Političar koji nije želio vladati - Monitor.hr
04.09.2022. (23:00)

Hvala, Gorbi, 3.10.1990., Dan ujedinjenja Njemačke

Političar koji nije želio vladati

Hvala Gorbi, 3.10.1990 (dan ujedinjenja Nemačke), foto: RIA Novosti/Boris Babanov/Wikimedia Commons

Prema državničkim standardima mora mu se suditi strogo kao jednom od najvećih gubitnika u istoriji. Sa stanovišta humanosti, sud je mnogo povoljniji: omogućio je milionima ljudi da povrate slobodu, ne samo proglasio nego i primenio načelo nenasilja u unutrašnjoj i spoljnoj politici, i dobrovoljno napustio položaj (premda to nije morao da učini) jer nije želeo da uđe u sukob i rizikuje ljudske živote da bi ga sačuvao. Ali tom humanošću i jednim zapravo antipolitičkim stavom, Mihail Gorbačov otvorio je vrata ljudima mnogo gorima od sebe. … Staljin nije ni sanjao da će ga naslediti čovek kao što je Hruščov (koga je ocenio kao ne naročito pametnog seoskog đilkoša); Hruščov nije mogao ni pomisliti da je „veseljak Leonid“ sposoban da orkestrira unutrašnji puč protiv njega; Andropov je loše procenio Gorbačova, a Gorbačov je pogrešno pročitao Jeljcina. Jeljcin je doveo Putina da uradi jednu stvar, a dobio je nešto sasvim drugo. Nadajmo se da će i Putin napraviti istu grešku. Peščanik


Slične vijesti

01.09.2022. (13:17)

Gorbačov: kod kuće kritiziran, na Zapadu cijenjen

31.08.2022. (09:00)

Bio je sve obrnuto od Putina

Preminuo Mihail Gorbačov sovjetski čelnik koji je okončao Hladni rat

Bivšeg sovjetskog čelnika koji je umro u utorak u 92. godini života, mnogi povjesničari smatraju jednim od najvažnijih osoba druge polovice dvadesetog stoljeća. Bio je osmi i posljednji glavni tajnik Komunističke partije SSSR-a. Vodio ju je od 1985. kada je krenuo revitalizirati sustav uvođenjem programa glasnosti i perestrojke koji su imali za cilj osiguranje veće demokracije i ekonomski rast. No njegove su reforme izmakle kontroli. Kad su prodemokratski prosvjedi zahvatili zemlje sovjetskog bloka komunističke istočne Europe 1989., suzdržao se od uporabe sile – za razliku od prethodnih čelnika Kremlja. Prosvjedi su potaknuli težnje za autonomijom u 15 republika Sovjetskog Saveza, koji se raspao u sljedeće dvije godine na kaotičan način. Gorbačov se uzalud borio da spriječi taj kolaps. Bio je prisiljen dati ostavku, a Sovjetski Savez se raspao. Godine 1990. dobio je i Nobelovu nagradu za mir. Sovjetski nostalgičari mu zamjeraju što je dopustio raspad zemlje koju su komunisti 70 godina gradili na ruševinama carske Rusije. Da je riječ o velikoj geostrateškoj pogrešci, nekoliko je puta ocijenio i Putin. HRT

05.11.2019. (12:00)

Gorbačov: Svijet u “kolosalnoj opasnosti” zbog napetosti između Rusije i Zapade, jer i jedni i drugi imaju nuklearno oružje

30.01.2017. (12:31)

Ratostrojka

Gorbačev: Sve izgleda kao da se svijet priprema za novi rat

“Snage NATO-a i Rusije, koje su se u prošlosti razmještale na sigurnoj udaljenosti, sada su sve bliže jedni drugima, kao da žele držati jedni druge na nišanu. Istovremeno, dok se države bore da osiguraju osnovne socijalne potrebe svojim građanima, rastu izdavanja za vojske… Političke i vojne vođe sve češće zvuče ratoborno, a njihove obrambene doktrine su opasne. Sve to upućuje da se svijet priprema na novi rat”, kaže Mihail Gorbačov u intervjuu Timeu. O svojim kolegama kaže “svijet je opterećen problemima, a političari djeluju zbunjeno i izgubljeno”.