Raos: Koliko se plastike zapravo reciklira? - Monitor.hr
27.02.2023. (07:00)

Naći će oni korisnije rješenje

Raos: Koliko se plastike zapravo reciklira?

Većina plastičnog otpada, kojeg odvajamo zato da ne završi pod slojem zemlje na odlagalištu, na kraju će tamo ipak završiti. Žalosno ali istinito: samo se 9 % na svijetu proizvodne plastike reciklira. Razlog tome nije samo to što se plastični otpad nedovoljno odvaja. Glavni razlog je, kao što rekoh, u kemiji. Za to međutim nije kriva samo termoplastika. Najveći krivac za takvo stanje stvari jesu kompozitni materijali, materijali koji se ne sastoje samo od jedne čiste tvari. Polimeri su puni dodataka – od drugih polimera i keramike do krede, kaolina, gipsa, aluminijava hidroksida, pigmenata i ugljičnih vlakana – da bi im se svojstva prilagodila primjeni. Otpadna se plastika može mnogo bolje iskoristiti ako se kemijski preradi. Nenad Raos, Bug.


Slične vijesti

Danas (09:00)

Bacillus anticorosius

Živi i samobnavljajući zaštitni sloj od bakterija kao inovativno rješenje protiv korozije

Izraelski istraživači razvili su inovativnu zaštitu od korozije pomoću živog, samobnavljajućeg sloja stvorenog sinergijom bakterije Bacillus subtilis i morskih bakterija roda Vibrio. Dok B. subtilis proizvodi ljepljivi biopolimer, bakterije Vibrio potiču njegovo djelovanje te taloženjem minerala stvaraju čvrstu, otpornu prevlaku nalik ljušturama školjkaša. Ova ekološki prihvatljiva metoda učinkovito štiti čelik od hrđanja u morskoj vodi bez potrebe za ponovnim premazivanjem. Nenad Raos za Bug

19.09. (14:00)

Eko-revolucija u smočnici

Kineski znanstvenici stvorili novi biorazgradivi materijal miješanjem nanoceluloze i umjetnog polimera PBAT

Ovaj inovativni kompozit ujedinjuje najbolje osobine papira i plastike: iznimno je čvrst, rastezljiv, otporan na visoke temperature do 255 Celzijevih stupnjeva i znatno manje propušta plinove od čiste celuloze. Dodavanjem 40 posto umjetnog polimera postiže se savršena ravnoteža koja sprječava sušenje hrane u ambalaži. Iako se PBAT još uvijek dobiva iz fosilnih sirovina, cijeli je materijal biorazgradiv, što predstavlja veliku pobjedu za ekološko pakiranje i budućnost bez klasične plastike. Nenad Raos za Bug

12.09. (20:00)

Surprise bez kindera

Inovativno skladištenje vodika pomoću berilijevih klastera

Kineski znanstvenici otkrili su da šuplji sferni klasteri berilija (Be10, Be11 i Be12) mogu apsorbirati golemu količinu vodika – čak do 36 posto masenog udjela, čime višestruko nadmašuju ciljeve američkog Ministarstva energetike. Vodik se u ovim nanostrukturiranim spremnicima veže i otpušta promjenom tlaka i temperature u rasponu od -57 do 327 Celzijevih stupnjeva, koristeći otpadnu toplinu automobila. Ipak, riječ je o čistoj teorijskoj simulaciji, a glavni je problem izuzetna toksičnost berilija, zbog čega bi svaka nezgoda imala katastrofalne posljedice za okoliš. Nenad Raos za Bug

05.09. (20:00)

Netko se u svemiru igra biljara

Kako zvjezdana prašina stvara organske spojeve

Ovo se istraživanje, koje donosi Nenad Raos za Bug, bavi sudarima nanozrna zvjezdane prašine u međuzvjezdanom prostoru, gdje su kompjutorskim simulacijama analizirani udari silikatnih i ugljičnih čestica pri brzinama od 0,8 do 11,3 km/s.

Rezultati pokazuju da ishod izravno ovisi o brzini:

  • Ispod 1,5 km/s: Čestice se elastično odbijaju.
  • 1,5 – 3,5 km/s: Dolazi do spajanja (agregacije).
  • 3,5 – 7,5 km/s: Odvijaju se kemijske reakcije i stvaraju C–Si kovalentne veze.
  • Iznad 7,5 km/s: Čestice se raspadaju, čime nastaju složeni organski spojevi (poput PAU i radikala) ključni za nastanak života.

Studija potvrđuje da anorganski minerali i organska kemija u svemiru evoluiraju zajedno.

