Preporuka za 72 sata zaliha razotkrila manjkavosti u hrvatskom sustavu krizne pripravnosti - Monitor.hr
Prekjučer (10:00)

Ruksak na leđa, a pamet u glavu

Preporuka za 72 sata zaliha razotkrila manjkavosti u hrvatskom sustavu krizne pripravnosti

Nove smjernice Europske komisije preporučuju građanima pripremu zaliha hrane, vode i lijekova za najmanje 72 sata samodostatnosti u slučaju krize. Dok Vlada RH o tome još šuti, podaci ukazuju na ozbiljne nedostatke u sustavu civilne zaštite. Državni ured za reviziju utvrdio je nepravilnosti u upravljanju javnim skloništima, pri čemu se većina uopće ne koristi redovito. Iako su robne zalihe krajem 2025. dosegnule vrijednost od 93 milijuna eura, ukupna popunjenost plana iznosi tek 51,39%, a u zalihama uopće nema evidentiranih lijekova ni medicinskog materijala. Pogodbe i prijašnji poremećaji, poput velikog nestanka struje 2024., dodatno naglašavaju važnost pripravnosti. Index


Slične vijesti

12.06. (18:00)

Oko nas sami baloni, ali nitko ne slavi

Novotny: Krize su najčešće posljedice napuhavanja balona, a jedan od najvećih u Hrvatskoj sada su nekretnine

Ekonomski analitičar Damir Novotny kritizira projekt fiskalizacije 2.0 jer smatra da neće riješiti problem sive ekonomije, koja u Hrvatskoj iznosi čak 30% BDP-a (20 milijardi eura), jer ona potpuno zaobilazi sustav. Novotny se pita zašto se novac iz NPOO-a troši na javni, a ne na privatni sektor te ističe da mikro i mali poduzetnici (95% hrvatskih tvrtki) u ovome ne vide korist za sebe. Osvrće se na ekonomske cikluse i neizbježnost budućih kriza. Ističe da su krize najčešće posljedica napuhavanja financijskih balona. Pritom naglašava da je u Hrvatskoj trenutno jedan od najvećih balona na tržištu nekretnina, a ne tehnologije. Zaključuje da AI može biti samo alat, a ne izvor rasta i razvoja. Poslovni

25.03. (15:00)

Sad kad nije dobro, e sad je dobro

Kako ulagati u krizi: 10 pravila za mirnu glavu i stabilan portfelj

Geopolitičke krize i tržišni padovi redovito izazivaju paniku, ali povijest pokazuje da su često prilika za dugoročni rast. Ključ uspješnog ulaganja je ostati smiren, držati se plana i redovito ulagati. Padovi omogućuju kupnju kvalitetne imovine po nižim cijenama, dok diversifikacija i rebalans štite portfelj. Važno je izbjegavati impulzivne odluke, pretjerani rizik i stalno praćenje vijesti. Investitori koji ostanu disciplinirani i fokusirani na dugoročne ciljeve najčešće ostvaruju najbolje rezultate. tportal

28.03.2024. (14:00)

Balans je ključ

IT sektor: Tvrtke koje nude usluge brže generiraju prihode, ali su ranjivije u krizama

Za mnoge tvrtke u hrvatskom IT sektoru, pitanje je hoće li se usredotočiti na razvoj proizvoda ili pružanje usluga postalo ključno. Dok se distinkcija čini jasna, istina je složenija. Zadnjih godina, kriza je istaknula razlike između tvrtki koje razvijaju softverske proizvode i onih koje nude usluge. Dok su prve ostale relativno stabilne zahvaljujući svojim proizvodima, druge su trpjele gubitke i restrukturiranja. Iako se čini da je razvoj proizvoda poželjniji, situacija je kompleksnija. Softverski proizvod može biti aplikacija poput Photomatha ili platforma poput Infobipa. S druge strane, tvrtke koje nude usluge brže generiraju prihode, ali su ranjivije u krizama. Iako nema jednoznačnog odgovora, razumijevanje prednosti i nedostataka oba pristupa ključno je za buduće poduzetnike u IT sektoru. (Lider)

