Tržište nekretnina EU-a trese kriza bez presedana: Stanova za najam nema ni za lijek! - Monitor.hr
05.09. (10:00)

Nacionalne vlade nisu svjesne problema, donose vatrogasne mjere koje samo razbuktaju požar

Tržište nekretnina EU-a trese kriza bez presedana: Stanova za najam nema ni za lijek!

Beč

Rastuće kamate na stambene kredite prisilile su ljude da odustanu od kupnje nekretnina, baš kao što inflacija povećava troškove građevinskog materijala, usporavajući izgradnju novih zgrada. Vladine politike i trendovi rada nakon pandemije gurnuli su kvalificirane strane radnike, koji često mogu platiti više od domaćeg stanovništva, u Pariz, Dublin, Berlin i Lisabon, a povratak studenata nakon pandemije povećao je potražnju u gradovima poput Londona i Amsterdama, piše Bloomberg. U Zürichu, dok se traži stan za najam, nose se vino i čokolada da bi se stekla prednost pred konkurentima. U Amsterdamu studenti provode mjesece i mjesece u potrazi za smještajem prije početka semestra. U Dublinu i Lisabonu mladi obrazovani ljudi u očaju se vraćaju roditeljima jer im je nemoguće naći krov nad glavom. Diljem Europe vlada nestašica stanova, što gura cijene najma na rekordne razine. Tportal


Slične vijesti

24.09. (16:08)

Nevidljiva kupola za što veće područje

Sky Shield: protuzračna obrana Europe

No to Sky Shield

U zaštitnom kišobranu NATO-a za Europu postoje nedostaci koji bi trebali biti uklonjeni sustavom protuzračne obrane European Sky Shield Initiative (ESSI -Europski nebeski štit), koji je Njemačka pokrenula prošlog listopada. Tada je 15 zemalja na marginama sastanka NATO-a u Bruxellesu potpisalo deklaraciju o namjeri uspostavljanja europske protuzračne obrane. Pored Njemačke to su: Belgija, Bugarska, Estonija, Finska, Velika Britanija, Latvija, Litva, Nizozemska, Norveška, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Češka i Mađarska. Kasnije su se pridružile Danska, Švedska, Austrija i Švicarska. Francuska, Italija i Poljska još nisu pristupile inicijativi. Pariz je kritizirao planove kupovine tehnologija iz Izraela i SAD-a. Cilj ESSI-ja je nabava obrambenih sustava kratkog, srednjeg i dugog dometa kako bi se mogle spriječiti sve prijetnje iz zraka. U tu svrhu se postojeći sustavi zaštite trebaju zamijeniti modernima kao što je IRIS-T. S pomoću IRIS-T moguća je obrana od raketa, krstarećih projektila, dronova, aviona i helikoptera na udaljenosti do 40 kilometara i na visini do 20 kilometara. Cijena po komadu: oko 145 milijuna eura. Deutsche Welle

24.09. (10:00)

Dobro zvuči, loše izgleda

Yanis Varoufakis: Ekonomija zelene tranzicije

Europski zeleni plan – šansa za hrvatsko gospodarstvo

Pogubno odugovlačenje jedan je od uobičajenih odgovora Evropske unije u trenucima najdubljih kriza. Problem nije samo to što nikada nije lako pridobiti 27 premijera ili predsednika država da se slože o bilo čemu. Problem je i u njihovim motivacijama i sklonosti da postavljaju sebi pogrešna pitanja koja ih polako, ali neizbežno vode u prihvatanje štetnih državnih politika. Prošla je cela godina od američkog usvajanja Zakona o smanjenju inflacije, a odgovora EU još nema. Neki tvrde da poređenje nije na mestu jer je EU već imala usvojen evropski zeleni plan i finansijske podsticaje koji se ne razlikuju mnogo od onih Bidenovih. Ali avaj, đavo je u sitnicama: zeleni plan Evropske unije najavljuje ulaganja u vrednosti do 1 triliona evra, ali za razliku od fondova u Bidenovom zakonu, to nije stvarni novac, već samo zamišljeni broj, sličan onome iz Junckerovog plana čijih 300 milijardi evra obećanih novih investicija nikada nije realizovano. Peščanik

