Ruski oligarh ima ideju: Treba ukinuti mirovine, to bi moglo podići natalitet

Roditeljstvo kao investicijski fond

Ruski oligarh ima ideju: Treba ukinuti mirovine, to bi moglo podići natalitet

Ruski oligarh i političar Konstantin Malofejev predložio je ukidanje državnih mirovina za građane rođene nakon 1995., uz povrat uplaćenih doprinosa, kako bi ih potaknuo na rađanje djece koja će ih uzdržavati u starosti. Ideju su odbacili vodeći političari, istaknuvši da je pravo na mirovinu ustavno zajamčeno. Malofejev, inače poznat po financiranju proruskih separatista i bliskosti s Dodikom, nije dobrodošao u BiH zbog prijetnje javnom poretku te mu je zabranjen ulazak. Index

mirovine natalitet

Zavod predao štafetu – sad vam Regos računa penziju

“Moja mirovina” preuzima kalkulaciju budućnosti

Informativni izračun mirovine od 26. svibnja 2025. više nije dostupan putem HZMO-a, već isključivo na platformi Moja mirovina. Nova usluga omogućuje personalizirani izračun za oba mirovinska stupa, uz prijavu putem e-Građana. Dostupan je i anonimni kalkulator za brzu procjenu. Usluga nudi bolji uvid u buduću mirovinu, no ne služi kao pravna osnova. Ako uskoro idete u mirovinu, moguće je pokrenuti pretkompletiranje podataka. Mirovina.hr.

mirovine

Kad ti 13. dođe kao sretni broj

Uvodi se dodatak na mirovinu: On neće biti u punom iznosu, već će ovisiti o stažu

Vlada uvodi trajni godišnji dodatak na mirovinu, tzv. 13. mirovinu, no njezin iznos neće biti pun, već će ovisiti o godinama mirovinskog staža. Isplata počinje krajem 2025. godine. Cilj je povećati adekvatnost mirovina i smanjiti razlike među umirovljenicima. Novi zakon donosi i povoljniju formulu usklađivanja mirovina, povećanja za najniže i invalidske mirovine, te veće mogućnosti rada uz primanje mirovine. Dodatne mjere uključuju pogodnosti za roditelje, samozaposlene i korisnike invalidskih mirovina te ukidanje zastarjelih uvjeta za obiteljsku i izvanbračnu mirovinu. Lider

13. mirovina mirovine umirovljenici

S poštovanjem i zahvalnošću za sve što je dao – neka mu je vječna slava i hvala

U prometnoj nesreći poginuo bivši saborski zastupnik i veliki borac za umirovljenike Željko Šemper (82)

U prometnoj nesreći, koja se u utorak oko 10.20 dogodila u Koprivnici, poginuo je stručnjak za mirovinski sustav Željko Šemper (82), koji je proteklih godina javnosti bio poznat kao aktivni zagovornik jačanja prava umirovljenika. Vozio je bicikl na pješačkom prijelazu kada je u njega udario automobil. Iako je često upozoravao na nepravde u mirovinskom sustavu, njegov politički i društveni angažman doveo je do značajnih poboljšanja. Bio je saborski zastupnik Hrvatske stranke umirovljenika i upravo se on izborio za obeštećenje ‘starih’ umirovljenika te uvođenje dodatka od četiri do 27 posto, kao kompenzacije za razliku u mirovinama nakon prelaska na novi sustav izračuna. Sad je to sastavni dio mirovine.

Izborio je i ukidanje takozvanih saborskih mirovina te ovrhe na cijeli iznos mirovine, izmjenu formule usklađivanja s 50:50 na 70:30, uvođenje umirovljenja za dugogodišnjeg osiguranika (dob od 60 godina i 41 godina staža bez penalizacije, op.a.), uvođenje bonusa od 0,15 za svaki mjesec staža nakon 60. godine života te uvođenje statističkog razdvajanja povlaštenih mirovina na zarađeni i ostvareni dio… S obzirom na svoje profesionalno usmjerenje, često se bavio statistikama i na matematički način otkrivao na koje su načine umirovljenici zakinuti zbog zakonskih propisa ili metoda izračuna mirovina. tportal

HSU mirovine umirovljenici Željko Šemper

Mirovinski sudoku s četiri decimale i nula nade

Kad godina rada vrijedi kao sat – doslovno

Unatoč rastu plaća, stvarna vrijednost godine rada pri odlasku u mirovinu iznosi tek 13,57 eura – što je otprilike koliko vrijedi jedan sat rada prosječnog zaposlenika. Komplicirani sustav bodova i faktora svodi radni vijek na simbolične iznose, a najniža mirovina (13,99 €) jedva prelazi tu granicu. Iako prosječna plaća doseže 1416 €, većina radnika prima manje. Reforma mirovinskog sustava najavljuje promjene, ali dok čekamo, umirovljenici sve češće ponovno rade – jer mirovina jednostavno nije dovoljna. tportal

cijena rada mirovine rad

Povišica za kavu i pola bureka

Najniža mirovina prešla 400 eura – samo što nije dovoljna za život

Usklađivanje mirovina za 3,03 posto donijelo je korisnicima najnižih mirovina prosječno povećanje od 11,85 eura, prvi put iznad 400 eura. No, to još uvijek pokriva tek 66,2 posto osnovnih životnih troškova. Svaki četvrti umirovljenik prima najnižu mirovinu, a čak 37 posto starijih od 65 godina živi u riziku od siromaštva, osobito samci. Novi zakonski prijedlog predviđa daljnje povećanje, ali ni ono neće znatno poboljšati standard. tportal

mirovine

Mirovinski bonus: što dulje živiš, više profitiraš!

