Poduzetnici s otoka lani bilježe rast dobiti od 143% - Monitor.hr
22.08.2017. (13:01)

Poduzetnici s otoka lani bilježe rast dobiti od 143%

Poduzetnici s hrvatskih otoka prošle su godine ostvarili dobit od 294 milijuna kuna, što je 143% više nego godinu prije, pokazuju FINA-ini podaci. Ukupan prihod navedene skupine poduzetnika 2016. bio je 9,9 milijardi kuna, što je povećanje od 5,4 % u odnosu na prethodnu poslovnu godinu.

Inače, u 51 gradu i općini na hrvatskim otocima lani je poslovao 4.201 poduzetnik koji su ukupno zapošljavali 20.844 radnika, što je u odnosu na prethodno poslovno razdoblje povećanje broja zaposlenih za 4,6 %. Promatrano na razini pojedinoga otoka, najveći je broj poduzetnika na najnaseljenijem otoku, Krku, ukupno 766 poduzetnika. Poduzetnici otoka Krka na prvom su mjestu i prema broju zaposlenih s 4.587 radnika. Iza Krka po broju poduzetnika slijedi Brač s 608 poduzetnika kod kojih je bilo zaposlen 2.621 radnik.

Najviše zaradio Krk – 1,2 milijarde kuna

Najveći doprinos rezultatu dali su poduzetnici sa sjedištem u gradu Krku s 1,2 milijarde kuna (12% udjela u ukupnim prihodima otočnih područja), Malom Lošinju (9,7%) i Cresu (6,6%). Najveći prihod među poduzetnicima sa sjedištem u Krku ostvarilo je društvo GP KRK d.d., u Malom Lošinju JADRANKA HOTELI d.o.o. i Cresu, AUTOTRANS d.o.o.

Prema djelatnosti poduzetnika, u 2016. godini najveći ukupan prihod bilježi pružanje smještaja te pripreme i usluživanja hrane (2,5 milijarde kuna), što predstavlja 25,3% ukupnih prihoda svih otočnih područja. Slijedi trgovina na veliko i malo s 2,1 milijardi kuna ili 21,5% ukupnih prihoda te prerađivačka industrija s 1,3 milijardi kuna, odnosno 12,6 % ukupnih prihoda svih gradova/općina otočnih područja.

Najvredniji je Pag – 610 tisuća kuna po radniku

Prema produktivnosti rada (ukupni prihod po zaposlenom), na prvom su mjestu poduzetnici otoka Paga s ukupnim prihodom po zaposlenom od 610,9 tisuća kuna, a najviše zahvaljujući prihodu po zaposlenom kod poduzetnika u gradu Novalji, koji iznosi 686,3 tisuće kuna. Prosječna mjesečna neto plaća obračunata kod poduzetnika otočnih općina i gradova u 2016. godini iznosila je 4.791 kunu, odnosno 3,0% više u odnosu na prethodnu godinu te 6,8% manje od iznosa prosječne mjesečne neto plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini RH (5.140 kuna).

Najveći su – mikro

Analiza poduzetnika Otočne Hrvatske prema veličini poduzetnika, pokazala je kako su najbrojniji mikro poduzetnici sa 92,1% udjela u ukupnom broju poduzetnika registriranih na promatranom području. Osim navedenog, ovi sudjeluju s najvećim udjelom u dobiti razdoblja (34,7%) te zapošljavaju i najveći broj radnika, odnosno 34,2% od ukupnog broja zaposlenih na području otočnih gradova i općina. Kategorija malih poduzetnika najviše doprinosi ukupno ostvarenim prihodima (30,7%), rashodima (30,6%) te bruto investicijama samo u novu dugotrajnu imovinu (39,6%) Otočne Hrvatske. Svojim poslovanjem u 2016. godini, srednje veliki poduzetnici najviše pridonose ukupnom financijskom rezultatu sa ostvarenih 146,1 milijun kuna neto dobiti, što je 49,7% ukupnog rezultata. Sve navedene skupine poduzetnika iskazale su pozitivan konsolidirani financijski rezultat te time utjecale na ukupan rezultat promatranog područja.

