Proračun ne uzima u obzir da je zdravstvo bolesnik kojeg treba liječiti - Monitor.hr
12.12.2021. (16:00)

A reforme - nigdje

Proračun ne uzima u obzir da je zdravstvo bolesnik kojeg treba liječiti

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) na kraju 2020. godine imao je nepunih 657,13 milijuna kuna dospjelih obaveza. Unatoč činjenici da je Vlada i tijekom te godine, ali i tijekom ove, uložila značajna sredstva u sanaciju zdravstva, odnosno pokriće nepodmirenih dugovanja bolnica i ljekarni prema veledrogerijama, dospjela nepodmirena dugovanja HZZO-a nastavila su rasti. U devet mjeseci 2021. godine nepodmirena dugovanja su u odnosu na kraj prošle godine porasla za gotovo 916 milijuna kuna te su na kraju rujna iznosila nešto više od 1,57 milijarda kuna. Ti podaci pokazuju koliko se ovogodišnjim sanacijskim injekcijama u zdravstveni sustav uspjelo postići. Nepodmirena dugovanja i dalje su prisutna, a unatoč izdašnim intervencijama države, što u prošloj, a što u ovoj godini, računi nisu niti blizu sravnjivanja. Faktograf


Slične vijesti

Utorak (13:00)

Cure for wellness

Škaričić: Pala im sjekira u ZagrebMed

Privatni marketinški projekt ZagrebMed (predstavljen još prije tri godine – Dnevnik) predstavlja se kao platforma zdravstvenog turizma pa pod logotipima javnih tijela – Ministarstva zdravstva, Grada Zagreba, njegove Turističke zajednice i HGK-a – promovira isključivo privatne bolnice i poliklinike, ali i nedopuštene i znanstveno neverificirane postupke. ZagrebMed okuplja 175 liječnika iz dvanaest, uglavnom vrlo poznatih, privatnih zdravstvenih ustanova. Pored toga, reklamira i najmanje četiri vrste postupaka iz područja tzv. regenerativne integrativne medicine, koristeći terminologiju koja sugerira medicinsku učinkovitost u liječenju i prevenciji teških bolesti, iako ništa od toga nije priznata metoda liječenja i nudi se izvan važećeg regulatornog okvira. Nataša Škaričić za Novosti.

20.12. (14:00)

Možda i pravda kasni, ali na kraju dolazi

Sud presudio u korist Line Budak: država mora platiti liječenje zbog propusta sustava

Zagrebačka odvjetnica Lina Budak dobila je pravnu bitku protiv države zbog kašnjenja ključnog nalaza za dijagnozu karcinoma i nemogućnosti pravodobnog liječenja u javnom sustavu. Sud je naložio HZZO-u da joj nadoknadi troškove liječenja u Njemačkoj i privatnih pregleda u Hrvatskoj. Presuda je presedan jer potvrđuje da pacijenti imaju pravo na liječenje u medicinski opravdanom roku, uključujući smislen razgovor s liječnikom. Njezina poruka drugim pacijentima je jasna: ako ne možete dobiti hitnu pretragu u javnom sustavu, imate je pravo obaviti privatno i tražiti povrat novca. N1, Index

26.11. (21:00)

Pacijenti na čekanju, računi u sprintu

Škaričić: Slovenija je prošle godine odlučila ukinuti dopunsko kao policu i pretvoriti ga u obavezni doprinos

I to dok ova vlast i dalje gura tržišni pristup i prebacivanje problema javnog zdravstva na osiguranike koji ionako trpe štetu. Elementarna je, naime, činjenica da proračun zdravstva od početka 90-ih naovamo neprekidno raste, skupa s participacijama i cijenama dopunskog, a da istovremeno raste dug zdravstva, koji je danas, pored najvećeg proračuna u povijesti, na enormnih 800 milijuna eura. To izgleda paradoksalno, samo ako ne znamo da izvršna vlast i upravljači u javnom zdravstvu, sa svojim destruktivnim politikama i nedostatkom ikakvog osjećaja za odgovornost, doslovno kroz prozor bacaju novce namijenjene liječenju bolesnika. Nataša Škaričić za Novosti

