Pretjerano korištenje AI-a nam pegla mozak: Možda postajemo brži, ali zato postajemo gluplji - Monitor.hr
Danas (11:00)

Evolucija u rikverc

Pretjerano korištenje AI-a nam pegla mozak: Možda postajemo brži, ali zato postajemo gluplji

Tekst na Bugu istražuje fenomen kognitivne atrofije uzrokovane pretjeranim oslanjanjem na umjetnu inteligenciju. Autor prenosi iskustva korisnika koji, nakon šest mjeseci korištenja alata poput ChatGPT-a, više ne znaju samostalno sastaviti e-mail ili riješiti programerski problem bez tuđe “asistencije”. Za razliku od kalkulatora koji mijenja samo aritmetiku, AI eksternalizira sam proces razmišljanja i strukturiranja misli. Alarmantno je što alat postaje prvi instinkt čak i u duboko osobnim situacijama. Zaključak je gorak: postajemo produktivniji, ali individualno manje sposobni, čime stvaramo opasnu ovisnost o tehnologiji koja nam “prodaje natrag” našu vlastitu inteligenciju.


Slične vijesti

03.04. (16:00)

Tko je ugasio svjetlo u kontrolnoj sobi?

Mozak bez kormilara: Odakle zapravo dolaze naše misli?

Suprotno popularnom uvjerenju da u glavi imamo “glavni stožer” koji sakuplja podatke i donosi odluke, moderna neuroznanost i filozofija Daniela Dennetta tvrde suprotno. Naše misli nisu proizvod jednog unutarnjeg šefa (homunkulusa), već rezultat modela višestrukih nacrta. To znači da se u mozgu istovremeno odvija mnoštvo paralelnih procesa – od sjećanja i podražaja iz okoline do automatskih reakcija. Osjećaj jedinstvenog “ja” i linearnog razmišljanja zapravo je varka mozga koji naknadno povezuje taj kreativni kaos u smislenu priču. Mi nismo glas koji zapovijeda, već zbroj svih mreža koje neprestano improviziraju. Psychology Today

25.03. (09:00)

Google Maps, ali u sivoj tvari

Naš mozak koristi isti ‘softver’ za snalaženje u gradu i za učenje

Neuroznanstvenik Christian Doeller dobio je Leibnizovu nagradu od 2,5 milijuna eura za istraživanje koje dokazuje da ljudski mozak funkcionira kao napredni navigacijski sustav. Koristeći fMRI skenere i videoigre, Doellerov tim otkrio je da isti principi kodiranja koji nam pomažu pronaći put kroz grad služe i za organizaciju znanja, učenja i pamćenja. Ovaj “unutarnji GPS” ne obrađuje samo prostor, već i apstraktne koncepte, slažući informacije po sličnosti. Dobivena sredstva iskoristit će za proučavanje društvenih interakcija i sinkronizaciju mozgova tijekom zajedničkog učenja, što bi moglo pomoći u razumijevanju bolesti poput Alzheimerove. Index

23.02. (23:00)

Ako smo kvantno povezani sa svemirom, barem znamo koga kriviti za loš dan

Studija o mikrotubulima podupire kvantnu teoriju svijesti, ali univerzalna povezanost ostaje hipoteza

Istraživanje s Wellesley College-a pokazalo je da stabilizacija mikrotubula u mozgu štakora pod anestezijom produljuje znakove svijesti, što daje novu potporu Orch OR teoriji Rogera Penrosea i Stuarta Hameroffa. Prema toj hipotezi, kvantni procesi u mikrotubulima generiraju svijest. Iako dio znanstvene zajednice ostaje skeptičan zbog topline mozga i ograničenja kvantnih efekata, studija pridonosi raspravi o mogućoj ulozi kvantne fizike u nastanku svijesti. Tvrdnje o univerzalnoj kvantnoj povezanosti zasad ostaju spekulativne. Popular Mechanics

22.02. (19:00)

Trčanje za pametne i one koji to žele postati

Mišići se grade u glavi: Mozak je ključni pokretač tjelesne izdržljivosti

Nova studija na miševima, objavljena u časopisu Neuron, otkriva da fizički napredak ovisi o promjenama u hipotalamusu (VMH). Istraživači su otkrili da stanice koje proizvode protein SF-1 upravljaju načinom na koji tijelo koristi energiju i adaptira se na napor. Kada su te stanice bile blokirane nakon treninga, miševi nisu postizali bolju izdržljivost unatoč vježbanju. S druge strane, njihova stimulacija poboljšala je rezultate. Zaključno, vježbanje doslovno “trenira” mozak da učinkovitije upravlja resursima, što sugerira da su neurološke promjene preduvjet za fizičku spremnost. Nat Geo

