Rast prometa na Jadranu uključuje 700 tisuća plovidbi godišnje, najčešći prekršaj opasno glisiranje - Monitor.hr
16.06. (10:00)

Hvali more, drž' se kraja

Rast prometa na Jadranu uključuje 700 tisuća plovidbi godišnje, najčešći prekršaj opasno glisiranje

Tragični sudar u Splitskim vratima, u kojem je poginulo četvero čeških nautičara, potaknuo je ozbiljnu raspravu o sigurnosti na Jadranu uoči vrhunca sezone. Iako se bilježi pad broja nesreća unatoč rastu prometa na 700.000 plovidbi godišnje, stručnjaci upozoravaju na ključne probleme. Istraga se fokusira na poštivanje pravila o izbjegavanju sudara i stalnom motrenju, budući da skiper navodno nije bio za kormilom u uskom prolazu. Uz ljudski faktor i neiskustvo sezonskih nautičara, problem predstavljaju umor posade te slabo održavana plovila. Pomorska policija i lučke kapetanije pojačavaju nadzor golemog akvatorija, gdje je i dalje najčešći prekršaj opasno glisiranje blizu obale. Index

  • Prema procjeni iskusnog kapetana Sanjina Dumanića, posada ni na jednom brodu nije obavljala osnovnu dužnost stalnog i pozornog motrenja (keep a sharp lookout), zbog čega je nesreća bila neminovna.Iako se točni detalji još istražuju, ključni faktori koji doprinose ovakvim tragedijama u iznimno prometnom splitskom akvatoriju su neprilagođena brzina velikih plovila te ljudski faktor. To uključuje opasnu opuštenost skipera na moru, neiskustvo u kriznim situacijama te potencijalni, ali često neregulirani problem konzumacije alkohola i opojnih sredstava. tportal

Slične vijesti

Subota (19:00)

Vamos a la playa

Hrvatski pad na eko-ljestvici zapravo je birokratska greška, a ne prljavo more

Hrvatska je u izvješću Europske agencije za okoliš (EEA) za sezonu 2025. pala na 12. mjesto po čistoći plaža, jer je udio izvrsnih kupališta pao na 86.2%. Međutim, stručnjaci objašnjavaju da je ovaj drastičan pad prvenstveno rezultat statističke metodologije, a ne stvarnog onečišćenja. Čak 113 novih ili neredovito uzorkovanih plaža ostalo je neklasificirano, ali su svejedno ušle u ukupan zbroj i pokvarile postotak. Kada bi se u obzir uzela samo redovito praćena kupališta, Hrvatska bi s 96.8% izvrsnih lokacija i dalje bila u samom europskom vrhu. Nenad Jarić Dauenhauer za index.

24.05. (20:00)

Nitko da stisne kočnicu

Jadran na tankom ledu: Masovni turizam ugrožava čistoću mora

Iako je hrvatsko more i dalje među najčišćima u Europi, bilježi se šestogodišnji pad kakvoće, pa je Hrvatska na ljestvici EEA pala s trećeg na peto mjesto. Prema riječima dr. sc. Slavena Jozića, godišnja ocjena za 2026. najgora je još od 2009. godine. Glavni uzročnik je pritisak masovnog i nautičkog turizma na zastarjelu infrastrukturu. Fekalna onečišćenja (bakterije E. coli i enterokoki) najizraženija su u Kaštelima i Rijeci. Problem stvaraju ilegalni ispusti, septičke jame i nautičari koji crne tankove prazne u more, čime se ugrožavaju zdravlje kupača i osjetljive livade posidonije. Index

11.05. (14:00)

Kad se vjetar i more "skompaju"

Rezonancija: Tajni “poguranac” poplava na Jadranu

Znanstvenici s PMF-a i talijanskog CNR-a otkrili su da poplave na Jadranu ne uzrokuju samo niski tlak i jugo, već i rezonancija. Poput djeteta na ljuljački, višestruki impulsi vjetra mogu se uskladiti sa stojnim valovima (šćigama) i drastično podići razinu mora. Ovo objašnjava zašto najviši vodostaj često nije prvi, već tek drugi ili treći val, kao u Veneciji 2019. Novo saznanje ključno je za bolju prognozu i zaštitu gradova poput Rijeke, Zadra i Splita, koji su sve ugroženiji zbog klimatskih promjena. HRT

27.01. (09:00)

Klimatski koktel: malo Poa, malo pakla, puno sluzi

Zagrijavanje mora i dotok slatke vode pokrenuli su masovno cvjetanje mora u sjevernom Jadranu

Hrvatski znanstvenici utvrdili su da je masovna pojava morske sluzi u sjevernom Jadranu prije dvije godine rezultat kombinacije zagrijavanja mora, pojačanog dotoka slatke vode – osobito iz rijeke Po – i iznimno intenzivnog cvjetanja fitoplanktona. Istraživanje CIM IRB-a, provedeno uz pomoć terenskih mjerenja, senzora i AI analize satelitskih snimaka, pokazalo je da su ti čimbenici stvorili uvjete za nastanak velikih, dugotrajnih nakupina sluzi. Rezultati su važni za razvoj sustava ranog upozoravanja i prilagodbu klimatskim promjenama. HRT