24.11. (17:00)

Kad udruga nema zaposlenih, ali ima više keša od prosječnog startupa – znate da nešto ne štima

Medicinska moć izvan kontrole: kako profesori pretvaraju javno zdravstvo u privatni biznis

Tekst Nataše Škaričić za Novosti otkriva kako dio uglednih liječnika koristi javne funkcije za stvaranje privatnih poslovnih mreža kroz formalno neprofitne stručne udruge. Te organizacije, iako predstavljene kao akademske i javnozdravstvene, često služe kao platforme za komercijalne aktivnosti financirane industrijskim donacijama, bez transparentnosti i bez zaposlenih. Analiza dvaju medicinskih područja pokazuje isti obrazac: koncentracija moći, outsourcing prema povezanim privatnim firmama i akumulacija velikih viškova. Sustav nadzora praktički ne postoji, a rezultat je rast privatnog sektora na teret javnog zdravstva.

13.11. (18:00)

Oko za oko, sustav ni za što

Nikica Gabrić u Briefingu: Hrvatsko zdravstvo treba reformu, a ne izgovore

Prof. Nikica Gabrić poručio je u Briefingu da hrvatsko zdravstvo ne funkcionira jer nema kontrole rada i odgovornosti. Kritizirao je dvostruke angažmane liječnika u državnim i privatnim bolnicama te poručio da bi evidencija prisutnosti riješila mnoge probleme. Dotaknuo se i abortusa i priziva savjesti liječnika koji nije motiviran moralnim načelima koliko politikanstvom i biznisom. Odbacio je politiku kao osobni interes, govorio o manjku mladih liječnika i potrebi integracije stranih radnika. Upozorio je na opasnost političkog etiketiranja, moguće geopolitičke manipulacije na Balkanu te zaključio da će čovječanstvo, ako ne ovlada umjetnom inteligencijom, postati suvišno. Također, tvrdi da u Srbiji vlast ruše sa Istoka, a ne sa Zapada. Jutarnji

03.11. (12:00)

Čekanje do besvijesti (ili barem do sljedećeg ministra)

Najdulje liste čekanja u hrvatskim bolnicama: reumatolog i ultrazvuk dojke na vrhu

U osam najvećih hrvatskih bolnica pacijenti najdulje čekaju na prvi pregled reumatologa i ultrazvuk dojke — i više od 300 dana. U KBC-u Split čeka se 455 dana na kardiologa, a u KB Dubrava 456 dana na ultrazvuk lokomotornog sustava. Među „najsporijima“ su i MR prostate, CT toraksa, te pregledi pulmologa i gastroenterologa. U manjim bolnicama situacija je bolja: u Puli se na reumatologa čeka 66 dana, a u Kninu ultrazvuk dojke — samo osam. N1

23.09. (09:00)

Kad euri zavrte stetoskop, patriotizam u bijeloj kuti proradi

Povećanje plaća u zdravstvu privlači liječnike nazad u Hrvatsku

Nakon godina odlazaka u inozemstvo, trend se okreće – sve više liječnika vraća se u Hrvatsku. Ove godine prvi put od 2013. vratilo ih se više nego što je otišlo (49 naspram 39). Razlog su veće plaće: specijalisti prosječno zarađuju 2500–3000 eura, a s dežurstvima i do 9000 eura, uz dodatne prihode u privatnim klinikama. Ipak, najveći problem ostaje preopterećenost sustava i previše radnih sati, jer na Zapadu slična primanja dolaze uz manji radni angažman. Danica

15.08. (22:00)

Kad zdravstveni sustav dobije temperaturu – a farmaceuti mjere novčanik

Škaričić: Ulaganja u zdravstvu nisu lijek za korupciju

U zdravstvu se dnevno procesuira neograničeni broj sofisticiranih odluka vezanih za investicije, financiranje, pravednu i smislenu raspodjelu sredstava. Trebamo li ovoliko bolnica? Jesu li te bolnice funkcionalne? Kako lijekovi dospijevaju na listu HZZO-a? Kako tretiramo skupe lijekove? Na koji način nabavljamo skupu medicinsku tehnologiju? Krstičevićeva teza da više ulaganja znači bolji zdravstveni sustav promovira naivnu pretpostavku da je sistem neutralan kao Loto bubanj, a da se novac automatski pretvara u jednaku zdravstvenu korist za sve građane.