Ukidanje penalizacije za prijevremene mirovine sa 70 godina moglo bi potaknuti raniji odlazak u mirovinu

Stručnjak za mirovinski sustav Danijel Nestić smatra da ukidanje umanjenja mirovine s navršenih 70 godina za prijevremene umirovljenike povećava fiskalne troškove i potiče raniji izlazak s tržišta rada. Trenutačno bi ova promjena povećala mirovine za 55 eura za 120 tisuća umirovljenika starijih od 70 godina. Nestić predlaže povećanje penalizacije na 0,3% mjesečno kako bi prijevremena mirovina bila manje financijski isplativa. Analiza pokazuje da prijevremeni umirovljenici dugoročno financijski bolje prolaze, a sredstva bi se mogla bolje iskoristiti za druge mjere, poput povećanja dodatka na mirovinu. tportal

mirovine mirovinski sustav prijevremena mirovina

Rad do groba ili ipak nešto sitno u starosti?

Mirovinska reforma: ukida se penalizacija, ali Svjetska banka ima druge planove

Hrvatska priprema veliku mirovinsku reformu koja uključuje ukidanje penalizacije za prijevremene umirovljenike starije od 70 godina, uvođenje trajnog dodatka i povoljniju formulu usklađivanja mirovina. Ove mjere idu protiv preporuka Svjetske banke i EU, koje zagovaraju dulji radni vijek i strože uvjete za raniji odlazak u mirovinu. Trenutno 213.000 ljudi prima prijevremenu mirovinu, a prosječna iznosi 572 eura. Uz česte izmjene zakona, Hrvatska ima osam različitih penalizacija, dok najnižu mirovinu od 395 eura prima čak 26% umirovljenika. Svjetska banka predlaže podizanje dobi za mirovinu na 72 godine. Poslovni

mirovine umirovljenici

Povratna karta za mirovinu: Rad u Hrvatskoj, penzija na Filipinima

Međunarodni penzionerski jackpot: Hrvatska isplaćuje mirovine u 52 zemlje

Hrvatska godišnje isplaćuje preko 365 milijuna eura mirovina osobama koje su dio radnog staža ostvarile u Hrvatskoj, ali sada žive u inozemstvu. Najviše primatelja je u Srbiji, BiH i Njemačkoj, dok najmanje u Bugarskoj (samo osam osoba). Prosječna mirovina iznosi 170 eura, no neki dobivaju i preko 1500 eura. Isplate se temelje na međunarodnim ugovorima sa 52 zemlje, uključujući Filipine i Meksiko. Svakog dana u inozemstvo odlazi gotovo milijun eura, no ukupno to čini tek 4,4% mirovinskih izdvajanja. tportal

HZMO mirovine

Baletna penzija: Kada se piruete pretvore u eure

Povišice za umirovljene plesače i pjevače: Više mirovine, manje primatelja

Od početka 2023. godine umirovljeni plesači i pjevači domaćih kulturnih institucija dobili su pravo na posebne mirovine. Zakon je izmijenjen na inicijativu Urše Raukar Gamulin, a rezultat su osjetne povišice – prosječna mirovina porasla je s 835 na 1013 eura u godinu dana. Umjetnici ostvaruju mirovinu prema najpovoljnijim deset godina rada, uz dodatnih 45% na osobne bodove, ali uz umanjenje od 8 do 20%. Također, uživaju beneficirani staž, što im omogućuje ranije umirovljenje. Unatoč svemu, broj primatelja ostaje malen, a mirovine natprosječne. tportal

balet beneficirani radni staž Lado mirovine ples plesačice ranije umirovljenje umjetnički ples

A što ti je ulaganje bez rizika

Treba li dobrovoljno mirovinsko osiguranje ići na remont?

Dobrovoljno mirovinsko osiguranje, ili popularno nazvani III. mirovinski stup, u našoj zemlji temelji se na individualnoj kapitaliziranoj štednji. Pojedinci koji su se odlučili i za ovaj oblik štednje za starost vlasnici su sredstava na svom osobnom računu otvorenom u izabranom mirovinskom fondu. Ovo je poznata mantra koja se godinama uporno plasira u javnom prostoru. No je li baš to tako? Ukratko, pojedinac je dobrovoljno uplaćivao svoja sredstva u fond s kojima ne može raspolagati u cijelosti i „dobrovoljno“ je pristao da mu se ušteđevina isplaćuje putem rente. Svjetska iskustva, pa i ona naša, pokazuju da pojedinci nisu skloni ulagati svoju imovinu u rente koje bi im trebale osigurati siguran prihod u starosti. Premda je ekonomska znanost utvrdila da je ulaganje u rente najsigurniji i najefikasniji način financiranja starije životne dobi, ljudi to ne doživljavaju tako. Stoga se takvo ponašanje naziva rentnom zagonetkom. Savjeti

dobrovoljni mirovinski fond mirovine treći mirovinski stup

Roditeljstvo kao investicijski fond