17.01. (15:00)

Iza razglednice – Jadran s puno više godina nego što mislite

Skrivene tajne Jadrana: dokumentarna serija koja mijenja pogled na povijest mora

Dokumentarna serija Skrivene tajne Jadrana, premijerno prikazana na Viasat Historyju, u četiri epizode otkriva fascinantnu i slabo poznatu povijest Jadrana – od pećinskih crteža starih više od 30.000 godina i najstarije frule stare 60.000 godina do potopljenog naselja u Zambratiji i ratne povijesti Visa. Autori Ivor Hadžiabdić, Lovro Mrđen i Stanislav Bender seriju su razvili uz blisku suradnju sa znanstvenicima, postižući međunarodni uspjeh i potvrdu da Jadran krije univerzalne priče vrijedne svjetske publike. Nacional

12.01. (16:00)

Susjedi se razumjeli

Jadran bez otvorenog mora: Hrvatska i Italija zaključile razgraničenje EEZ-a

Italija je 3. siječnja proglasila isključivi gospodarski pojas u Jadranu, čime je, nakon hrvatskog proglašenja iz 2021., praktički nestao pojas otvorenog mora između dviju država. Time je završeno međunarodnopravno razgraničenje Hrvatske i Italije, potvrđeno ugovorom potpisanim 2022., a važećim od 2024. EEZ državama omogućuje kontrolu ribolova, plovidbe i ekološke zaštite. Stručnjaci ističu da se time otvara prostor za snažniju zajedničku zaštitu Jadrana i održivo upravljanje morskim resursima. Slobodna… Slovenija koja, prema odluci Arbitražnog suda iz 2017. o granici s Hrvatskom, nema pravo proglasiti vlastiti isključivi gospodarski pojas zatražila sastanak… Nacional

28.08.2025. (18:00)

Jadran se pretvara u saunu, a ribe nisu kupile ručnik

Jadran se pregrijava: termostat Mediterana u kvaru

Nedavna studija IRB-a i IOR-a otkriva da se duboke vode Jadrana zagrijavaju i zaslanjuju brže od svih predviđanja – promjene očekivane krajem stoljeća događaju se već danas. Temperatura na 1000 m dubine porasla je za 0,8 °C u desetljeću, a salinitet za 0,2 PSU. To remeti ulogu Jadrana kao “termostata” Mediterana, ugrožava opskrbu dubina kisikom te stavlja hladnovodne vrste pred zid, dok tropske invazivne vrste preuzimaju prostor. Znanstvenici upozoravaju da Jadran “trči ispred modela”, a posljedice za ekosustave i obalne zajednice bit će ozbiljne. Nenad Jarić Dauenhauer za Index

25.07.2025. (22:00)

Dobro, nemojte sad odjednom svi navaliti

Skriveni biseri Šibenika: otoci gdje vrijeme stoji i koralji pričaju

Šibenski arhipelag skriva čarobne otoke koji nude mir, tradiciju i autentičan Mediteran bez gužve i glamura. Zlarin očarava koraljima i ekološkim načinom života, Prvić spaja tišinu i genijalnost Fausta Vrančića, dok vas Žirje vraća u prošlost automobilima iz druge ere i netaknutom prirodom. Ovi otoci su savršeno utočište za one koji žele bijeg od svakodnevice, dozu lokalnog šarma i more bez selfija s jahti. Putni kofer

09.07.2025. (16:00)

Iz Crvenog mora s ljubavlju – za monokulturu i ekološku paniku

Alga koja jede Jadran: Invazivna vrsta širi pipke do Biševa i Kornata

Invazivna smeđa alga Stypopodium schimperii, došljak iz Crvenog mora, u rekordnom roku prekrila je dno oko Visa i počela gušiti autohtone vrste. Bez prirodnih neprijatelja i s potencijalno otrovnim spojevima, stvara zelenu pustinju na dnu Jadrana. Znanstvenici su nemoćni, rezervati već zaraženi, a širenje prema ostatku Jadrana djeluje nezaustavljivo. Nada se svodi na čudo – ili barem na alge koje same nestanu, kao što se dogodilo s jednom drugom invazivnom vrstom. Jadran je najhladniji dio Sredozemnog mora i zbog svoje čistoće i bioraznolikosti omiljen među turistima, a ove bi alge mogle učiniti štetu i na tom području, uz gospodarstvo i već spomenute druge vrste. Index

06.07.2025. (12:00)

U plićaku 30 stupnjeva – i riba traži klimu

Jadran se kuha: more sve toplije, a rješenja sve hitnija

Temperatura mora u Sredozemlju u lipnju dosegnula je rekordnih 26,4 °C, a kod Baleara i Katalonije i preko 31 °C. Jadran također bilježi sve toplije more, s ljetnim “trideseticama” koje postaju nova normalnost. Stručnjaci upozoravaju da bi i bez novih emisija CO₂ zagrijavanje mora potrajalo. Zatvorenost Mediterana dodatno ubrzava promjene. Za ublažavanje posljedica ključno je racionalno trošenje energije i prelazak na obnovljive izvore. HRT