Dominion, potresan film koji razotkriva sustavnu eksploataciju životinja - Monitor.hr
05.08. (08:00)

Nije za one slabog srca

Dominion, potresan film koji razotkriva sustavnu eksploataciju životinja

U filmu redatelja Chrisa Delforcea, koji na eksplicitan način prikazuje brutalnosti i surovost industrije mesa, australskog aktivista za prava životinja i osnivača organizacije Aussie Farms, glavove daju holivudski glumci Joaquin Phoenix i Rooney Mara te pjevačica Sia. Autori su koristili dronove, skrivene kamere i dokumentarne snimke kako bi razotkrili sustavno zlostavljanje i eksploataciju u suvremenoj industriji životinjskih proizvoda, s posebnim naglaskom na Australiju. Film je podijeljen u šest poglavlja. Hrana, moda, zabava, divlje životinje, kućni ljubimci i eksperimentiranje, pri čemu svako pokriva različit aspekt eksploatacije životinja. Svako poglavlje popraćeno je dokumentiranim dokazima, brojkama, zakonima i komentarima o etici i društvenoj percepciji prema životinjama. Agroklub


Slične vijesti

Prekjučer (23:00)

Bure baruta

„Balkan – opsjednut oružjem?“ To je naslov dokumentarnog filma o kriminalnim klanovima u Srbiji i Crnoj Gori

Sigurno je da u dvije države Zapadnog Balkana – u Srbiji i Crnoj Gori – ljudi posjeduju najviše oružja u Europi: 39 komada na 100 stanovnika. Više ga ima samo u Sjedinjenim Američkim Državama i ratom razorenom Jemenu. Drugim riječima, svako prosječno kućanstvo u Srbiji posjeduje barem jedan komad oružja. Broj ubojstava u Crnoj Gori također je vrlo visok u usporedbi s europskim prosjekom. Jedan od razloga jest organizirani kriminal: zavađeni klanovi već godinama vode ogorčene borbe – u regiji, ali i diljem Europe. Policijski službenici aktivnosti crnogorske mafije ocjenjuju kao „visokorizične“, ali njihove mreže dosad nisu uspjeli razbiti. Oružje se prevozi, premješta i odatle stiže i do Zapadne Europe. DW

Prekjučer (23:00)

A bili su jednom najbolji, o njima su priče pričali

Dokumentarac o Haustoru pokušao je odgovoriti na pitanje zašto su se Rundek i Sacher udaljili

Taj čuveni love-hate odnos koji je na različite načine definirao band od prve do zadnje ploče te između ostalog rekao kako je njihov odnos kompliciran i zbog toga što, kako je rekao Sacher, “ne poznaje nikoga tko razmišlja toliko različito od njega kao što je to Rundek”.

Iz filma saznajemo kako su mikrosvjetovi u kojima su se formirali, iako fizički udaljeni tek koji kilometar, bili neočekivano različiti. Rundek je odrastao na zagrebačkom Trnju, igrao je košarku, volio kazalište i bio pod utjecajem ruskih formalista, dok je Sacherovo igralište omeđeno Lenucijevom potkovom, a česti boravci u HNK-u u kojemu mu je baka radila kao pomoćna radnica, stvorila je odbojnost prema kazalištu. Najveći estetski utjecaj na njega izvršio je pak južnoamerički magični realizam.

Nije čudo što su iz tako različitih svjetova proizašle i različite poetike, čudo je kako su se one međusobno tako skladno prožele i proizvele albume kakav je eponimni prvi album ili pak Treći svijet koji osim u naslovu, stoji i u tematskom središtu filma. Index

19.09. (01:00)

Građani 1 : Bager 0 (nakon produžetaka)