Unutar spomenutih djelatnosti najveći je broj poduzetnika u djelatnosti I – Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (851 poduzetnik), što je i očekivano s obzirom na geografski položaj poslovanja poduzetnika te sam status Republike Hrvatske kao popularne turističke destinacije. U istoj djelatnosti zaposlen je i najveći broj radnika (6.285), odnosno 30,2% od ukupnog broja zaposlenih u svim djelatnostima promatranog uzorka. U djelatnosti G – Trgovina na veliko i malo poslovalo je 662 poduzetnika koji su zapošljavali 13,4% od ukupnog broja zaposlenih u svim djelatnostima otočnih gradova/općina te su ostvarili najveći konsolidirani financijski rezultat – neto dobit u iznosu od 75,8 milijuna kuna.


Slične vijesti

12.09.2023. (10:00)

Pogledajte ovaj otok još jednom, možda će vam to biti zadnja prilika da ga uopće vidite

Male otočne države na sudu s državama, velikim zagađivačima

U Njemačkoj su od jučer pred sudom u Hamburgu, prvi put u povijesti, male otočne države u sporu su protiv velikih zagađivača oceana zbog posljedica zagađenja i klimatskih promjena kojima su izložene. Tijekom dvodnevne rasprave, otočne države, među kojima su Bahami, Tuvalu, Vanuata, Antigva i Barbuda, zahtijevat će od Međunarodnog suda za pravo mora (Itlos) da proglasi emisije stakleničkih plinova, koje je apsorbirao morski okoliš, onečišćenjem i da time natjera zemlje koje su veliki zagađivači na određene promjene. Ocean apsorbira čak 25% emisija ugljikova dioksida, zadržava 90% topline prouzročene tim emisijama i proizvodi polovicu svjetskog kisika. Razina mora opasno raste i prijeti potapanjem otoka, ekstremne vremenske nepogode svake su godine sve intenzivnije, a morski i priobalni ekosustavi umiru jer more postaje toplije i kiselije. Green

11.05.2023. (18:00)

Ne možeš ih ni izbrojat

Malo je poznato da Zagreb ima mnoštvo otoka

Najpoznatiji su oni na Jarunu i Bundeku. No, Savu kakva je bila nekad danas u Zagrebu možete vidjeti tek na krajnjim zapadnim i istočnim točkama grada: pod Podsusedskim mostom ona je brza i divlja, a na istoku kod jezera Savica – koja su jedini sačuvani živi rukavac Save, ona je razlivena i močvarna. Na Savi je bilo više otoka, a sjećanje na njih danas čuva uglavnom toponimija. Savska Opatovina, otok Vučak kod Prečkog, Zaprudski otok… njih više nema. Noviji plan regulacije Save iz 19. stoljeća predvidio je više otoka koji bi bili premreženi mostovima. I park Maksimir ima svoj arhipelag. Postoji i Rivijera Lučko, dok je “pravih” otoka, iako bezimenih, čak pet. Pun kufer

18.03.2023. (13:00)

Histerija nelegalne gradnje po otocima

Hvar nema inspekciju, Šolta je krcata neprijavljenim vilama, a Lastovo bespravnim mulovima

Počelo je rušenje na Viru - Dubrovački dnevnik

Nema straha na našim otocima, tko god želi bespravnu građevnu nagrdu, šaku u oko, može je posaditi gdje god  poželi. Neprijavljene šoltanske luksuzne vile s bazenima za iznajmljivanje na poljoprivrednim zemljištima, uzurpacija obale i bespravni muli s Lastova, nelegalne grandiozne kućerine na izoliranim brdskim imanjima, a evo i zanimljive supetarske novotvorbe: kamp-kućice u prvom redu do mora, koja je brzom reakcijom čelnika grada eliminirana prije nego što je postala trend. Tu su i hvarske alatnice nelegalno pretvorene u lijepe kuće, zidovi kao ograde privatnih plaža… Ima li tome više kraja? Nema, ako imaš love i obraza za divljaštvo, tada na Divljem zapadu našeg škoja, a isto je tako i na kopnu, možeš raditi što god ti padne na pamet. Čelnici gradova i općina srednjodalmatinskog otočja kažu: “Šaljite nam bagere na Brač, Šoltu, Hvar, Lastovo. Šaljite odmah ako ste s Istrom gotovi!” Slobodna