18.02. (08:00)

Mršav izvana, problem iznutra

Previše tjelesne masti može imati dugotrajne posljedice na mozak i druge organe

Istraživači Medicinskog sveučilišta Xuzhou analizirali su tisuće MRI snimaka i kognitivnih testova kako bi ljude razvrstali u šest profila raspodjele tjelesne masti. Čak i osobe s manjom tjelesnom masom pokazale su smanjen volumen mozga i sive tvari. Otkrivena su dva nova profila: povišena mast oko gušterače i tzv. “skinny-fat” s koncentracijom masnoća oko organa. Ovi profili povezani su s većim rizikom od ubrzanog starenja mozga, kognitivnog pada i neuroloških bolesti. Rezultati naglašavaju da zdravlje mozga ovisi ne samo o količini, nego i o raspodjeli masnoća. Bug

17.02. (11:00)

Mozak možda ne mora baš tako brzo u mirovinu

Otkriven protein DMTF1 koji usporava starenje mozga

Istraživači s Nacionalnog sveučilišta u Singapuru otkrili su mehanizam koji bi mogao usporiti pad stvaranja novih neurona u starijem mozgu. Ključnu ulogu ima protein DMTF1, koji je prisutan u većim količinama u mlađim mozgovima i potiče diobu neuralnih matičnih stanica. Iako se s godinama telomere skraćuju i smanjuju regeneraciju stanica, umjetno povećanje DMTF1 potaknulo je njihov rast bez produljenja telomera. Istraživanje, objavljeno u Science Advances, zasad je provedeno na stanicama i miševima, a moguće terapijske primjene tek treba potvrditi. Science Alert

12.01. (13:00)

Ne zaboravljamo bez razloga

Znanost izdvojila tri ključna razdoblja kad mozak najbrže posustaje

Kognitivni pad započinje već u srednjoj dobi, no studija objavljena u Nature Aging pokazuje tri kritične točke: oko 57., 70. i 78. godine. U tim razdobljima ubrzavaju se promjene u mozgu povezane s debljanjem, hormonskim padovima, umirovljenjem, manjkom mentalne stimulacije i upalama. Ipak, stil života ima presudnu ulogu – redovita tjelesna aktivnost, mentalni izazovi, društveni kontakti, kontrola težine i kolesterola te dugoročno planiranje mogu znatno usporiti gubitak pamćenja i kognitivnih sposobnosti. Telegraph, Index

02.12.2025. (08:00)

Mozak mijenja brzine kao stari stojadin - samo što pred kraj nema šansu proći tehnički

Prekretnice za mozak se događaju u prosječnoj dobi od otprilike 9, 32, 66 i 83 godine

Svaka od tih dobnih skupina označava početak novog razdoblja razvoja, praćenog karakterističnim promjenama u strukturi mozga povezanim s dobi. Najdulja faza je odrasla dob, koja traje više od tri desetljeća. Prva prekretnica, oko devete godine, praćena je naglom promjenom kognitivnih sposobnosti, ali i povećanim rizikom od mentalnih poremećaja, kažu znanstvenici. Prije 32. godine promjenu karakterizira brza komunikacija kroz cijeli mozak, u kombinaciji s poboljšanim kognitivnim performansama. Nakon 66. nema većih strukturnih promjena, a zadnja faza uključuje fazu kasnog starenja. Točno vrijeme promjene varira i djelomično ovisi o kulturnim, povijesnim i društvenim čimbenicima. HRT

18.11.2025. (23:00)

Mozak radi i noćnu smjenu

Neurokemija sna: kako mozak odmara, sanja i nas „budi“

Spavanje nije pasivno; mozak prolazi kroz NREM i REM faze uz složenu neurokemiju. Homeostatski pritisak (adenozin), cirkadijalni sat (SCN i melatonin) i sustav budnosti (acetilkolin, dopamin, oreksin) koordiniraju uspavljivanje i budnost. Flip-flop prekidač VLPO neurona naglo pokreće san, dok REM donosi snove. Glimfatički sustav čisti mozak, kofein i kasna izloženost svjetlu remete ritam, a poremećaji mogu uzrokovati nesanicu ili paralizu sna. Svi mehanizmi zajedno održavaju ravnotežu između sna i budnosti. Igor Berecki za Bug