Jadran na tankom ledu: Masovni turizam ugrožava čistoću mora - Monitor.hr
Danas (18:00)

Nitko da stisne kočnicu

Jadran na tankom ledu: Masovni turizam ugrožava čistoću mora

Iako je hrvatsko more i dalje među najčišćima u Europi, bilježi se šestogodišnji pad kakvoće, pa je Hrvatska na ljestvici EEA pala s trećeg na peto mjesto. Prema riječima dr. sc. Slavena Jozića, godišnja ocjena za 2026. najgora je još od 2009. godine. Glavni uzročnik je pritisak masovnog i nautičkog turizma na zastarjelu infrastrukturu. Fekalna onečišćenja (bakterije E. coli i enterokoki) najizraženija su u Kaštelima i Rijeci. Problem stvaraju ilegalni ispusti, septičke jame i nautičari koji crne tankove prazne u more, čime se ugrožavaju zdravlje kupača i osjetljive livade posidonije. Index


Slične vijesti

11.05. (12:00)

Kad se vjetar i more "skompaju"

Rezonancija: Tajni “poguranac” poplava na Jadranu

Znanstvenici s PMF-a i talijanskog CNR-a otkrili su da poplave na Jadranu ne uzrokuju samo niski tlak i jugo, već i rezonancija. Poput djeteta na ljuljački, višestruki impulsi vjetra mogu se uskladiti sa stojnim valovima (šćigama) i drastično podići razinu mora. Ovo objašnjava zašto najviši vodostaj često nije prvi, već tek drugi ili treći val, kao u Veneciji 2019. Novo saznanje ključno je za bolju prognozu i zaštitu gradova poput Rijeke, Zadra i Splita, koji su sve ugroženiji zbog klimatskih promjena. HRT

27.01. (09:00)

Klimatski koktel: malo Poa, malo pakla, puno sluzi

Zagrijavanje mora i dotok slatke vode pokrenuli su masovno cvjetanje mora u sjevernom Jadranu

Hrvatski znanstvenici utvrdili su da je masovna pojava morske sluzi u sjevernom Jadranu prije dvije godine rezultat kombinacije zagrijavanja mora, pojačanog dotoka slatke vode – osobito iz rijeke Po – i iznimno intenzivnog cvjetanja fitoplanktona. Istraživanje CIM IRB-a, provedeno uz pomoć terenskih mjerenja, senzora i AI analize satelitskih snimaka, pokazalo je da su ti čimbenici stvorili uvjete za nastanak velikih, dugotrajnih nakupina sluzi. Rezultati su važni za razvoj sustava ranog upozoravanja i prilagodbu klimatskim promjenama. HRT

17.01. (15:00)

Iza razglednice – Jadran s puno više godina nego što mislite

Skrivene tajne Jadrana: dokumentarna serija koja mijenja pogled na povijest mora

Dokumentarna serija Skrivene tajne Jadrana, premijerno prikazana na Viasat Historyju, u četiri epizode otkriva fascinantnu i slabo poznatu povijest Jadrana – od pećinskih crteža starih više od 30.000 godina i najstarije frule stare 60.000 godina do potopljenog naselja u Zambratiji i ratne povijesti Visa. Autori Ivor Hadžiabdić, Lovro Mrđen i Stanislav Bender seriju su razvili uz blisku suradnju sa znanstvenicima, postižući međunarodni uspjeh i potvrdu da Jadran krije univerzalne priče vrijedne svjetske publike. Nacional

12.01. (16:00)

Susjedi se razumjeli

Jadran bez otvorenog mora: Hrvatska i Italija zaključile razgraničenje EEZ-a

Italija je 3. siječnja proglasila isključivi gospodarski pojas u Jadranu, čime je, nakon hrvatskog proglašenja iz 2021., praktički nestao pojas otvorenog mora između dviju država. Time je završeno međunarodnopravno razgraničenje Hrvatske i Italije, potvrđeno ugovorom potpisanim 2022., a važećim od 2024. EEZ državama omogućuje kontrolu ribolova, plovidbe i ekološke zaštite. Stručnjaci ističu da se time otvara prostor za snažniju zajedničku zaštitu Jadrana i održivo upravljanje morskim resursima. Slobodna… Slovenija koja, prema odluci Arbitražnog suda iz 2017. o granici s Hrvatskom, nema pravo proglasiti vlastiti isključivi gospodarski pojas zatražila sastanak… Nacional

28.08.2025. (18:00)

