11.08.2019. (22:00)
U 2026. godini očekuje se snažna promjena globalnih atmosferskih i oceanskih obrazaca. La Niña u Tihom oceanu brzo slabi, a modeli najavljuju razvoj El Niña već tijekom ljeta, s vrhuncem iduće zime. Već u veljači moguć je poremećaj polarnog vrtloga zbog stratosferskog zagrijavanja, što bi moglo donijeti prodore hladnog zraka u Europu i istočni dio SAD-a. Ti procesi mogli bi utjecati na vremenske prilike do ožujka i duboko u proljeće. Večernji, Nacional
Meteorološka tehnologija ulazi u fazu radikalne transformacije: fokus se seli s dizajna aplikacija na brzinu obrade golemih količina radarskih podataka. Klasične vremenske aplikacije postaju usko grlo jer ne mogu pratiti sve gušće i brže radarske tokove u stvarnom vremenu. AI sustavi i GPU-akceleracija omogućuju gotovo kontinuiranu analizu, ranije detekcije opasnih pojava i pametnu filtraciju informacija. Umjesto da korisnici otvaraju aplikacije, AI asistenti će ih proaktivno upozoravati i vraćati “ljudski” element prognoze – ali uz strojnu brzinu. Bug
Najčešći je na planinskim postajama poput Zavižana, Puntijarke i Parga, dok Zagreb-Grič već 17 godina nije vidio snijeg na božićno jutro. U nizinama se bijeli Božić javlja tek dvaput u desetljeću. Aktualna prognoza za ovu godinu ostaje neizvjesna – oborina je izgledna, ali snijeg ima tek oko 10 % šanse. Kaže analiza DHMZ-a za razdoblje 1961. – 2024. tportal
Ravnatelj DHMZ-a Ivan Güttler upozorava da su sezonske prognoze i dalje najslabija karika meteorologije, osobito kod oborina, dok je globalno zagrijavanje stabilan i ubrzan proces. Hrvatska, kao dio Sredozemlja, bilježi snažnije zatopljenje, pad ljetnih oborina, veći rizik od požara i porast razine mora. Prag od 1,5 °C globalnog zagrijavanja uskoro će biti trajno prijeđen. Istodobno, Hrvatska bilježi snažan rast obnovljivih izvora, ali promet ostaje ključni klimatski problem. Index
Prosinac bi mogao biti oborinski iznad prosjeka, dok je za ostale mjesece količina oborine oko uobičajena, ali s niskom pouzdanošću. Severe Weather Europe predviđa manje snijega tijekom zime, uz male pomake nabolje u novijim modelima. Siječanj ostaje najsiromašniji snijegom, a blago poboljšanje moguće je u veljači i izraženije u ožujku. UKMO model potvrđuje slične trendove uz oprez zbog stratosferskih utjecaja. Index
znenadno stratosfersko zagrijavanje izazvalo je jedan od najranijih kolapsa polarnog vrtloga u 70 godina, što bi moglo donijeti znatno hladniji i snježniji prosinac 2025. Hladni arktički zrak već početkom mjeseca spuštat će se prema SAD-u i Kanadi, gdje se očekuju temperature 2–6 °C ispod prosjeka i povećana šansa za bijeli Božić. Europa bi najprije mogla imati topliji početak mjeseca, no od druge polovice prosinca raste vjerojatnost prodora hladnog zraka i snijega, osobito u sjevernim, središnjim i istočnim područjima. Večernji
Ljeto 2025. u Hrvatskoj odstupa od uobičajenog obrasca – srpanj je prošao bez toplinskih valova, uz česte frontalne prodore, pljuskove i olujni vjetar. DHMZ navodi da se učestalost i smjer vjetra zasad ne mogu precizno potvrditi, no dugoročne projekcije predviđaju pojačanje ljetnog i jesenskog vjetra na Jadranu. Uz slabiji utjecaj afričkog grebena, prevladao je dotok svježijeg zraka iz Atlantskog područja, što je donijelo nestabilnije uvjete. Ovakvi obrasci mogli bi biti sezonska oscilacija, ali i signal klimatskih promjena. tportal
Nakon prolaska ciklone koja nam je donijela veću količinu kiše i željeno osvježenje, kraj srpnja donosi nam stabilizaciju vremena, ali će se zadržati ne previsoke temperature zraka. Možemo reći da će prvu dekadu kolovoza obilježiti period ugodnijeg ljetnog vremena bez naznaka za novi toplinski val. Na radost mnogih, očekuju se noćne i dnevne temperature zraka bliže prosjeku. U DHMZ-u tumače da je Hrvatska, budući da je smještena sjevernije od Grčke i Turske, zbog geografskog položaja češće pod utjecajem hladnijih prodora zraka koji dolaze sa sjevera i sjeveroistoka Europe, što donekle ublažava toplinske ekstreme koji pogađaju jug kontinenta. Index
Nakon snažnih oluja na Jadranu i kontinentu, vremenske prilike se postupno smiruju. Upozorenja se povlače, ali bura i lokalne nestabilnosti ostaju mogući. Ravnatelj DHMZ-a Güttler najavljuje porast temperatura i djelomično stabilnije vrijeme, dok klimatolozi ističu da će ostatak ljeta biti topliji od prosjeka, ali s mogućim kratkotrajnim nevremenima sredinom srpnja. tportal
S druge strane, ako očekuje da će kiša sigurno (100%) zahvatiti neko područje, ali je samo 40% siguran da će doći do vašeg lokalnog kraja, opet će pisati 40%. Postotak zapravo označava vjerojatnost da će na nekoj točnoj lokaciji unutar šireg područja pasti kiša. Računa se kao: vjerojatnost da će kiša pasti negdje u području × postotak tog područja koje će biti zahvaćeno oborinama. Ili kako je to netko slikovito sažeo: “Postotak ne znači da će kiša padati 40% vremena, nego da postoji 40% šanse da kiša padne baš tamo gdje se vi nalazite.” Index