29.12.2023. (00:00)

Samo pozitivno

Krizna vremena mijenjaju navike potrošača: dominiraju svjetlije boje, ekološka osvještenost…

U teškim vremenima ljudi traže lijepe pozitivne stvari koje će im bar na kratko odvratiti pažnju od ratova, klimatskih promjena, inflacije, krize. Zato brendovi u oglašavanju naglašavaju snažne, svijetle boje koje nam potiču stvaranje dopamina. 55 posto potrošača zato voli kupovati u trgovinama koje su stvorile privlačna iskustva, a 29 posto potrošača želi da robne marke prate njihove emocije i personaliziraju iskustva. Tu su motivacijske poruke, pokloni iznenađenja, čestitke rođendana, sve što potrošačima izmamljuje osmijeh. Isto tako, ljudima je dosta greenwashinga. Ako ste zaista ekološki osvještena firma, dokažite to. Isto tako, narasla je svijest o stvarnoj vrijednosti proizvoda za novac. Zato su tu programi lojalnosti poput skupljanja bodova za popuste ili pak besplatne usluge poput čišćenja, popravaka ili jamstva. Lider

05.09.2023. (12:00)

Nacionalne vlade nisu svjesne problema, donose vatrogasne mjere koje samo razbuktaju požar

Tržište nekretnina EU-a trese kriza bez presedana: Stanova za najam nema ni za lijek!

Beč

Rastuće kamate na stambene kredite prisilile su ljude da odustanu od kupnje nekretnina, baš kao što inflacija povećava troškove građevinskog materijala, usporavajući izgradnju novih zgrada. Vladine politike i trendovi rada nakon pandemije gurnuli su kvalificirane strane radnike, koji često mogu platiti više od domaćeg stanovništva, u Pariz, Dublin, Berlin i Lisabon, a povratak studenata nakon pandemije povećao je potražnju u gradovima poput Londona i Amsterdama, piše Bloomberg. U Zürichu, dok se traži stan za najam, nose se vino i čokolada da bi se stekla prednost pred konkurentima. U Amsterdamu studenti provode mjesece i mjesece u potrazi za smještajem prije početka semestra. U Dublinu i Lisabonu mladi obrazovani ljudi u očaju se vraćaju roditeljima jer im je nemoguće naći krov nad glavom. Diljem Europe vlada nestašica stanova, što gura cijene najma na rekordne razine. Tportal

27.05.2023. (10:00)

Vrijeme kada je Amerika stvarala povijest je prošlo. Danas samo reagira na povijest koja se dešava oko nje

Amerika u strahu od svijeta i sebe

Is 'Make America Great Again' Racist?

Iako je neoliberalizam šačicu ljudi učinio neizmjerno bogatima, budućim je naraštajima ostavio nezavidno nasljeđe: atrofiranu industrijsku bazu koja SAD čini ekonomski bolno ovisnim o sve prpošnijem geopolitičkom rivalu – Kini. Vrijeme kada je Amerika stvarala povijest je prošlo. Danas samo reagira na povijest koja se dešava oko nje. Trudi se da joj svijet ne izmakne kontroli. Prilagođava se na nove prilike. Bez neke naročite volje da mijenja sebe. Stoga reagira pomalo neurotično. “Manifest sudbine” i opsjednutost osvajanjem, dominacijom, otvaranjem i prodorom na druga tržišta, eufemistički kršten “širenjem demokratskih vrijednosti”, danas je zamijenjen dizanjem barijera za kompetitivnost, zatvaranjem tržišta, kao Chips Act, zaštitom vrijednosti i defenzivnom opsjednutošću elite da zadrži pozicije, da osigura da njihova djeca ostanu pri vrhu dok, u međuvremenu, podsvjesno shvaća da gube kontrolu nad tokom povijesti, što se demonstrira u neurotičnom strahu: kako od prevelikog rasta dionica, tako i od prevelikog pada dionica, kako od oružja, tako i od oduzimanja oružja, kako od drugačijih, tako i od onih koji su protiv drugačijih, od obrazovanih, i od neobrazovanih. H-alter

18.03.2023. (11:00)

Propast samo jedne od njih siguran je put u globalnu financijsku krizu poput one iz 2008.

