje od 821 euro mjesečno, a prosječna plaća gotovo polovice radnika u pravnim osobama iznosi samo 947 eura. Danica
Povodom Dana dostojanstvene plaće ponovno se raspravlja o iznosu potrebnom za normalan život u Hrvatskoj. Čelnik Novog sindikata Mario Iveković procjenjuje da bi dostojanstvena plaća trebala biti 2.025 eura, dok ekonomist Ljubo Jurčić smatra da je, zbog rasta cijena, realan iznos 2.200 eura. Upozorava da je Hrvatska dobila europske cijene, ali ne i europske plaće te da većina građana jedva pokriva osnovne troškove. Po njegovoj procjeni, 10 % živi dobro, 20 % u siromaštvu, a polovica populacije stalno „muku muči“. N1
Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za ožujak ove godine iznosila je 1.448 eura, što je nominalno za 9,2 posto, a realno za 5,8 posto više nego u istom mjesecu lani, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u srijedu. Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća isplaćena je u djelatnosti emitiranje programa, u iznosu od 3.469 eura, a najniža u djelatnosti proizvodnja odjeće, u iznosu od 927 eura. Medijalna neto plaća za ožujak iznosila je 1.200 eura, što znači da je polovina zaposlenih imala manje, a polovina više od toga iznosa, što je za 2 posto više nego u veljači. Na godišnjoj je razini prosječna bruto plaća nominalno bila viša za 9,8 posto, a realno za 6,4 posto. Poslovni
Razlika u prosječnim neto plaćama između Hrvatske i Slovenije smanjila se s 263 eura 2015. na samo 104 eura u 2025. Hrvatska je značajno ubrzala rast plaća, posebice u zadnje tri godine. Iako Slovenci i dalje imaju viši prosjek, Reddit rasprave otkrivaju da su razlike često zamagljene dodacima koji se ne vide u statistici. Ako se trend nastavi, Hrvatska bi do 2029. mogla i prestići susjede. Ipak, bruto i medijalne plaće pokazuju da Slovenija zasad još drži prednost. tportal