‘Crveni tobogan’: Slijepčević je opet ispričao priču o svakom od nas

Građanske inicijative u obliku prosvjeda protiv neželjenih intervencija u javni prostor uglavnom su tragično neuspješne. Jedan od najpoznatijih takvih slučajeva bio je onaj u Varšavskoj ulici u Zagrebu prije 15 godina. No da se neki pomaci ipak zbivaju i da građanske inicijative nisu baš sto posto neuspješne ni nužno baš uvijek osuđene na propast – pa da to nisu bile čak ni u doba zloglasnog i ‘nepobjedivog’ Bandića – pokazuje nam polusatni dokumentarac Nebojše Slijepčevića, a on već neko vrijeme kruži po dokumentarističkim filmskim festivalima i priča priču o dva građanska prosvjeda koja su, vidi čuda, ipak urodila nekakvim plodom. S jedne strane, Slijepčevićev dokumentarac ‘Crveni tobogan’ donosi tračak nade u obliku prikaza uspješnih spontanih građanskih inicijativa, ali s druge strane prikazuje žestoku polarizaciju društva, i to među običnim građanima, susjedima i sustanarima, a to je već poprilično turobno. Zrinka Pavlić za tportal

14.09. (15:00)

Tiger blood, Adonis DNA

Marjanović: Dokumentarac o Charlieju Sheenu je apsolutna ludnica

Bili to počeci karijere, kada se istaknuo jedva bitnom epizodnom ulogom u filmu Ferris Bueller’s Day Off, kasnija faza kada je u ranim dvadesetima ostvario izvrsne uloge u kultnim i Oscarima nagrađenim filmovima ili još kasnija faza kada je otkrio droge, ostavio ih i ponovno otkrio, nakratko stao kako bi započeo uspješnu TV karijeru, drogom ponovno sjebao tu TV karijeru i onda se vratio kao promijenjen čovjek. Ukratko, život Charlieja Sheena hrani tabloide više od 40 godina. Vrlo jednostavno, Sheen je legenda. Neopisivo simpatičan i karizmatičan lik koji je ujedno i podsjetnik na vremena američkog šoubiza u kojoj su skandali izazivali šok, ali nisu gasili karijere. Međutim, mimo toga, aka Charlie Sheen se ne trudi biti posebno pronicljiv u dubokoj analizi celebrity kulture već jednostavno donose priču o usponu i padovima zanimljivog lika čija priča jednostavno odlično funkcionira u ovom formatu. Hrvoje Marjanović za Index

10.09. (14:00)

Umjetnost bez drame

Radić o filmu ‘Treći svijet’: Informativan i dostatno dinamičan pogled na antologijsko djelo i njegove tvorce

Oremović je film koncipirao tako da uvodni dio govori o različitim backgroundima dvojice autorski ključnih članova Haustora, Darka Rundeka i Srđana Sachera, potom slijedi kratak pregled razvoja benda do eponimnog albuma, da bi najviše prostora bilo posvećeno samom albumu, a sve zaključuje rad na snimanju spomenute dub verzije pjesme “Treći svijet”. Biografski uvod donosi široj javnosti nepoznate podatke o odrastanju Rundeka i Sachera. Oremovićev pogled bio bi intrigantniji da se dublje zagreblo u konflikte koji su svojedobno razdvojili Sachera i Rundeka, ali njih dvojica za to očito nisu bila nimalo raspoložena pa ni autor nije mogao, a ni trebao pod svaku cijenu ići za tim. Damir Radić za Novosti.

06.09. (13:00)

U inat zabraniteljima

Dokumentarni film o Josipu Reihl-Kiru možete pogledati besplatno online

Potez je to kojim reagiraju na otkazane projekcije filma redatelja Ivana Ramljaka u Benkovcu i Zadru. Online projekcije na platformi Loli.stream počinju danas, baš kad je film trebao biti prikazan u Zadru. Gore će biti sve do 10. rujna. Film je na Pula film festivalu osvojio Veliku zlatnu arenu za najbolji film te uzeo Zlatnu arenu za montažu. Nagrađivan je i na Cinehill Film Festivalu, Rab Film Festivalu te Liburnia Film Festivalu. Film prikazuje posljednjih nekoliko mjeseci Josipa Reihl-Kira, načelnika Osječke policije koji je pod još nerazjašnjenim okolnostima ubijen 1991. na ulazu u Tenju, pri pokušaju pregovora o izbjegavanju rata. Ziher

12.08. (15:00)

Treba nas sve i nahraniti

Živimo u sojalizmu – klimatskoj i ekološkoj krizi, a kolonijalizam je živ i zdrav