U svijetu je 30 banaka koje su “prevelike da bi propale”. Njihovu eventualnu propast plaćamo svi

Credit Suisse

Prije 15 godina regulatori i političari diljem razvijenog svijeta obećali su da porezni obveznici nikada više ne bi trebali plaćati za pogreške banaka. Fijasko Silicon Valley Bank pokazuje da obećanje ostaje neispunjeno. Multinacionalne američke tvrtke Citigroup, Morgan Stanley, State Street, Bank of America, Bank of New York Mellon, Wells Fargo, Goldman Sachs i JPMorgan i dalje su “prevelike da bi propale” te se nalaze među 30 svjetskih banaka. Na tom su popisu i Credit Suisse (CS), čijim problemima svjedočimo posljednjih dana, te švicarski div UBS. Tu su i britanski HSBC, Barclays, Lloyds i Royal Bank of Scotland. Od europskih banaka na listi su i Deutsche Bank, Commerzbank, kao i francuske banke BNP Paribas, Banque Populaire, Crédit Agricole i Société Générale. U Nizozemskoj je to ING Groep, u Švedskoj Nordea, a u Belgiji Dexia. Banka koja je prevelika da bi propala je i talijanski UniCredit, vlasnik Zagrebačke banke. Tportal

08.03.2023. (20:00)

Svaki treći kupljeni artikl je robna marka

Hrvati se u krizi odriču brendova

Jutarnji list - FOTO: U ZAGREBU OTVOREN NAJVEĆI OUTLET S HRANOM U HRVATSKOJ Cijene su i do 90 posto niže nego u 'običnim' dućanima!

S krizom i padom kupovne moći građana ustrajno raste prodaja privatnih trgovačkih marki, a lani je ona u Europi premašila 300 milijardi eura, pokazali su podaci koje su prikupili NielsenIQ i Međunarodno udruženje proizvođača privatnih marki (PLMA). To znači da privatne robne marke danas u prosjeku čine 37 posto prodaje u europskim trgovačkim lancima, pri čemu je rekorder Švicarska s udjelom od čak 51,6 posto. Udjel privatnih marki za Hrvatsku nije objavljen, a takav podatak nema niti HGK. No, predsjednik HUP-ove Udruge trgovaca i direktor NTL-a Martin Evačić procjenjuje da je njihov udjel na domaćem tržištu oko 35 posto, a rast prošle godine bio je, smatra, između dva i tri posto. Tportal

30.01.2023. (18:00)

Vadi lovu van iz banke i kreni ulagati

Ulaganje u krizi: Disperzija rizika, više opcija i više tržišta znači više mogućnosti

S obzirom na to da je kod ulaganja glavna preporuka misliti dugoročno, u što ulagati u ovim vremenima? Predsjednik uprave Intercapitala Kurtović kaže kako je pred nama razdoblje od najmanje tri do pet godina u kojem bi commodity segment tržišta mogao imati zavidnu izvedbu. Globalne su dionice jedinstveni odgovor. Željeli mi malo ili malo više rizika, teško da ćemo buduću inflaciju, koja će u kratkom i srednjem roku ostati povišena, moći dugoročno pobijediti konzervativnijim strategijama. No dionice nisu za svakoga, stoga treba investirati u ravnomjerno diverzificiran globalni portfelj. Zbog financijske nepismenosti i straha još je uvijek velika količina kapitala građana Hrvatske u bankama, jer nisu informirani niti educirani o drugim mogućnostima s kojima barem dio svojih sredstava mogu oploditi. Lider