Prosječna plaća mladih u Hrvatskoj iznosi 4.588.000 kuna - Monitor.hr
22.11.2015. (18:25)

Krpanje kraja s krajem

Prosječna plaća mladih u Hrvatskoj iznosi 4.588.000 kuna

Prema podacima Eurostata mladi u Hrvatskoj do 30 godina starosti mjesečno zarađuju 6.178.000 kuna bruto. Prema kalkulatoru za izračun plaće na portalu MojPosao, taj iznos preračunat u neto, nakon svih poreza, prireza i mirovina za Zagrepčane iznosi 4.588.000 kuna. “Mladi su jako heterogena populacija i teško je poopćavati koliko rade i njihovo iskustvo. Ono što je sigurno jest da većina mladih ne zarađuje dovoljno da si pokrije troškove života. Prosječna dob napuštanja roditeljskog doma je 33 godine, a jedan od razloga sigurno taj da si mladi ne mogu priuštiti samostalni život”, kaže Marin Živković iz Mreže mladih Hrvatska. Srednja.hr


Slične vijesti

24.06. (09:00)

Od devet do ponoći, uz 200 notifikacija i jednu anksioznost – gratis

Mladi rade dan i noć, ali više ne žele cijeli život prodati za plaću

Novo izvješće Microsofta pokazuje da mladi diljem svijeta, osobito generacija Z, sve češće rade duge i iscrpljujuće radne dane, no sve rjeđe to žele trpjeti. Uz stotine poruka dnevno, manjak sna i stagnirajuće plaće, sve više njih radije bira ravnotežu i mentalno zdravlje nego uspon na korporativnoj ljestvici. Mnogi rade dva posla da bi kasnije mogli pobjeći od svega, dok drugi postavljaju granice i napuštaju toksična okruženja. Posao više nije svetinja – barem ne za one koji žele živjeti prije mirovine. N1

14.06. (22:00)

Kako su tinejdžeri zamijenili joint za džoging

Kako je Island stao na kraj ovisnosti mladih o alkoholu, pušenju i lakim drogama

Krajem 1990-ih Island je prednjačio u Europi po konzumaciji alkohola, cigareta i kanabisa među mladima. Danas je na suprotnom kraju ljestvice – zahvaljujući sustavnom, znanstveno utemeljenom pristupu poznatom kao Islandski model, koji mladima nudi zdrave alternative kroz sport, umjetnost i obiteljsku povezanost. Ključ uspjeha: uključivanje cijele zajednice, stalno praćenje podataka i dostupne aktivnosti za sve. Umjesto kazni, naglasak je na podršci i kvalitetnijem okruženju. Rezultati su dramatični – ali i održivi. Model se danas širi svijetom pod nazivom Planet Youth. Index

09.04. (21:00)

Kapu na glavu, slušalice u uši, problemi pod tepih

Više od 50.000 mladih u Hrvatskoj ima mentalne probleme

“Zabilježen je povećan broj slučajeva depresije, anksioznosti, teškoća u učenju, poremećaja u ponašanju, samoozljeđivanja i suicidalnosti”, rekla je Mirjana Kujundžić Tiljak, ravnateljica Škole narodnog zdravlja Andrija Štampar, na predstavljanju edukativne kampanje o mentalnom zdravlju djece i mladih. Potrebno je destigmatizirati problem mentalnog zdravlja i omogućiti pomoć. Najugroženiji su adolescenti, kaže. Akademik Davor Miličić primijetio je kako mladi ljudi hodaju ulicom sa slušalicama i kapuljačama, koji su evidentno otuđeni, osamljeni, kojima nedostaje komunikacija i koji traže u digitalnom svijetu ono što nemaju u realnom kontaktu. Uvode se psihološki timovi u domove zdravlja, dispanzeri za mentalno zdravlje… Klikaj

06.04. (15:00)

Kad breskva nije voće, a mozak ne služi za razmišljanje

Ni emotikoni nisu kakvima se čine: Mlađim generacijama pahulja snijega simbol za drogu, ima ih i +18

Postoje dvostruka značenja naizgled nevinih emotikona koje bi tinejdžeri mogli koristiti za slanje tajnih poruka. Kokain se opisuje pahuljicom, snjegovićem ili crnom kuglom s brojem 8 ( ❄,☃️,🎱). Kada mladi pišu o marihuani, koriste emotikone stabla, lista ili grane (🌳,🍃,🌿). Kad su u pitanju 18+ značenja, požuda se simbolizira emotikonom plamena, znojenja ili vraga (🔥,🥵,😈), dok je oralni seks predstavljen simbolima mozga ili jezika (🧠,👅). Određene genitalije, ovisno o spolu, označene su patlidžanima, hrenovkama, trešnjama ili breskvama (🍆,🌭,🍒,🍑). Analni seks označava se emotikonom krafne (🍩). Index

03.04. (10:00)

Zašto bi radili 12 sati dnevno za drugoga kad mogu isto toliko za sebe – i još uživati u tome?