23.02.2023. (20:00)

Postoji otok osunčan, nekima od nas od davnina znan

U Japanu otkrili 7 tisuća novih otoka

Otkriće novih otoka bilo je moguće zahvaljujući naprednoj tehnologiji LIDAR-a, koji je korišten za mapiranje područja u blizini Japana. Kada je LIDAR korišten za mapiranje područja oko Japana, otkriveno je da postoje mnogi otoci koji nisu bili vidljivi na konvencionalnim kartama. Mnogi od tih otoka su vrlo mali, ne veći od nekoliko metara, ali postoje i veći otoci koji bi mogli imati važne posljedice za znanost i zaštitu okoliša. Važno je napomenuti da ova otkrića nisu potpuno novi otoci. Umjesto toga, oni su bili skriveni ispod površine vode i bili su poznati lokalnom stanovništvu. Neki od njih mogu biti važni za životinjske vrste koje žive u ovom području, uključujući ptice, sisavce i morske životinje. Green

 

09.08.2021. (16:00)

Od tisuću njih

Bajkoviti Jadran: 15 prekrasnih malih otoka

Ovi otočići, od kojih je većina slabo naseljena i ne toliko posjećena, savršeni su za vožnje brodom, duge šetnje, prekrasne plaže. 24 sata je odabrao 15: Lopud, Sveti Nikola, Veliki Brijun, Susak (na slici), Silba, Kornat, Šolta, Sveti Klement, Biševo, Proizd, Levan, Iž, Sveti Grgur, Prvić i Lokrum.
Prema posljednjim podacima, u Hrvatskoj trenutno ima 1244 velikih, i nešto manjih otoka. Od ove velike brojke nisu svi naseljeni, stanovnika ima samo na njih 67. RTL

21.11.2018. (20:00)

Nakon dva desetljeća, Sabor je donio novi zakon o otocima koji treba osigurati uvjete za demografsku i gospodarsku revitalizaciju otoka

19.05.2018. (17:00)

Sa konferencije o turizmu na otocima u Veloj Luci: Hrvatska bi od zdravstvenog turizma mogla zarađivati milijardu eura, te zaposliti dodatnih 2000 ljudi

08.02.2018. (09:31)

Otok predalek

Pitcairn, tropski raj na kojem nitko ne želi živjeti

Pitcairnovo otočje smješteno je u Tihom oceanu, 2200 km od Tahitija, a čine ga četiri vulkanska otoka. Jedini naseljeni, Pitcairn, dom je tek pedeset osoba, a nove ljude ne privlači izoliranost otoka, te manjak poslova. Stanovništvo otoka potomci su pobunjenika s broda Bounty koji su ga naselili u siječnju 1790. godine pod vodstvom Fletchera Christiana, zajedno s grupom domorodaca s Tahitija. Pun kufer, Daily Mail

26.10.2017. (00:27)

Otok kosti

Otok strave na Jadranskom moru

Poveglia je maleni otok iznimno burne i jezive povijesti smješten između Venecije i Lida u Venecijanskoj laguni koji već desetljećima privlači pozornost lovaca na duhove i slične paranormalne pojave, a zanimljiv je i svima onima jakog želuca sa zanimanjem za zanemarene krajeve svijeta. Poveglia je nekoć bila dom više od 160 tisuća zaraženih ljudi, koji su ostavljeni i osuđeni na čekanje smrti na izoliranom otoku. Toliko je dugo služio kao karantena da postoje brojne glasine kako preko 50 posto tla samog otoka čine ljudski ostaci – a one su dokazane nedavno. Express