Pravo u prometu: Proglašen krivim iako nije izazvao sudar - Monitor.hr
28.04.2023. (07:00)

Bolje spriječiti nego... plaćati kaznu

Pravo u prometu: Proglašen krivim iako nije izazvao sudar

Prometna nesreća – može biti kriv samo jedan vozač, a moguće je da je do prometne nesreće došlo jer su svi vozači sudionici prometne nesreće prekršili pokoji prometni propis. Dužnost je vozača da obrati pozornost na ostale sudionike u prometu i uvjeri se da radnju uključivanja u promet na cestu s prednošću prolaska može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu. Znači li to da ćete beziznimno biti krivi ako do prometne nesreće dođe prilikom vašeg uključivanja sa sporedne na ulicu s prednošću prolaska? Nema u pravu automatizma. Za dobre šanse u postupku od ključnog je značenja imati vještački nalaz i mišljenje u svoju korist. Revija HAK


Slične vijesti

Danas (08:00)

Bježim, odlazim - van iz ovog grada...

Broj automobila u Zagrebu raste, gužve ne jenjavaju

Do kraja 2024. u Zagrebu je registrirano gotovo 480 tisuća vozila, oko 20 tisuća više nego godinu ranije, što pojačava svakodnevne prometne gužve. Stručnjaci ističu da rast broja automobila uzrokovan boljim standardom, statusnim simbolom i nedostatkom optimalnog javnog prijevoza otežava kretanje gradom. Iako grad radi na rekonstrukcijama cesta, tramvajskih pruga i optimizaciji semafora, gužve se mogu smanjiti jedino kombinacijom pješačenja, bicikla i javnog prijevoza te provedbom plana održive urbane mobilnosti. Index

25.09. (09:00)

Dan bez auta, ali s puno prometa u glavi

Povodom Dana bez autmobila: Kako Hrvatska subvencionira nebo, a zapostavlja tračnice i bicikle

Zelena akcija upozorava da Hrvatska i dalje ulaže milijune eura u zračni prijevoz, dok javni prijevoz i biciklistička infrastruktura stagniraju. Broj automobila stalno raste, a službene politike guraju električna vozila umjesto stvarne tranzicije prema održivom prometu. Posljedica je „prometno siromaštvo“ koje pogađa građane bez auta. Udruga traži više ulaganja u željeznicu, sigurnije biciklističke trake, pješačke zone te ograničavanje brzine u kvartovima. Javnom prijevozu, naglašavaju, treba vratiti status prava, a ne robe. H-alter

18.07. (20:00)

Semafor misli umjesto tebe

Pametno raskrižje u Zagrebu – tehnologija (p)oduzima prednost

Na križanju Ulice Grada Mainza i Slovenske ulice postavljeno je novo “pametno” raskrižje s naprednim sustavom semafora koji u stvarnom vremenu prilagođava prometne tokove. Sustav uključuje videonadzor, klasifikaciju vozila i detekciju biciklista kojima se automatski pali zeleno svjetlo. Dok Grad tvrdi da rješenje povećava sigurnost i protočnost, građani su podijeljeni – neki hvale inovaciju, a drugi kritiziraju zbunjujuće prometno rješenje, osobito za bicikliste. Za potpuno ocjenjivanje učinkovitosti trebat će vremena i ponešto prilagodbe svih sudionika u prometu. Autonet

01.07. (22:00)

Idete na koncert autom? Možete parkirati eventualno u Sesvetama

Gužvograd: Operacija preživljavanja prvog srpanjskog vikenda

Ministarstvo turizma i HTZ na dan koncerta savjetuju korištenje alternativnih pravaca i javnog prijevoza, no upozoravaju da će i ZET biti djelomično opterećen. Most Slobode i Mladosti vjerojatno će biti zatvoreni za aute, ali ostaju prohodni za pješake. Preporučuje se izbjegavanje dolaska automobilima, planiranje rute unaprijed i redovito praćenje HAK-ovih stranica. Dolazak na koncert? Računajte na sat hoda i znoj. tportal

16.06. (10:00)

Bolje platiti cestarinu nego životom

Provozali se problematičnom Starom zagorskom, naišli na isti problem naglih i nervoznih vozača: ‘Problem su preskupe autoceste i teretnjaci’

Stara zagorska magistrala bila je na zlu glasu i prije nego što je 90-ih paralelno uz nju bila izgrađena autocesta A2 koja je bitno rasteretila promet. Ipak, situacija se zadnjih godina opet pogoršala. Ljudima je postalo skupo plaćati autocestu, pogotovo kamionima. A vrijeme gužvi neke ne spriječava da pretječu i kolone od deset vozila. Na Indexu su se provozali tom cestom i zaključili da se većina drži pravila i ograničenja, uz povremene motoriste kao glavne presretače. Ipak, zbog naglih i nervoznih vozača koje su uočili u nekoliko navrata stekli su sličan dojam o kojem pričaju i Zagorci. Rješenje vide u smanjenju cestarina, na koju bi s trenutnim cijenama godišnje neki potrošili i više od 650 eura, dok na Staroj zagorskoj žele više kamera i ograničenja brzine na 90 km/h. Tu je i preusmjeravanje teretnjaka na autocestu. Index, Facebook