Mladi mijenjaju igru: biznis umjesto karijere

Mlađe generacije, posebice generacija Z, sve više odbacuju tradicionalnu karijeru u korist poduzetništva. Motivirani iskustvima svojih roditelja, koji su često radili prekovremeno za stabilnost, mladi radije biraju nesigurnost i kreativnost vlastitog biznisa. Prema istraživanjima, čak 78 % pripadnika generacije Z vjeruje da je pokretanje vlastitog posla najbolji izbor. Stručnjaci navode da su globalne krize, digitalizacija i promjene u vrijednostima oblikovale njihov odnos prema radu, prioritetima i novcu, zbog čega sve češće biraju fleksibilnost umjesto korporativne hijerarhije. Lider

22.03. (09:00)

Portugal dijeli bonuse, mi dijelimo isprike

Kako zadržati mlade? Možda poreznim olakšicama, a ne skupljim zdravstvom

Portugal je mladima do 35 godina ponudio deset godina poreznih olakšica kako bi ih zadržao u zemlji, dok Hrvatska skraćuje postojeće olakšice i time smanjuje atraktivnost domaćeg tržišta rada. Uz stopu zaposlenosti mladih od samo 43%, značajno ispod prosjeka EU, Hrvatska riskira daljnji odljev talenata. HUP predlaže povećanje olakšica, poticanje stalnog zaposlenja i reformu obrazovanja kako bi mladi imali bolje izglede na tržištu rada. U suprotnom, visokoobrazovani će se i dalje seliti u zemlje koje im nude bolje uvjete – i manje poreze. Lider

25.02. (21:00)

Više nema simpatija iz školskih klupa

U Hrvatskoj se 16% mladih parova upoznalo preko Interneta

Najčešći način upoznavanja u Hrvatskoj za generacije rođene između 1971. i 1980. godine su izlasci u kafiće, noćne klubove i diskoteke, no kod mlađih je generacija ta navika u padu. S druge strane, upoznavanje preko Interneta višestruko je poraslo u posljednje vrijeme. Među rođenima između 1991. i 1995. godine gotovo svaki deseti par upoznao se preko Interneta. Parovi u Hrvatskoj i dalje se često upoznaju preko prijatelja (22%). U Finskoj i UK online su već najčešći ili jedan od najčešćih načina upoznavanja. Bug

15.02. (00:00)

Kad je riječ o seksu – konzervativni, kad je riječ o trans pravima – progresivni

Generacija Z: manje avantura, više braka

Novo istraživanje The Timesa pokazuje da su mladi danas konzervativniji u pogledu seksa i veza nego prethodne generacije. Samo petina generacije Z brak smatra nevažnim, dok je broj onih koji prakticiraju povremeni seks ili nezaštićene odnose drastično pao u odnosu na milenijalce. Istovremeno, generacija Z ima progresivne stavove o transrodnim pravima – većina podržava pravo trans osoba na korištenje ženskih toaleta i odjela te omogućavanje djeci da izraze svoj rodni identitet u školama. Index

03.02. (09:00)

Generacija 'Goodbye' u potrazi za srećom

Iseljavanje mladih Europljana: Niske plaće i nesigurnost glavni razlozi

Sve više mladih Europljana seli u potrazi za boljim poslom i životnim uvjetima. Prema Eurostatu, 14,2 % ih živi izvan zemlje rođenja, a glavni razlog su niske plaće i nesigurno tržište rada. Hrvatska bilježi usporavanje iseljavanja, dok su Italija, Slovenija i Portugal pod većim pritiskom. Mladi iz BiH i Sjeverne Makedonije masovno traže izlaz iz korupcije i loših prilika. Mobilnost unutar EU-a raste uz programe poput Erasmusa, dok mladi migranti izvan bloka često zapinju u socijalnoj marginalizaciji. HRT

02.02. (18:00)

Nema više "kad narastem, bit ću televizor"

Domagoj i Laura o izazovima mladih: Nismo naivni, samo smo proaktivniji

Prije emisije na Fejsu stranice od emisije objavili su prilog u kojem su razgovarali s danas poznatim medijskim licima, a koji su kao srednjoškolci sudjelovali u Parlaonici – Bornom Sorom iz News Bara i Dorijan Klarić, sada novinar i TV voditelj. U samoj emisiji srednjoškolci Domagoj Praljak i Laura Begić podijelili su svoje mišljenje o nizu aktualnih tema: Mladi su zabrinuti za budućnost, ali ne odustaju. Demografski pad prijeti društvu, politika ih zanima, ali ne vide karijeru u njoj. Školstvo ne rješava ključne probleme kritičkog mišljenja. Društvene mreže su nužnost, ali i utočište za nasilnike. Roditelji ih previše nadziru, što narušava povjerenje. Ratovi su dokaz da ideali ne smiju pasti. Papirologija je važnija od ljudi, a zapošljavanje i dalje izazov. Stariji dominiraju politikom, a mladima se ne daje prilika. Iako mnogi žele iskusiti život vani, neki ipak planiraju povratak jer vide poboljšanja u Hrvatskoj. HRT