31.08. (10:00)

Manji od makova zrna

Nanometarski tranzistor na pogon supramolekulske kemije

Supramolekulska kemija proučava udruživanje više molekula u funkcionalne suprastrukture povezane slabim, van der Waalsovim interakcijama, slično kao kod molekulske biologije i hemoglobina. Kineski znanstvenici iskoristili su te principe za izradu supramolekulskog tranzistora veličine svega jednog nanometra. Korištenjem niklovog bis(tioditiolena) (NBTE) smještenog između zlatnih elektroda postignuta je električna vodljivost pri naponu od 0,2 V. Redukcijom u nabijeni oblik NBTE⁻ i neutralizacijom ionima iz otopine stvara se dimer čije van der Waalsove sile smanjuju vodljivost čak 700 puta. Iako je primjena u tehnologiji još daleko, rad pruža ključne uvide za buduće molekulske uređaje. Nenad Raos za Bug

22.08. (20:00)

Hrsk hrsk zrik zrik hrsk

Znanstvenici smislili zdraviji čips: Dodatkom brašna od kukaca grickalice dobivaju nutrijente i antioksidanse

Klasične grickalice pune su “praznih kalorija”, no istraživanje poljskih znanstvenika objavljeno u časopisu Molecules pokazuje kako se to može promijeniti dodatkom brašna od kućnog šturka. Šturci su iznimno bogati proteinima, esencijalnim aminokiselinama, mineralima i vitaminima. Dodatkom od 10 % šturkova brašna u krumpirovu smjesu, razina blagotvornih polifenola i antioksidansa u grickalicama povećava se i do deset puta. Pritom se okus i tekstura značajno ne mijenjaju, čime se nezdravi međuobrok pretvara u nutritivno vrijednu hranu. Nenad Raos za Bug

15.08. (14:00)

Evo klima uređaja bez visokih računa

Pasivni “frižider na vodu” bez električne energije

Znanstvenici s kalifornijskih sveučilišta objavili su u časopisu Cell Reports Physical Sciences jednostavnu i jeftinu inovaciju za pasivno hlađenje isparavanjem koja iznimno povećava učinkovitost tradicionalnih metoda. Nenad Raos za Bug opisuje:

  • Princip rada: Tradicionalno hlađenje isparavanjem (poput mokre krpe) gubi učinkovitost jer sunce i vrući zrak istovremeno zagrijavaju krpu konvekcijom i zračenjem.
  • Rješenje: Preko mokre poliesterske krpe stavlja se perforirana aluminijska folija.
  • Uloga folije: Aluminij odbija infracrveno zračenje i sprječava direktan dodir vrućeg zraka s krpom, dok rupice na foliji i dalje omogućuju isparavanje vode.
  • Optimalni uvjeti: Razmak od 6 mm između krpe i folije te 5,5% perforiranosti na foliji daju najbolje rezultate.

Moguća je široka primjena ovog jednostavnog uređaja u kućanstvima i zemljama bez stabilne električne mreže za čuvanje hrane bez utroška energije. Osim toga, ova tehnologija ima velik potencijal u razvijenim zemljama za hlađenje krovova zgrada radi smanjenja troškova klimatizacije te za izradu zaštitnih pokrivača za vozila.

08.08. (15:00)

Znanstvena kuhinja: Baterije na lešo

Ekološko otapalo iz Ekvadora omogućuje čisto i jeftino recikliranje litija i kobalta iz starih baterija

Ekvadorski znanstvenici razvili su učinkovitu metodu recikliranja litij-ionskih baterija pomoću “oksalina” – nekorozivne, “zelene” ionske tekućine sastavljene od oksalne kiseline i kolin-klorida. Proces uključuje žarenje katoda i otapanje nastalog pepela u oksalinu na temperaturi od 90 °C, čime se u četiri sata u potpunosti izdvajaju cijenjeni litij i kobalt. Dodatkom etanola i centrifugiranjem soli se talože, a sam reagens regenerira. Zbog niske radne temperature te razlike u topljivosti dobivenih soli u vodi, ova metoda omogućuje jednostavno, jeftinije i okolišno prihvatljivo dobivanje čistih kiselinskih soli ključnih metala. Nenad Raos za Bug

01.08. (16:00)

Neke koristi od stalnog brbljanja

Kineski znanstvenici razvili tehnologiju koja pretvara buku i govor u električnu energiju

Inspirirani idejom da brbljanje troši stvarnu energiju, kineski su znanstvenici razvili jednostavan uređaj za pretvaranje zvuka u struju. Tehnologija se temelji na pojavi magnetoelastičnosti i koristi mekanu silikonsku foliju s mikromagnetima od neodimija i željeza, izgrađenu iznad vodljivog sloja. Kada zvučni valovi zatresu magnete, stvara se elektromagnetska indukcija koja proizvodi električnu energiju. Uređaj je najučinkovitiji pri frekvencijama ljudskoga glasa i industrijske buke (100–400 Hz). Iako daje skromnu snagu, ova bi se folija mogla primjenjivati za napajanje manjih elektroničkih uređaja i mobitela pomoću svakodnevne gradske buke. Bug

24.07. (01:00)

Ako je nekome trebala znanstvena potvrda, evo je

Zelenilom protiv gradskih vrućina: Kako drveće spašava živote i hladi asfalt

Tijekom ljetnih vrućina drveće pruža znatno kvalitetniji hlad od suncobrana jer omogućuje cirkulaciju zraka i hladi okolinu isparavanjem vode preko lišća. Povećanje gradskih zelenih površina za 30 % smanjilo bi smrtnost od vrućina u Europi za čak 40 %, dok u SAD-u drveće štedi 39 TWh energije godišnje. Veći biljni pokrov snižava temperaturu zraka za 2 do 8 °C. Zbog zdravstvenih i energetskih ušteda, svaki uloženi euro u sadnju vraća se trostruko, pa gradovi poput New Yorka masovno pošumljavaju ulice. Nenad Raos za Bug