23.09. (13:00)

Svaka forma transnacionalne suverenosti koja se zasniva na identitetu je utopija ili, još gore, distopija

Boris Buden: San o nacionalnoj suverenosti je odsanjan

Large buden1

  • Hrvatska javnost ne misli u kategorijama dugoročnih perspektiva. Njezin pogled u budućnosti nije ništa manje mitski nego njezin pogled u prošlost. Mi govorimo o stoljeću sedmom iako znamo da je nacija moderna pojava, da o njoj ne možemo govoriti ako je većina ljudi nepismena, ne zna čitati ni geografske karte pa još nema predodžbu o nekakvom cjelovitom teritoriju.
  • U tom smislu moguće je reći da je hrvatska budućnost u hrvatskoj prošlosti. Hrvatska nacija u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj, u bivšoj Jugoslaviji, imala je budućnost koju danas više nema. Ako je vjerovati statistikama Eurostata, depopulacija se u Hrvatskoj ubrzava. Do kraja stoljeća, ako se ne dogodi neko čudo, u Hrvatskoj će šezdeset posto ljudi biti starije od 65 godina. Da li ćemo to još uvijek moći zvati nacijom? A jedini koji se oko toga uzbuđuju su nacionalistički demografi kojima je etnička čistoća važnija od budućnosti. Živimo kao u onom vicu o čovjeku koji se spotaknuo s 25 kata i dok pada negdje na razini desetog kata kaže: “Pa dosad je sve u redu.”
  • Ne bi bilo prvi put da se Hrvati i Srbi slože na reakcionarnoj političkoj platformi. Tako je, uostalom, bilo i davne 1848., kada su se složili pod banom Jelačićem… Povratak tog spomenika u Zagrebu početkom devedesetih bio je shvaćen kao velik demokratski čin, a da se nije pitalo tko je taj habsburški sluga na konju. Dakle, Hrvati i Srbi su pod Jelačićem složno sudjelovali u gušenju demokratske, republikanske revolucije u Beču u oktobru 1848. u ime feudalnog apsolutizma, dovodeći na vlast Franju Josipa. Odigrali su mračnu kontrarevolucionarnu ulogu u Evropi, ulogu koje bi se danas, kada se pozivaju na demokratske, republikanske i evropske vrijednosti, trebali stidjeti. Novosti
22.09. (12:00)

Je sorry Zelenski, ali izbori su

Ove države EU žele ograničiti uvoz ukrajinskog žita, razlozi su unutarnja politika

EU je prošlog petka (15.9.) ukinuo privremena ograničenja trgovine ukrajinskim žitaricama i uljaricama. No Poljska, Slovačka i Mađarska se protive tome. Žele zadržati ograničenja uvoza, iako bi time prekršile propise EU-a. Zbog toga će Ukrajina pokrenuti tužbu protiv ove tri države. Zbog ruske blokade Crnog mora Ukrajina je sada odsječena od tradicionalne izvozne rute i mora se oslanjati na druge puteve. Za poljsku vladajuću stranku Pravo i Pravda (PiS) parlamentarni izbori, koji će se održati 15. listopada, predstavljaju borbu za očuvanje vlasti, a poljoprivrednici su igrali veliku ulogu u tome. I u Slovačkoj se spor oko žitarica odvija u kontekstu prijevremenih parlamentarnih izbora koji će se održati 30. rujna ove godine. Odluka Mađarske da zadrži zabranu uvoza ukrajinskih žitarica vjerojatno je pokušaj pridobivanja Orbanovih bivših partnera protiv Bruxellesa. DW

 

16.09. (20:00)

Bolje da ne znate

Koliko dugo bismo trebali raditi u Hrvatskoj da zaradimo milijun eura

Dijaspora iz Njemačke u prošloj godini rodbini uplatila čak 91 milijun eura – Jabuka.tv

