Putin: Zapad mora manje rušiti režime koji mu se ne sviđaju - Monitor.hr
30.09.2015. (19:52)

New Vlado Order

Putin: Zapad mora manje rušiti režime koji mu se ne sviđaju

Predsjednik Rusije Vladimir Putin na 70. zasjedanju Generalne skupštine UN-a svoj impresivni govor upakirao je u 7 ključnih točaka koje se tiču svjetske politike. “Jedino UN ima pravo oformiti koaliciju za borbu protiv ISIL-a. Jer ako se to ne dogodi, Europa će biti prepuna izbjeglica i nitko neće biti siguran od terorista. Zapad mora smanjiti apetit za rušenjem režima za koje smatra da ne ispunjavaju njegove ideale po pitanju ljudskih prava, slobode tiska i slobodnih izbora. Osim toga, svijet se mora vratiti u normalne okvire trgovine pod okriljem Svjetske trgovinske organizacije i UN-a. Ovaj novi poredak ne smije biti diktat najjačih država, već mora biti fer i jednak za sve”, smatra Putin. 24sata, Telegram, Politico


Slične vijesti

28.03. (07:00)

A baš smo se nadali mirnom desetljeću

Njemačka upozorava: Putin ne misli stati

Njemačka obavještajna služba BND i Bundeswehr upozoravaju da Rusija do kraja desetljeća može biti spremna za veliki rat protiv Zapada. Iako trenutno nema naznaka neposredne agresije na NATO, Moskva sustavno jača vojnu proizvodnju i regrutaciju. Posebno su ugrožene baltičke zemlje, koje Kremlj još vidi kao “izgubljene teritorije”. Njemački analitičari ne žele ponoviti greške iz prošlosti i sada ozbiljno shvaćaju ruske pripreme. Litavska obavještajna služba potvrđuje da Rusija već sada ima kapacitete za ograničeni napad na NATO članice. tportal

26.03. (20:00)

Četvrt stoljeća užasa

Putin od danas vlada Rusijom punih 25 godina: Kako je drugi predsjednik postao diktator

Putin je na vlast došao nakon iznenadne ostavke Borisa Jeljcina 1999. godine, službeno osvojivši predsjednički mandat na skorim izborima 26. 3. 2000. godine. Na putu do neospornog autokratskog gospodara Rusije on je postupao strateški – na nekoliko godina je napuštao dužnost predsjednika i preuzimao premijersku funkciju. Ruski politolog Mihail Komin kaže da je Putin u ovih 25 godina stvorio „najizrazitije personaliziranu diktaturu svijeta”. Od početka je imao kao cilj preuređenje demokracije u svoju korist. Njegova sve veća moć počiva na vojnoj prijetnji i represiji. Iako je doživljavao prosvjede i imao političke protivnike, sve ih je uspio suzbiti represijom, a protivnike micao jednog po jednog. Manipulira se i kolektivnim povijesnim sjećanjem, a njegovoj se vladavini ne nazire kraj. DW

31.12.2024. (12:00)

Od Put-ina do Put-outa

25 godina Putina: od reformatora do neprijatelja Zapada

Od dolaska na vlast 1999., Putin se profilirao kao lider s vizijom, od približavanja Europi i mogućeg članstva u NATO-u do otvorenih sukoba. Početni “besprijekorni demokrat” (kako ga je nazivao Schröder) postao je “diktator i ratni zločinac” (kako ga je nazvao Biden). Proširenje NATO-a, sukobi u Gruziji i Ukrajini te sankcije obilježile su njegovu eru. I dok EU smanjuje ovisnost o ruskim energentima, zajednički “prostor” Lisabona do Vladivostoka ostaje samo san. NATO se, 25 godina kasnije, priprema za starog-novog neprijatelja na istoku. DW

19.12.2024. (21:00)

Ma anđeo

Putin: Spreman sam na kompromis s Trumpom oko Ukrajine

Tijekom tradicionalne televizijske konferencije za novinare, na direktnu telefonsku liniju za postavljanje pitanja Putinu stiglo je više od dva milijuna pitanja, a ruski predsjednik je novinaru američkog informativnog kanala rekao da je spreman sastati se s Trumpom, s kojim, kako je kazao, nije razgovarao godinama. Uvijek smo govorili da smo spremni na pregovore i kompromise, ali je suprotna strana odbacila pregovore. A rezultati pregovora su uvijek kompromisi. Mi smo spremni, ali i druga strana mora biti spremna na pregovore i kompromise. Index

26.10.2024. (09:00)

Na relaciji Mars–Moskva

Musk, Putin i geopolitička satelitska drama

Elon Musk, najbogatiji čovjek svijeta i vlasnik SpaceX-a i društvene mreže X (bivšeg Twittera), posljednje dvije godine održava kontakt s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, što je izazvalo pozornost i zabrinutost u američkoj vladi. Razgovori navodno pokrivaju osobne i poslovne teme, dok Musk održava i političke veze, uključujući podršku Donaldu Trumpu. SpaceX-ova satelitska usluga Starlink pomogla je Ukrajini, ali Musk je ograničio pristup u blizini ruskih granica zbog straha od eskalacije sukoba. Iako Musk tvrdi da nema simpatije prema ruskoj politici, njegov utjecaj raste, balansirajući između svjetske geopolitike i vlastitih tehnoloških interesa. Index

