Povijesni IPO SpaceX-a: Lansirana burzovna raketa teška 75 milijardi dolara - Monitor.hr
Danas (23:00)

Kad "to the Moon" više nije samo metafora

Povijesni IPO SpaceX-a: Lansirana burzovna raketa teška 75 milijardi dolara

SpaceX je 12. lipnja 2026. uspješno debitirao na burzi Nasdaq pod oznakom SPCX, ostvarivši najveći IPO u povijesti. Tvrtka je prikupila 75 milijardi dolara s početnom valuacijom od 1,8 bilijuna dolara. Prvog dana trgovanja dionica je skočila za 19 % (na 160,95 dolara), a ovaj financijski trijumf lansirao je bogatstvo Elona Muska iznad tisuću milijardi dolara. Iako je S-1 dokumentacija otkrila gubitak od 4,9 milijardi dolara u 2025. godini, golemi interes ulagača temelji se na potencijalu Starlinka, umjetne inteligencije (xAI) i mogućeg budućeg spajanja s Teslom. 24 sata

Kako bi prestigao Apple i Alphabet (koji premašuju 4,4 bilijuna dolara) i ugrozio vodeću Nvidiju ($5 bilijuna), SpaceX mora porasti za 70 % (na 340 dolara po dionici). Tržište opcija (prema podacima s ThinkOrSwim platforme) procjenjuje da šanse za dosezanje te cijene iznose 50/50, ali tek u ljeto 2028. godine, dok su šanse za preuzimanje samog trona do tada tek oko 38 %. CNBC


Slične vijesti

Subota (09:00)

Najveći u svemiru

SpaceX uspješno izašao na burzu: Vrijednost tvrtke skočila na dva bilijuna, Musk postao prvi bilijunaš

SpaceX je uspješno debitirao na Nasdaqu uz rast dionica od 11 posto, čime je tržišna vrijednost tvrtke dosegnula 1.96 bilijuna dolara. Ovaj povijesni IPO učinio je Elona Muska prvim bilijunašem na svijetu. Iako tvrtka zbog golemih ulaganja u svemirske i AI projekte još bilježi gubitke (unatoč profitabilnom Starlinku), interes ulagača višestruko je premašio očekivanja. Musk planira prikupljeni novac iskoristiti za kolonizaciju Marsa, dok analitičari ovaj IPO vide kao ključni test za buduće izlaske drugih tehnoloških divova na burzu. Index

12.06. (19:16)

Elon Musk postao prvi bilijunaš ikad – da svaki dan potrošite milijun dolara, trebalo bi vam 2740 godina da potrošite sav novac

04.06. (01:00)

Kralj rokova iz paralelnog svemira

Analiza NYT-a: Elon Musk ispunio tek 19 posto javnih obećanja

Analiza The New York Timesa, koja je obuhvatila više od 600 javnih obećanja Elona Muska u posljednjih petnaest godina, pokazala je da je stopa njihove uspješnosti pala na tek 19 posto. Oko 35 posto ciljeva je kasnilo ili nije isporučeno, dok se za trećinu njih podaci ne mogu provjeriti. Pitanje Muskovih nerealnih rokova – od robotaksija do kolonizacije Marsa – postalo je ključno jer se SpaceX priprema za inicijalnu javnu ponudu, a Musk u njoj kontrolira preko 85 posto glasačkih prava. Regulatori su ga zbog lažnih obećanja već kažnjavali 2018. godine. Bug

23.05. (14:00)

Kad milijarder zakasni na vlastitu zabavu

Sam Altman pobijedio Elona Muska na sudu zbog zastare tužbe protiv OpenAI-ja

Porota u Oaklandu presudila je u korist izvršnog direktora OpenAI-ja, Sama Altmana, odbacivši tužbu Elona Muska tešku 150 milijardi dolara. Musk je optužio bivše kolege da su neprofitnu organizaciju pretvorili u profitni stroj za osobno bogaćenje. Ipak, deveteročlana porota jednoglasno je zaključila da je Musk predugo čekao s podnošenjem tužbe, jer dokazi pokazuju da je za komercijalne planove znao još od 2018. godine. Zbog ove proceduralne odluke, sud uopće nije raspravljao o tome je li OpenAI doista izdao svoju izvornu misiju. Musk je već najavio žalbu na presudu. Al Jazeera

13.05. (14:00)

X marks the flop

Podnar: Grok gubi utrku s konkurencijom, ali ne zbog tehnologije

Elon Musk je uspio prodati električne automobile skepticima, rakete državnim agencijama i društvenu mrežu oglašivačima koji su ga bojkotirali. Grok je drugačija priča. Grok od početka nije građen kao neutralna korporativna platforma, nego kao ideološka potvrda vlasnika: obećanje “nesputane” umjetne inteligencije, manje moderacije, otpor “woke cenzuri”. Dobio je prepoznatljiv “spicy mode”, način rada koji dopušta sadržaje koje konkurentske platforme blokiraju. Kad je dobio mogućnost generiranja slika, u samo 11 dana dogodio se pokop: Model je generirao oko 4,4 milijuna slika, od čega 1,8 milijuna seksualiziranih prikaza žena i otprilike 23.000 prikaza djece. Regulatori u Europi brzo su reagirali: istrage, zahtjevi za dokumentacijom, privremena ograničenja pristupa. Priča se nije tretirala kao izolirani tehnički bug, nego kao logična posljedica namjernog brendiranja. U očima regulatora to nije bio nesretan propust. Ivan Podnar za Bug