Zanimljiva karta objavljena je na Instagram stranici ‘Dalmatian Mapper’, a koja pokazuje koliko je godina u svakoj europskoj državi potrebno kako bi se zaradilo milijun eura od “prosječne” plaće. Prema toj karti, u Hrvatskoj bi se trebalo raditi 87 godina, no nisu naveli uz koji prosječni iznos plaće. Za usporedbu, ako mjesečno zarađujete 1000 eura, tj. godišnje 12000 eura, morate raditi 83 godine i tri mjeseca da biste zaradili milijun eura. Ako vam se žuri do prvog milijuna, naučite islandski i preselite se na otok magle, gejzira i vulkana; Islanđanima su za to potrebne samo 22 godine. Ako vas pak uspaljuje saznanje da ima onih kojima je teže, lošije i gore nego vama, “tješite” se činjenicom da Bugari za svoj prvi milijun moraju raditi 2 stoljeća i 30 godina. Poslovni

 

13.09. (17:00)

Dok jedni robuju prošlosti, drugi ulažu u budućnost

Što Rusija i Kina daju Africi, a što ne mogu SAD i Europa?

Željeznica Mombasa-Nairobi

Direktorica Svjetske trgovinske organizacije (WTO) Ngozi Okonjo-Iweala je također skrenula pozornost na komplicirane odnose Zapada naspram afričkih zemalja. Ona je citirala jednog afričkog diplomata na konferenciji veleposlanika: „Kad razgovaramo s Kinom, dobivamo aerodrom; kad razgovaramo s Njemačkom, dobivamo predavanje”. Ali, afričke države su posljednjih godina razvile novo samopouzdanje i više ne žele da im europske vlade drže lekcije. „Europljani bi trebali biti svjesni činjenice da sada postoje druge opcije za afričke zemlje“, kaže Paul-Simon Handy s Instituta za sigurnosne studije u Južnoafričkoj Republici. Sada je Afrika neka vrsta „otvorenog tržišta” na kojem ugovor dobiva onaj tko najviše ponudi. Na ovom terenu Rusija i Kina trenutno stoje bolje od Europljana. Oni svojim afričkim partnerima pružaju upravo ono što im treba: u slučaju Rusije, konkretna vojna pomoć, a u slučaju NR Kine – velika ulaganja u infrastrukturu kontinenta. Deutsche Welle

05.09. (22:00)

Lov u mutnom na bistar način. A može i obrnuto

Zakon o trgovačkim društvima: Otvara se mogućnost tvrtkama da u državama EU-a promijene pravni oblik

Vlada Republike Hrvatske - MVEP: Hrvatska u 6 godina članstva u EU osnažila svoj ugled i vidljivost na europskom i globalnom planu

  • Konačni prijedlog definira prekogranično preoblikovanje kao ono kojim društvo registrirano u Hrvatskoj mijenja oblik i sjedište i nastavlja poslovati kao društvo registrirano u drugoj državi Europske unije ili državi članici EGP-a. Riječ je o situaciji u kojoj trgovačko društvo (primjerice d. d. ili d. o. o.) sa sjedištem u Hrvatskoj mijenja svoje sjedište i pravni oblik u drugu državu članicu (primjerice, u SR Njemačku kao GmbH) zbog povoljnijih poslovnih mogućnosti u toj državi članici uza zadržavanje svoje pravne osobnosti.
  • Zbog opasnosti zloporabe prekograničnih postupaka za smanjenje prava radnika Direktiva predviđa različite zaštitne mehanizme kao što je poziv radnicima da podnesu primjedbe u vezi s namjeravanim preoblikovanjem i izrada izvješća u kojemu će društvo obrazložiti pravne i gospodarske aspekte te posljedice.
  • Budući da europska Direktiva nacionalnim zakonodavstvima ostavlja mnogo prostora za normiranje, razlike u načinu primjene mogle bi ponovno prouzročiti nejedinstvenost regulative u Europskoj uniji pa bi taj prostor države članice mogle iskoristiti za nametanje dodatnih ograničenja poduzetnicima u ostvarenju slobode poslovnog nastana. Lider
02.09. (18:00)