11.10.2024. (23:00)

Kad Putin kaže: "Zadrži to za sebe" – Trump sluša

Woodwardova knjiga otkriva Trumpove kontroverzne veze s Putinom i tajnu isporuku COVID-testova

Nova knjiga Boba Woodwarda (novinara koji je razotkrio Watergate skandal) “War” otkriva kontroverzne detalje o vezi Donalda Trumpa s Vladimirom Putinom, uključujući do sedam razgovora nakon Trumpova odlaska iz Bijele kuće. Woodward tvrdi da je Trump poslao COVID-testove Putinu na početku pandemije, a da je Putin sugerirao da to zadrži u tajnosti. Knjiga također sadrži interne informacije o ratu u Ukrajini i Bidenovim kritikama izraelskog premijera. Trumpov tim demantira ove tvrdnje, dok Kremlj potvrđuje samo dio o isporuci opreme. DW

15.09.2024. (19:00)

Što manje priča o miru, to više nuklearnih opcija

Rusija planira izmijeniti svoju nuklearnu doktrinu zbog eskalacije sukoba s Ukrajinom

Trenutna doktrina dozvoljava korištenje nuklearnog oružja ako je ugroženo postojanje države, no ruski dužnosnici sugeriraju da bi prag mogao biti spušten. Ovo uključuje prijetnje preventivnim nuklearnim napadom protiv onih koji pomažu Ukrajini. Iako bi takva promjena mogla zastrašiti zapadne zemlje, antagonizacija neutralnih država poput Kine ili Indije nije poželjna, stoga bi izmjene mogle ostati tajne, održavajući neizvjesnost. HRT

26.03.2024. (22:00)

Još šest godina agonije

Novi Putinov mandat: povećanja poreza zbog rata, raste strah od mobilizacije…

Zaključno s rezultatima izbora, može se reći da je Vladimir Putin uspio stabilizirati vlast. Stručnjaci smatraju da režim i dalje opstaje zahvaljujući faktorima kao što su stabilno ekonomsko stanje i ublažavanje negativnih posljedica zapadnih sankcija. Tome treba pridodati masovnu represiju prema protivnicima ruskog rata protiv Ukrajine. Sve to omogućava Kremlju da nastavi kao i dosad i nakon izbora. Očekuju se povećanja poreza, budući da rat košta. Mnogima se čini realnom mogućnosti da se pokrene mobilizacija stanovništva, koja bi mogla biti i opasna budući da je veliki broj Rusa umoran od rata. No, ukoliko će Rusija poželjeti pobjedu u Ukrajini, morat će povećati svoje vojne snage. No, ako Trump pobijedi Bidena, možda ona neće biti ni potrebna. DW

29.02.2024. (13:00)

Idi i smotri

Putin održao govor o stanju nacije: NATO priprema napad na Rusiju

Zapadna Rusija mora biti “odgovarajuće zaštićena” nakon proširenja NATO-a na Švedsku i Finsku, kaže Vladimir Putin. Dodaje kako snage NATO-a “pripremaju napad” na ruski teritorij koristeći “najučinkovitije snage za to”. Poručio je da bi sudbina bilo koje zemlje koja napadne Rusiju bila “mnogo tragičnija” od svega s čim se ta zemlja prije suočila. “Moraju shvatiti da mi također imamo oružje, oružje koje bi ih moglo poraziti na njihovom teritoriju”, govori Putin dodajući da bi takav potez mogao “potaknuti upotrebu nuklearnog oružja”. Dotaknuo se i drugih tema, poput padajućeg nataliteta, kazavši kako bi velike obitelji s puno djece trebale postati norma. Index

28.02.2024. (11:00)

Ima li kraja ovome?

Pripreme za potencijalni budući rat velikih razmjera protiv NATO-a

Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je dva ključna dokumenta koja jasno signaliziraju intenziviranje priprema za mogući sukob s NATO savezom, izvijestio je Institut za istraživanje rata (ISW). Dekreti, potpisani 26. veljače, označavaju obnovu Moskovske i Lenjingradske vojne oblasti te stvaranje Južne vojne oblasti koja uključuje okupirane dijelove Ukrajine, uključujući Krim. Ovi potezi sugeriraju maksimalističke ciljeve Rusije u Ukrajini i ambicije da se cijeli teritorij pripoji Ruskoj Federaciji. Osim toga, postavljanje vojnih okruga omogućava Rusiji bolju kontrolu nad vojnim operacijama, posebno u regijama koje graniče s NATO-om. Odluka o ponovnom uspostavljanju Moskovske i Lenjingradske oblasti izravan je odgovor na promjene u geopolitičkom okruženju, poput pristupanja Finske NATO-u. Analitičari upozoravaju da ovi potezi mogu dodatno zaoštriti tenzije između Rusije i Zapada te otvoriti put prema konfliktu šireg opsega. (Tportal)