Dokumentarac “Soyalism” priča je o svjetskom carstvu soje koja osim što je stočna hrana, čini 15-25 % ukupnog unosa proteina u veganskoj prehrani. Soja je jedna od najvažnijih svjetskih poljoprivrednih kultura, ključna sirovina u prehrambenoj industriji, čija se ukupna globalna proizvodnja, prema FAO-u, procjenjuje se na oko 395 milijuna tona za sezonu 2024./2025. Brazil je najveći proizvođač na svijetu, s udjelom od oko 40 posto i godišnjim volumenom većim od 160 milijuna tona. Kužite kamo ide ovaj tekst? Prema Amazoni i krčenju šuma. Redateljski dvojac odlučio je prikazati globalni utjecaj njezine intenzivne proizvodnje. Od plantaža u Amazoni do suvremenih klaonica, prikazuju kako je ova poljoprivredna kultura postala nezaobilazan dio globalne prehrane. Agroklub

21.07. (01:00)

Hazarder u smokingu

Prošle su 24 godine od tragične i prerane smrti Anđelka Herjavca – Đelca

Prošle su 24 godine od tragične i prerane smrti Anđelka Herjavca – tadašnjeg predsjednika varaždinskog prvoligaša, nogometnog vizionara i čovjeka koji je izgradio temelje varaždinskog nogometa. Generalnim direktorom Varteksa (tekstilne industrije) Herjavec je imenovan 1994. godine, na poziv dotadašnjeg rukovodstva tvornice koja se našla na rubu propasti zbog ratnih zbivanja. Do kraja 1995. godine Herjavec uspijeva stabilizirati poslovanje i spriječiti propast, a 1997. godine uspijeva produžiti i licenciju za proizvodnju jeansa, bez koje tvornica također ne bi imala uvjete za opstanak (eVaraždin). Smrtno je stradao u teškoj prometnoj nesreći točno prije 24 godina kod Posedarja. Varaždinske vijesti… prije pet godina snimljen je dokumentarac o njemu, a objavljena je i knjiga. Jutarnji

13.07. (21:00)

Suluda prošlost kao ogledalo sadašnjosti

Zrinka Pavlić o ‘Fiume o Morte’: Genijalan film koji bi trebalo prikazivati na nastavi povijesti

Bezinović se nije ni pokušavao praviti važan s nekom povijesničarskom ili dokumentarističkom objektivnošću. Umjesto toga, uz pomoć je svojih sugrađana i amaterskih glumaca i/ili statista, povezao povijest sa sadašnjošću. Iz današnje perspektive glumeći i pozirajući kao akteri tadašnjih događaja, oni su mu omogućili da prikaže svo ‘bogatstvo’ bizarnosti, sumanutosti, zanimljivosti i mraka D’Annunzijeva diktata nad Rijekom. Tom kombinacijom igranog i dokumentarnog sadržaja Bezinović je postigao dvije stvari. Zrinka Pavlić za tportal

30.06. (09:00)

Ne vole škakljiva pitanja

Jurkas: Thompson se u intervjuu sa mnom i pred kamerama HTV-a odrekao ustaštva i Ante Pavelića

“MPT: cijena domoljublja“ naslov je dokumentarnog filma koji o Marku Perkoviću Thompsonu upravo završava redatelj, pisac, novinar, urednik i glazbenik Anđelo Jurkas. Za velike koncerte u inozemstvu elaborati se, tvrdi, moraju davati mjesecima, a ne tjednima unaprijed. Radi se o koncertu visokog rizika bez obzira na političku konotaciju – faktor velikog broja ljudi, gužvi, protokola za koncert i visokih temperatura su dovoljni da dođe do neželjenih posljedica. Tvrdi da je za HTV snimao intervju s Thompsonom koji je na kraju bio cenzuriran, a u kojem se pjevač odrekao ustaštva, istovremeno kritizirajući komunizam. Iz prve doživio sam ga kao vrlo kulturnog, civiliziranog, pristojnog i korektnog sugovornika koji samo pristaje na činjenicu da služi kao Pinokio svojim gepettima. Je li to licemjerno ili autentično prema svojoj publici apsolutno je irelevantno. Kao pjevač je nimalo originalni, ali funkcionalni amalgam Bebeka, kombinacija Tife i Alena Islamovića, a kao skladatelj rubno funkcionalan. Njegova fenomenologija duguje prvenstveno publici i medijima u kombinaciji izostanka osnovne školske izobrazbe iz povijesti, hrvatskog i glazbenog. Nacional