Pučevi u Africi služe slabljenju EU

Niz državnih udara: EU ima veliki problem u Africi

Demonstranti slave državni udar u Gabonu

Najnoviji puč u Gabonu potvrđuje da utjecaj EU nestaje u afričkoj regiji Sahela i šire. „Puč u Nigeru otvara novu eru nestabilnosti u regiji koja je ionako bila krhka”, rekao je prvi diplomat EU-a Josep Borrell u Toledu. U Nigeru je EU izgubila posljednjeg bitnog partnera u zoni Sahela – u posljednje tri godine pučevi su izvedeni u Burkini Faso, Gvineji i Maliju. Unija je zabrinuta zbog osjetnog jačanja protufrancuskog ozračja u tim bivšim francuskim kolonijama. Drugi razlog za brigu u Bruxellesu je što ruska plaćenička paravojska „Wagner“ jača nazočnost u Maliju, Burkini Faso i Srednjoafričkoj Republici. Borrell nije htio trčati pred rudo: što se tiče eventualne intervencije, prvo će vidjeti što ECOWAS predlaže. „Afrička rješenja za afričke probleme“, rekao je španjolski diplomat. Deutsche Welle

01.09. (09:00)

Rezulat je izjednačen

Blaga zima spasila Europu, ali Rusija se i dalje dobro drži u trgovini plinom

Više od 50 godina Rusija je bila pouzdan opskrbljivač Europske unije zemnim plinom. Ispunjavala je svoje ugovorne obveze čak i na vrhuncu Hladnog rata. Onda se dogodio napad na Ukrajinu. No, Gazprom je zatvorio Sjeverni tok 2, koristeći isporuke plina kao oružje. No Europa je izbjegla energetsku krizu zahvaljujući blagoj zimi, smanjenoj potrošnji plina i većem uvozu ukapljenog plina (LNG) iz cijelog svijeta. Zbog toga je ruska ruska strategija ispala potpuni promašaj. Za Rusiju, koja je dvije trećine svog izvoza plina isporučivala u Europu, odluka o zatvaranju Sjevernog toka 1 bila je autogol. Moskva vidi Kinu kao alternativu velikom europskom tržištu, ali to zahtijeva izgradnju novih plinovoda. No, za to će trebati barem nekoliko desetljeća. Unatoč svemu, Rusija je sa 16 posto udjela i dalje drugi najveći opskrbljivač Europske unije ukapljenim plinom. DW

27.08. (18:00)

Užas!

Zašto su nekim ukrajinskim izbjeglicama u EU oduzeta djeca

Koliko je ukrajinskih izbjeglica u EU – i gdje? - H-Alter

52-godišnjaUkrajinka Irina pobjegla je sa kćeri u Njemačku kada je počeo rat. Rekla je da je njezina sedmogodišnja kći već nekoliko dana u „centru za djecu” pod nadzorom njemačkog Zavoda za socijalni rad (Jugendamt) i da će tamo biti sve dok sud ne donese odluku. Do tada ju ne smije posjetiti. Suđenje će biti za nekoliko dana. Irina ne govori njemački, u komunikaciji s državnim službenicima koristi Google aplikaciju za prevođenje i ne razumije točno zašto je odvojena od svog djeteta. Htjela je, kaže, nakratko otići s kćeri u Ukrajinu i poslije se vratiti u Njemačku. No na internetskoj stranici Jugendamta stoji: „U ekstremnim slučajevima služba mora uzeti djecu na skrb” To se ističe i u odgovoru nadležnog ministarstva Sjeverne Rajne-Vestfalije na pitanje DW-a. Glavni kriterij je “ugroženost dobrobiti djeteta”. U slučaju Irine – njena želja da se vrati u Ukrajinu ocijenjena je kao neposredna opasnost za život djeteta. Deutsche Welle