Predsjednica norveškog parlamenta Eva Kristin Hansen dala je ostavku na svoju dužnost nakon što se otkrilo da joj parlament plaća stan u Oslu iako godinama ima kuću s mužem u blizini glavnog grada. Hansen je rekla za norvešku televiziju NRK kaKo smatra da je neodrživo da parlament ima predsjednicu koju istražuje policija. N1…
Po tom omjeru je Norveška uvjerljivi svjetski prvak, iza nje je Velika Britanija sa 15 posto udjela električnih automobila, a u SAD je taj broj tek 2,6 posto. Razlog za tako visok postotak u Norveškoj je u izdašnim državnim poticajima tako da je Tesla po cijeni u rangu sa benzincima i dizelašima koji se oporezuju više. Osim toga, električna vozila su oslobođena plaćanja cestarine, parkinga, a mogu voziti i po trakama rezerviranim za autobuse. Problem je da zemlji nestaje automobila na klasični prljavi pogon za oporezivanje i da rupa zbog poticaja iznosi čak 2,32 milijarde dolara. Wired
Sir Alan Duncan otkrio je u svojoj knjizi “The thick of it: The Explosive Diaries of a Former Tory Minister” engleski plan kupnje dijela norveškog arhipelaga Svarbald sjeveroistočno od Grenlanda radi proširenja teritorija i vode za ribarenje nakon Brexita, ali i da bi postavili svoje obavještajce. Kao nositelj ideje naznačen je pomoćnik ministra vanjskih poslova u vladi Borisa Johnsona Tobias Elwood koji je zanesen idejom prisluškivanja ostatka Europe, a Norvežani cjelokupan plan smatraju potpunim ludilom. Jutarnji list
Dunja, Hrvatica koja radi u norveškom vrtiću priča koje su razlike u odgoju i radu s djecom na sjeveru: U vrtićima u Norveškoj djeca žive u skladu s prirodom, igraju se s grančicama, lišćem, prirodnim materijalima i ambalažom, to potiče kreativnost i maštu, a tete u vrtiću postavljaju granice i dnevnu rutinu koja se poštuje. Običaj je i da djeca spavaju vani dok se temperatura zraka ne spusti ispod 10 stupnjeva Celzijevih, a roditelji djetetu moraju pripremiti barem jedan obrok koji se jede vani, u prirodi. 24sata…
Norveški stabilizacijski fond u trećem je kvartalu zaradio 412 milijardi norveških kruna (44,31 milijardu dolara), zahvaljujući jačanju dionica američkih tehnoloških tvrtki u koronakrizi. Fond je vlasnik udjela u 9.200 kompanija u svijetu, odnosno 1,5 posto svih izlistanih dionica, a ulaže i u obveznice i u nekretnine. Utemeljen je 1996. i upravlja imovinom ukupne vrijednosti 1.160 milijardi dolara. To znači da je svakoj građanki i građaninu Norveške, uključujući djecu, priskrbio 217.000 dolara, a samo u protekla tri mjeseca, nešto više od 8000 dolara. Jutarnji…
Norveška je zemlja koju većina tipičnih svjetovnih briga ne muči, pa su u stanju mnogo bolje od drugih osjetiti tihu prijetnju koja se približava. Usput, primjer sjajnog korištenja web medija! (via Ivan Cingel)
Za norveški uspjeh ključnim se smatra upravo sustav odlaganja. Kupci plaćaju nekoliko dodatnih centi kada kupuju piće u plastičnim bocama, a dodani iznos im se vraća kad vrate praznu bocu. Koncept povrata praznih boca postao je toliko raširen da u norveškom ima i svoj glagol – pante.
Norveški mirovinski fond više neće investirati u dionice kompanija koje profitiraju od alkohola, klađenja i pornografije; imaju 80 milijardi dolara
Na samom jugu Norveške otvoren je restoran Under (što znači “čudo” na norveškom), prvi takav u Europi i najveći na svijetu (ima ih još po Indijskom oceanu). Jučer su gosti bili prijatelji vlasnika, a za goste počinju raditi u travnju, ali već imaju 7.000 rezervacija pa je sljedeći slobodan stol tek u kolovozu. Restoran je dug 30 metara, izgleda kao kamen koji izranja iz mora, a neki kažu i kao kit, uronjen 5 metara u more, s podvodne strane je prozor koji u more gleda (pa će ribe moći gledati kako im jedu familiju, jel tako!?). Glavni kuhar je poznati Nicolai Ellitsgaard Pedersen, pa će jela ići do nekoliko stotina eura, a služit će se svježa morska hrana. Inače, idilični dojam restorana malo se mijenja kad krenu veliki valovi, kao što pokazuju ove fotografije ovdje, iako je sam restoran zaštićen jer je u malenoj uvali.
Da bi se prešlo 1.100 kilometara od južnog norveškog grada Kristiansanda do sjevernog Trondheima potrebno je 21 sat i sedam vožnji trajektom. Norveška vlada planira prepoloviti to vrijeme novih infrastrukturnim projektom vrijednim 40 milijardi dolara koji bi isključio brodove. U planu su mostovi, najduži i najdublji na svijetu stijenski tunel kojeg će izbušiti ispos morskog dana i bit će dug 27 kilometara, no najambiciozniji dio projekta su uronjeni plutajući tuneli koji će biti na 30-ak metara ispod površine vode. Tuneli bi bili fiksirani na određenom položaju pomoću žica, bili bi pričvršćeni za morsko dno ili za pontone na površini mora. Napravljeni od betona, funkcionirali bi kao obični tuneli za transport vozila.
Oko podneva svaki će Norvežanin – bio on doktor, građevinac ili student – rastvoriti zamotani papir i unutra pronaći sendvič s mesom, ribom ili sirom, a, ako je napravljen kako treba, bit će suh, bez okusa i bež boje. “U Norveškoj se ne trebate veseliti ručku”, kaže Ronald Sagatun koji ima YouTube kanal o norveškoj kulturi. “Strogo je to. Jednostavno ga je napraviti, lako ga je nositi, lako jesti, ali trebao bi biti razočaranje”, objašnjava on, a BBC piše da je matpakke nacionalna institucija, podcijenjeni izvor kulturnog ponosa. Ručak u vrijednosti od otprilike 3 kune u jednoj od najbogatijih država svijeta zaista puno govori…