Jadran se pretvara u saunu, a ribe nisu kupile ručnik

Jadran se pregrijava: termostat Mediterana u kvaru

Nedavna studija IRB-a i IOR-a otkriva da se duboke vode Jadrana zagrijavaju i zaslanjuju brže od svih predviđanja – promjene očekivane krajem stoljeća događaju se već danas. Temperatura na 1000 m dubine porasla je za 0,8 °C u desetljeću, a salinitet za 0,2 PSU. To remeti ulogu Jadrana kao “termostata” Mediterana, ugrožava opskrbu dubina kisikom te stavlja hladnovodne vrste pred zid, dok tropske invazivne vrste preuzimaju prostor. Znanstvenici upozoravaju da Jadran “trči ispred modela”, a posljedice za ekosustave i obalne zajednice bit će ozbiljne. Nenad Jarić Dauenhauer za Index

25.07.2025. (22:00)

Dobro, nemojte sad odjednom svi navaliti

Skriveni biseri Šibenika: otoci gdje vrijeme stoji i koralji pričaju

Šibenski arhipelag skriva čarobne otoke koji nude mir, tradiciju i autentičan Mediteran bez gužve i glamura. Zlarin očarava koraljima i ekološkim načinom života, Prvić spaja tišinu i genijalnost Fausta Vrančića, dok vas Žirje vraća u prošlost automobilima iz druge ere i netaknutom prirodom. Ovi otoci su savršeno utočište za one koji žele bijeg od svakodnevice, dozu lokalnog šarma i more bez selfija s jahti. Putni kofer

09.07.2025. (16:00)

Iz Crvenog mora s ljubavlju – za monokulturu i ekološku paniku

Alga koja jede Jadran: Invazivna vrsta širi pipke do Biševa i Kornata

Invazivna smeđa alga Stypopodium schimperii, došljak iz Crvenog mora, u rekordnom roku prekrila je dno oko Visa i počela gušiti autohtone vrste. Bez prirodnih neprijatelja i s potencijalno otrovnim spojevima, stvara zelenu pustinju na dnu Jadrana. Znanstvenici su nemoćni, rezervati već zaraženi, a širenje prema ostatku Jadrana djeluje nezaustavljivo. Nada se svodi na čudo – ili barem na alge koje same nestanu, kao što se dogodilo s jednom drugom invazivnom vrstom. Jadran je najhladniji dio Sredozemnog mora i zbog svoje čistoće i bioraznolikosti omiljen među turistima, a ove bi alge mogle učiniti štetu i na tom području, uz gospodarstvo i već spomenute druge vrste. Index

06.07.2025. (12:00)

U plićaku 30 stupnjeva – i riba traži klimu

Jadran se kuha: more sve toplije, a rješenja sve hitnija

Temperatura mora u Sredozemlju u lipnju dosegnula je rekordnih 26,4 °C, a kod Baleara i Katalonije i preko 31 °C. Jadran također bilježi sve toplije more, s ljetnim “trideseticama” koje postaju nova normalnost. Stručnjaci upozoravaju da bi i bez novih emisija CO₂ zagrijavanje mora potrajalo. Zatvorenost Mediterana dodatno ubrzava promjene. Za ublažavanje posljedica ključno je racionalno trošenje energije i prelazak na obnovljive izvore. HRT

03.07.2025. (00:00)

Došle su bez pasoša i s bodljama

Zbog porasta temperature mora, Jadran postaje dom invazivnim tropskim vrstama

Mramornica, biljojed iz Indijskog oceana, istiskuje domaće vrste i narušava biljni svijet, dok atraktivna, ali otrovna vatrenjača dodatno ugrožava bioraznolikost. Stručnjaci upozoravaju da se ove ribe brzo šire, potičući “tropikalizaciju” Mediterana. Klimatske promjene mijenjaju i kopnene ekosustave — ugrožene su čak i uobičajene vrste poput hrasta lužnjaka. Ograničenje globalnog zagrijavanja na 1,5 °C sve je manje realno, a more i šume kakve poznajemo možda postaju prošlost. Index

19.06.2025. (15:00)

Možda razmisliti o apartmanu malo dalje od prvog reda do mora

Do kraja stoljeća razina Jadrana narast će i do pola metra, poplave će biti trideset puta češće

Znanstvenici s IRB-a, predvođeni dr. sc. Ivicom Vilibićem, upozoravaju na sve češće obalne poplave i izvjestan porast razine Jadranskog mora, posebno na južnom i srednjem dijelu. Do sredine stoljeća more bi moglo narasti 20–30 cm, a do kraja i do pola metra, ponajviše zbog topljenja ledenjaka i zagrijavanja oceana. Projekt Glomets istražuje i meteorološke cunamije – razorne valove uzrokovane atmosferskim poremećajima, koji bez praćenja mogu ozbiljno ugroziti obalu. Sjeverni Jadran zasad prolazi nešto blaže, ali ni on neće ostati suh. tportal