Pleternica poduzetnicima plaća priključak na struju, vodu i odvodnju - Monitor.hr
23.03.2018. (08:31)

Dobri poticaji

Pleternica poduzetnicima plaća priključak na struju, vodu i odvodnju

Lokalne vlasti bespovratnim sredstvima EU za cijeli niz lokalnih projekata žele od Pleternice stvoriti gospodarski najrazvijeniji grad Požeško-slavonske županije. Poduzetnici su oslobođeni plaćanja komunalnog doprinosa i naknade, svakom poduzetniku biti će plaćen priključak na EE mrežu snage do 20 kW i priključak na sustav vodoopskrbe i odvodnje, tu su i razne potpore i zajmovi. Poslovni


Slične vijesti

Srijeda (16:00)

Kreveti poskupljuju, jastuci spremni za prosvjed

Vlada otvara pregovore s poduzetnicima nakon peticije s 30.000 potpisa

Predstavnici UGP-a, obrtnika i obiteljskih iznajmljivača zatražili su od Vlade preispitivanje poreznih izmjena, upozorivši na zatvaranje obrta i moguće prosvjede. Peticiju protiv novih davanja, koja donose rast minimalnog paušalnog poreza po krevetu na 150, odnosno 100 eura, potpisalo je više od 30 tisuća građana. Udruge traže postupno povećanje poreza do maksimalno deset posto godišnje i izravno sudjelovanje u odlukama. Ministar financija Tomislav Ćorić najavio je za idući tjedan sastanke s HOK-om, UGP-om i sindikatima. Ističe da su mjere umjerene, nužne za uklanjanje poreznih neravnoteža te da sustav ostaje među najpovoljnijima u EU-u. Lider… Šef Glasa poduzetnika za N1: Prave nas budalama. Koliko se u ovoj državi pokrade, toliko turizam ne zaradi (Nacional)

Srijeda (14:00)

Samo bi muzli

Poduzetnici peticijom ustaju protiv drastičnog rasta nameta

Udruga Glas poduzetnika (UGP) pokrenula je peticiju “Ne novim nametima!”, koju je u manje od 24 sata potpisalo preko 5500 građana, obrtnika i iznajmljivača. Povod je najava izmjena paušalnog oporezivanja koje bi državi donijele 60 milijuna eura, dok bi davanja u najvišem razredu skočila za čak 82% (s 4.571 na 8.324 eura). UGP upozorava da to kažnjava rast i prelijeva troškove na kupce i radnike. Temeljem članka 46. Ustava, od Vlade i ministarstava traže stopiranje nameta bez analiza učinka, transparentnost potrošnje i stvaran dijalog s onima koji pune proračun. Dalmatinski portal

29.05. (10:00)

Porezom protiv pohlepe

Vladin novi paket za “hlađenje” ekonomije i uvođenje pravednosti, Plenković dao intervju za RTL Danas

Premijer Andrej Plenković predstavio je antiinflacijski paket temeljen na, kako kaže, solidarnosti i pravednosti, s ciljem smanjenja inflatornih pritisaka i zaštite standarda građana. Ključne mjere, koje stupaju na snagu 1. siječnja, uključuju oporezivanje prekomjernih bruto marži iznad 15 % za srednje i velike tvrtke, izmjene paušala za obrtnike i kratkoročni turistički najam te potpuno ukidanje poreza na mirovine. Za paušaliste kaže da ionako imaju povoljniji porezni tretman nego netko tko radi i plaća sva ostala davanja i doprinose, a njihov broj je narastao na više od 100 tisuća. Tu su i iznajmljivači, čiji se donji prag diže. To je toliko minimalna i simbolična nova donja granica da se neće nikome ništa dogoditi…Plenković je istaknuo stabilan gospodarski rast kroz 20 kvartala i porast standarda, odbacivši kritike o vladinoj odgovornosti za inflaciju. Također je obranio nova kadrovska imenovanja Ante Žigmana i Davida Sopte. Net, Index

28.05. (01:00)

Tko je maržio, maržio je

Vlada uvodi novi paket mjera za hlađenje ekonomije i suzbijanje inflacije

Vlada od 1. siječnja uvodi opsežan antiinflacijski paket koji donosi stroge porezne i proračunske reforme. Srednje i velike tvrtke s bruto profitnom maržom iznad 15% plaćat će dodatni porez na dobit od 50%. Malim iznajmljivačima raste donja granica godišnjeg paušala po krevetu, dok se ostalim paušalistima uvode progresivne porezne stope ovisno o prihodima. Kako bi se ograničila državna potrošnja, zamrzavaju se plaće za više od 200.000 zaposlenika u javnom i državnom sektoru. Jedini dobitnici su umirovljenici, kojima se potpuno ukida porez na mirovine. Cilj paketa je smanjenje deficita i suzbijanje visoke stope inflacije. Jutarnji

10.05. (20:00)