24.04. (19:00)

Kad Elon igra poker sa 60 milijardi, a ti još uvijek pokušavaš shvatiti kako radi ChatGPT

Analiza tehnoloških potresa: Od Elonovih milijardi do kraja SaaS modela kakvog poznajemo

Ova epizoda podcasta Moonshots analizira dramatične promjene u tehnološkom sektoru, fokusirajući se na potencijalnu akviziciju kursora od strane SpaceX-a za nevjerojatnih 60 milijardi dolara. Peter Diamandis i gosti raspravljaju o tome kako napredni AI modeli poput Claudea počinju ugrožavati tradicionalni SaaS (Software as a Service) sektor. Također, dotaknuli su se masovnih odlazaka iz OpenAI-ja te uspona “AI-native” startupa koji prijete sporim korporacijama. Uz analizu geopolitičkih rizika i budućnosti rada, epizoda nudi uvid u “obilje” koje donosi tehnologija, uključujući ambiciozne projekte za drastično smanjenje troškova života… preporučili ga na Monitorovom forumu: Likovi su uspješni poduzetnici, obrazovani i praktičari u AI-ju. Njihova mantra je – škole su gotove, glavna preporuka za klince – idite u poduzetnike, jer danas jedan čovjek može realizirati tvrtku od milijardu dolara. Solo, bez radnika.

20.04. (12:00)

Spaceboy protiv chatbota

Musk i Altman na sudu: Pravni rat za dušu (i profit) umjetne inteligencije

U Oaklandu počinje suđenje stoljeća: Elon Musk protiv OpenAI-ja. Musk optužuje Sama Altmana za izdaju neprofitnih načela i pretvaranje tvrtke u Microsoftov profitni laboratorij. Dok on traži povratak “otvorenom kodu” i smjenu vodstva, OpenAI tvrdi da Musk tek želi usporiti konkurenciju radi svog xAI-ja. Ishod bi mogao diktirati sudbinu nadolazećeg IPO-a i kontrolu nad AGI tehnologijom. Iako su Muskovi motivi upitni, svjedočenja ključnih aktera (Altman, Nadella, Murati) otkrit će strogo čuvane tajne o razvoju najmoćnije tehnologije današnjice i odgovornosti AI divova prema čovječanstvu. Bug

12.03. (12:00)

Matematika Wall Streeta kao mađioničarski trik

Varoufakis: Fatamorgana od 1,25 biliona

Nedavno spajanje kompanija SpaceX i xAI – financijski spektakl koji su dežurni krugovi navijača pozdravili ovacijama – mnogi su dočekali s uzdahom olakšanja. Dok Elon Musk nastavlja da se bogati, nama ostaje da zurimo u veliki problem modernog kapitalizma, u spremnost tržišta da investira u vlastite zablude… piše Yanis Varoufakis, prenosi ga Peščanik: on kritizira financijsku logiku iza spajanja kompanija SpaceX i xAI, tvrdeći da se tržišna vrijednost često umjetno napuhuje. Objašnjava kako Elon Musk i financijski krugovi koriste optimistične projekcije, visoke K/E koeficijente i financijski inženjering kako bi povećali vrijednost kompanija. Takve procjene podsjećaju na ranija neuspješna spajanja poput AOL–Time Warner i Daimler–Chrysler. Posebno se kritizira praksa otkupa vlastitih dionica, koja umjetno podiže cijenu dionica umjesto da se novac ulaže u razvoj. Zaključak je da tržište često investira u vlastite iluzije, što koristi financijskim elitama, dok rizik snose obični investitori.

09.03. (21:00)

Svijet mu nije dovoljan

AI seli u orbitu: Svemirska računala postaju jeftinija od zemaljskih?

Izgradnja podatkovnih centara na Zemlji sve je teža zbog birokracije i manjka energije, pa Elon Musk i startupi poput Starclouda planiraju seobu AI procesora u svemir. Iako se ideja činila nerealnom, ključni faktori — pad cijena lansiranja (zahvaljujući raketi Starship) i novi sustavi hlađenja — drastično mijenjaju računicu. Analize pokazuju da bi orbitalni centri uskoro mogli biti isplativiji od zemaljskih zbog stalne solarne energije i manje potrebe za skupom infrastrukturom. Testiranja s čipovima u orbiti već traju, a iduće godine mogle bi potvrditi jesu li zvijezde doista novi dom umjetne inteligencije. Jutarnji prenosi The Economist

27.02. (14:00)

Više slobodnog vremena, manje izgovora što s njim učiniti

Nobelovac: AI će skratiti radni tjedan i promijeniti samu ideju posla

Nobelovac Giorgio Parisi upozorava da umjetna inteligencija donosi strukturnu promjenu usporedivu s poljoprivrednom revolucijom: produktivnost će rasti, a potreba za punim radnim vremenom padati. Slične vizije iznose Elon Musk i Bill Gates, predviđajući svijet u kojem rad postaje opcionalan, a slobodno vrijeme dominantno. Problem je što društvo i dalje funkcionira kroz plaću i radne sate. Ključ opstanka, tvrde stručnjaci, bit će razvoj znatiželje, financijska sigurnosna mreža i snažne zajednice – jer najveći izazov možda neće biti manjak posla, nego manjak smisla. Flomenhaft Gallery