15.06. (09:00)

Savršenstvo na papiru, kaos u retrovizoru

Marušić: Stara zagorska je tehnički dobro isprojektirana, problem je preopterećenost prometa

Državna cesta D-1 je kvalitetna i zadovoljava sve sigurnosne standarde, ali je prometno preopterećena, posebice tranzicijskim prometom, a vozači često krše propise, posebice u pretjecanju. Problem je što se ta cesta nalazi u neuređenom prometnom sustavu, a loše stanje sigurnosti posljedica je dvaju negativnih utjecaja, a to je preopterećenost i to što se koristi za gospodarski promet. Na takvim bi državnim cestama trebalo zabraniti promet vozila ukupne mase veće od 7,5 tona, a druga mjera bi trebala biti neka vrsta olakšice za one koji putuju autom na posao, kako bi ih potaknuli na vožnju autocestom. Treće je pojačan policijski nadzor. Željko Marušić za Nacional.

03.05. (13:00)

Od polja do Poljske – aerodrom veći od snova i Heathrowa

Poljska gradi megačvorište: CPK mijenja lice europskog prometa

Poljska ulaže 34 milijarde eura u izgradnju Središnje komunikacijske luke (CPK), novog intermodalnog prometnog čvorišta zapadno od Varšave. Projekt uključuje zračnu luku kapaciteta do 100 milijuna putnika, željezničku mrežu s brzim vlakovima (320 km/h) te cestovne veze. CPK će zamijeniti prenapučeni Chopinov aerodrom i povezivati ključne poljske i europske gradove. Na lokaciji većoj od Heathrowa planiraju se i dva nova grada – Cargo City i Airport City. Prva faza očekuje se do 2032., a projekt obećava redefinirati putovanja u srednjoj i istočnoj Europi. tportal

21.04. (19:00)

Pješački prijelaz kao test osobnosti

Prometna kultura kao ogledalo društva: što način vožnje govori o nama

Nestrpljivost, agresivna vožnja i kršenje pravila često proizlaze iz stresa, užurbanosti i općeg nepovjerenja u institucije, dok primjeri solidarnosti na cesti pokazuju da kolektivni duh ipak postoji. Psihologinja Ljiljana Mikuš za Reviju HAK ističe važnost psihosocijalnih čimbenika u oblikovanju vozačkog ponašanja, uz fizičku infrastrukturu i zakone. Kulturni obrasci, socioekonomski status i uređenost javnih prostora značajno utječu na ponašanje u prometu. Dugoročne promjene moguće su jedino kroz odgoj, obrazovanje i jačanje društvene odgovornosti. Vožnja nije samo tehnički čin, već odraz odnosa prema pravilima, drugim ljudima i društvu u cjelini.

19.04. (22:00)

Ceste nisu krive, vozači su

Prosječno, vozači su krivi za 85 posto prometnih nesreća, ceste deset posto i vozila pet posto, kod nas se bezobzirnije vozi jer se manje strahuje od kazni

Tragična nesreća poput one kod Karlovca (Index) pokazuje da su pasivne i aktivne mjere nadzora prometa, poput dodatne signalizacije, uspornika, kamera i policijskih patrola, učinkovitije za sigurnost od samih infrastrukturnih zahvata. Kao temelj prometne strategije prometni stručnjak Željko Marušić predlaže povećanje izvjesnosti kažnjavanja prekršaja. Među mjerama su ugradnja radarskih sustava na kritične točke, dodatna svjetlosna signalizacija, smanjenje tolerancije kod prekoračenja brzine, reforme kod poziva na očevid i osiguravateljskih postupanja te povećanje prisutnosti policije na cestama kroz dodatna ulaganja u resurse i nadzor. Nacional

06.04. (10:00)

Auto je najbrži, uz cijenu izgubljenih živaca

Išli tramvajem, taksijem i biciklom na isto mjesto u Zagrebu da vide tko je brži – pobjednik je taksi

Za ovo testiranje iz Indexa odlučili su se za rutu od početka Radničke do okretišta na Črnomercu. Start je bio u 15:47, kada su ulice već bile zakrčene, pa je svaka opcija donosila svoje probleme. Onaj tko je čekao taksi ga je čekao pet minuta, a tramvaj osam minuta, i k tome bio je dupkom pun. Vožnja biciklom je bila beez većih problema. Gužve su se osjetile na sve tri rute, a na biciklu je jedina olakotna okolnost bila to što na Zelenom valu postoji traka za bicikliste, pa se u principu vozi bez stajanja. Prvi na odredište stigao je taksi i to nakon 25 minuta, biciklom je bilo potrebno 37 minuta, a tramvajem 45. Da je padala kiša, što obično izazove još veći kolaps, možda bi najbolje bilo da su ostali na poslu.