Više ne vjerujemo ni kad nam darove nose

Vlada li u Hrvatskoj antipoduzetnička klima? Ukratko – da

Kada je prije kojih 35 godina jednostavnom odlukom društveno vlasništvo pretvoreno u državno, došlo je do naglog porasta broja poduzetnika. Oni najveći bili su u bliskoj vezi s politikom i dobivali na tanjuru tvornice i poduzeća koja su nekada sasvim dobro radila. Rezultat takve privatizacije koja se odvijala u ratnim vremenima dobro je poznat. Nažalost, proces se nastavio i u mirnodopskim uvjetima i radnici su samo mogli promatrati kako nekadašnji giganti industrijske, građevinske i prerađivačke proizvodnje nestaju s lica zemlje zajedno s njihovim radnim mjestima. Firme koje su nekada zapošljavale i po 15 tisuća radnika ili su nestale ili su spale na nekoliko stotina zaposlenih pa su prodane privatnicima a da se ništa dobrog nije dogodilo. Primjeri su sisačka željezara i rafinerija, splitski škver, nekoliko hotelskih kompleksa na Jadranu itd. Milorad Milun na temu protesta protiv megaprojekata poput peradarskih farmi i projekta Pantheon ukazuje kako smo možda previše sumnjičavi prema svakom projektu, za Novosti.

05.02. (00:00)

Račun postoji, ali ne znamo gdje je

Fiskalizacija 2.0 uvedena bez stabilnog sustava, poduzetnici traže prijelazno razdoblje bez kazni

Fiskalizacija 2.0, koja uvodi obvezne e-račune u B2B i B2G poslovanju, započela je uz tehničke probleme, nejasne statuse računa i ozbiljne sigurnosne upite. Iako Porezna uprava tvrdi da sustav radi stabilno, iskustva s terena govore o kašnjenjima, pogreškama kod posrednika i pravnom vakuumu u kojem nije jasno tko snosi odgovornost. Računovođe i poduzetnici upozoravaju na stres, financijske gubitke i nedostatak pravilnika, dok se sustav i dalje “popravlja u hodu”, uz prijetnju visokim kaznama. Netokracija

03.12.2025. (18:00)

Ajmo, žuti! Sponzorira vas lokalna pekara

Nove porezne olakšice za donacije i sponzorstva: više poticaja za sport, kulturu i društveno dobro

Hrvatska od 2026. uvodi znatno veće porezne olakšice za poduzetnike koji podupiru sport, kulturu i druge društveno korisne aktivnosti. Donacije će se moći priznati do 10 % prihoda, a sponzorstva kao potpuno priznat rashod ako su namijenjena subjektima koje odrede nadležna ministarstva. Cilj je povećati transparentnost, volumen korporativnog doniranja i financiranje manje atraktivnih sportova te ojačati suradnju poslovnog i civilnog sektora. Očekuju se viša ulaganja u zajednice uz dugoročne društvene i fiskalne koristi. tportal

17.11.2025. (13:00)

Tko se nije fiskalizir'o, magarac je bio

Fiskalizacija 2.0: eRačuni stižu za sve firme od 2026.

Od 1. siječnja 2026. sve firme, uključujući d.o.o. i j.d.o.o., morat će izdavati i zaprimati eRačune kroz ovlaštene informacijske posrednike, u standardiziranom EN 16931 formatu. PDF mailom više neće vrijediti. Sustav fiskalizacije 2.0 povezuje izdavanje računa s Poreznom upravom u stvarnom vremenu, a sva se dokumentacija pohranjuje elektronički. Poduzetnici tijekom 2025. trebaju izabrati posrednika, uskladiti softver, provjeriti podatke u registrima te testirati sustav prije kraja studenoga. Fina e-Račun preporučuje se malim i srednjim firmama te svima u B2G poslovanju. Savjeti

24.10.2025. (21:00)

To pdf or not to pdf, pitanje je sad

Fiskalizacija 2.0: Nova pravila, stara zbrka

Od 1. siječnja 2026. svi poduzetnici morat će izdavati i zaprimati eRačune putem odabranih informacijskih posrednika, no tvrtka Moj eRačun uspjela je taj prijelaz pretvoriti u malu aferu. Masovno su poslali zahtjeve poduzetnicima sugerirajući registraciju bez njihova pristanka, što je izazvalo buru reakcija i upozorenje Porezne uprave. Stručnjaci upozoravaju da je ključno donijeti informirani izbor o pristupnoj točki i certifikatu te da će pravi test fiskalizacije 2.0 tek početi – kad se u sustav uključe stvarni računi. Netokracija… Za obrtnike paušalce još uvijek vrijedi prilagodba do 1.1.2027., pogotovo ako posluju samo s tvrtkama. U slučaju da posluju s fizičkim osobama, tada je fiskalizacija potrebna i za njih. Komentiraju na Forumu.

22.09.2025. (09:00)

Ili kako naučiti razliku između "ja sam gazda" i "gazda mi je firma"

Pokretanje biznisa: Što je bolje za vas – obrt ili d.o.o.

Prilikom pokretanja posla početnici biraju između obrta i trgovačkog društva. Obrt je jednostavniji i jeftiniji za otvaranje, nudi i paušalno oporezivanje, ali vlasnik odgovara svojom imovinom. Trgovačko društvo (j.d.o.o. ili d.o.o.) traži veći administrativni i financijski angažman, obveznu isplatu plaće direktoru, ali nudi ograničenu odgovornost i veće mogućnosti financiranja. Izbor ovisi o ciljevima – obrt za jednostavniji start i manji rizik ulaganja, trgovačko društvo za ozbiljnije projekte i zaštitu osobne imovine. Savjeti