Ukratko, koncept prava na zdravlje kao suvremena meta vrijednost sadrži bug: u ime tog prava stvaraju se ogromni fondovi s javnim sredstvima namijenjenima preventivi i kurativi, a ti su fondovi meta predatorskih apetita profitno orijentiranih dionika zdravstvenog sustava, proizvođača lijekova, medicinske tehnologije I svega što se koristi u procesu liječenja. Zdravstveni budžeti stoga svugdje pucaju po šavovima. Teško je naći sektor u kojemu se tako jasno vidi ovisnost kapitala o javnim izvorima prihoda, kao i nemoć da se pritisak kapitala i profitnog interesa u zdravstvu kontrolira. Stvar je u tome što svi – lijevi i desni – žele tehnološki napredak medicine, bolje, skuplje i čudesnije lijekove ne pitajući se o stvarnom smislu svega što tržište nudi, dok je socijalna medicina u kapitalističkoj hijerarhiji marginalizirana. Nataša Škaričić polemizira s tezama Miše Krstičevića, za Novosti…

31.07. (16:00)

Razvrstavanje po hitnosti

Zdravstvena revolucija u Grčkoj: Narukvicama sa QR kodom smanjili vrijeme čekanja u bolnicama za 30 posto

Ministarstvo zdravstva Grčke izvijestilo je da je uvođenjem novog digitalnog sustava trijaže u javnim bolnicama značajno smanjeno vrijeme čekanja na hitnu medicinsku pomoć. Ključnu ulogu u tom procesu imaju narukvice s QR kodom koje pacijenti dobivaju odmah po dolasku u hitni prijem. Po dolasku u bolnicu pacijenti dobivaju narukvicu s jedinstvenim QR kodom koji ih prati kroz sve faze medicinske skrbi. Pomoću tog koda bolnički sustav procjenjuje hitnost zdravstvenog problema i određuje prioritet liječenja. Pacijenti u svakom trenutku mogu skeniranjem narukvice provjeriti koliko je osoba ispred njih i koliko će još čekati na pregled. Pacijenti s ozbiljnim i životno ugrožavajućim stanjima ne čekaju, te da se u bolnicama koje su već preuzele ovaj sustav sada vidi više reda i smirenosti jer pacijenti znaju što ih očekuje. Tportal

16.07. (21:00)

Ministar zdravstva, pacijent sustava

Škaričić: Optužnica koja ništa (bitno) ne mijenja

Detalji upravo podnesene optužnice otkrivaju tri važne stvari; prva je da je Turudić proširenjem istrage usvojio sve bitne elemente iz rješenja EPPO-a, što je još jedna potvrda da su europski tužitelji u ovoj korupcijskoj aferi bili korak ispred hrvatskih institucija progona. Drugo i mnogo bitnije je da USKOK i DORH ne mogu rješavati korupciju u hrvatskom zdravstvu, odnosno, da mogu pokupiti samo površinski sloj. Možda se čini smjelo ministra zdravstva udruženog s kriminalcima tretirati kao površinski sloj, ali upravo je obrnuto; šokantnost i eksplicitnost kriminala opisanog optužnicom govori da on nije moguć bez sistema ogrezlog u korupciji. U nekom drugom okruženju ne bi mogli zamisliti ministra koji komotno šeta po najvećim državnim bolnicama i nudi ekstremno skupe uređaje, uz skromnu nadoknadu koju će isplatiti njegovi poslovni pajdaši. Nataša Škaričić o USKOK-ovoj optužnici, za Novosti. Index i tportal donose detalje optužnice.