Samozapošljavanje u Hrvatskoj: Gotovo 50.000 ljudi pokrenulo je vlastiti biznis uz državne potpore - Monitor.hr
Subota (23:00)

Sami svoji šefovi

Samozapošljavanje u Hrvatskoj: Gotovo 50.000 ljudi pokrenulo je vlastiti biznis uz državne potpore

U razdoblju od listopada 2016. do srpnja 2025. godine. Te su potpore, koje se sufinanciraju iz fondova EU-a, iznosile do 7000 eura za paušalni obrt, a do 15.000 eura za klasični obrt ili tvrtku. Ukupno je u tom razdoblju isplaćeno više od 450 milijuna eura. Većina korisnika otvara obrte, a najviše novih poslova pokrenuto je u građevinarstvu i uslužnim djelatnostima. Iako su aktivne mjere zapošljavanja jedan od faktora, pridonijele su značajnom smanjenju nezaposlenosti u Hrvatskoj, koja je s 16,1% u 2016. pala na 4% u 2025. godini. No, nisu svi korisnici potpore na kraju i uspjeli, jer su ili precijenili svoje sposobnosti ili su loše procijenili tržište. Nacional


Slične vijesti

14.08. (18:00)

Ne znaš što je teže - naći majstora ili mjesto za parkiranje

Hrvatska bez majstora, konobara i liječnika, spas u uvozu radnika

Hrvatska se suočava s kroničnim manjkom radne snage u ključnim sektorima poput građevinarstva, turizma i zdravstva, unatoč rekordnoj zaposlenosti. Problem traje desetljećima, a bez oko 150 tisuća stranih radnika gospodarstvo bi zapelo. Uzrok su loše obrazovne politike, teški uvjeti rada i sezonalnost, a rješenja se traže u integraciji stranaca, reformi strukovnog obrazovanja i duljem ostanku starijih radnika na tržištu, uz mogućnost skraćenog radnog tjedna po slovenskom modelu. HRT

08.08. (18:00)

Kad ti algoritam zatvori vrata ureda, otvoriš vrata garaže

Generacija Z bježi od AI-a – ravno u radionicu

Novo istraživanje Zetyja otkriva da 72 % pripadnika generacije Z vjeruje kako će AI u pet godina smanjiti broj početnih korporativnih poslova, gurajući ih prema fizičkim i obrtničkim zanimanjima. Više od 40 % mladih već je prilagodilo karijeru, uče nove vještine ili razmišljaju o promjeni industrije. Građevina, vodoinstalacije i poslovi usmjereni na ljude percipiraju se kao najsigurniji, dok administracija i financije spadaju među najugroženije sektore. Za mnoge je zanatski rad postao simbol sigurnosti i kontrole u AI eri. tportal

10.07. (14:00)

Nikad više posla

Obrtnička zanimanja su hit u Hrvatskoj, porast interesa za automehaničare, frizere i kozmetičare

Završene su prijave za upis u srednje škole, a podaci pokazuju da su kapaciteti bili dostatni za sve zainteresirane učenike. Poseban porast zanimanja zabilježen je za programe strukovnog obrazovanja. Osim toga, tradicionalno popularni ostaju i ekonomski, medicinski, turistički i informatički smjerovi. Značajan je rast obrtništva u Hrvatskoj. Na razini godine rastemo 10%, u ovom trenutku 130.000 obrtnika radi i egzistira u Hrvatskoj, ali još uvijek su sva obrtnička zanimanja deficitarna i to nam govori da upravo to, završetkom upisa u školu, završetkom škole, ti mladi ljudi vrlo lako mogu naći posao, ali naravno pružaju se i druge mogućnosti… rekli su u Otvorenom. HRT, tportal

31.03. (14:00)

Zbogom papirima, dobrodošli u e-doba… sviđalo vam se ili ne

Sve poduzetnike uskoro čeka obavezna fiskalizacija računa

Fiskalizacija i izdavanje e-računa od iduće godine postaje obaveza za sve poduzetnike i obrtnike, odnosno obveznike PDV-a te poreza na dohodak i dobit te u poslovanju s poslovnim partnerima. Fiskalizirat će se i oni računi plaćeni putem Revoluta, PayPala i drugih web platformi. Uvodi se i obvezna digitalizacija izdavanja i arhiviranja računa, a papir i PDF odlaze u povijest. Promjene zahvaćaju oko 170.000 tvrtki i obrtnika, a računovođe već dižu uzbunu zbog kratkog roka prilagodbe. Za paušalce, odnosno one izvan sustava PDV-a ta promjena dolazi od 2027. godine. Iako se uvode i olakšice poput besplatne aplikacije MIKROeRAČUN, mnogi smatraju da će nova pravila donijeti više administrativnih glavobolja nego koristi. Hoće li biti “enter i gotovo” ili “panika i Excel”? tportal

28.02. (17:00)

Svi su otišli za Austriju i Njemačku

Osim što je premalo majstora, cijene su otišle u nebo, a za kvalitetu izvedbe često nema jamstva

Događa se to da majstora na tržištu očito nema. Zbog velike potražnje cijene radova lete u nebo i rijetki si to danas mogu priuštiti. Svjesni su toga i u Obrtničkoj komori grada Zagreba. Keramičari, vodoinstalateri i postavljači podnih obloga među najtraženijima su – pronaći kvalitetnog majstora postalo je prava misija. Potražnju za majstorima ne mogu nadoknaditi ni strukovne škole koja ne pamte ovako velik interes učenika. Tu definitivno nešto ne valja, tu konkurencija ne može biti ista ili je jedna damping cijena ili je druga prenapuhana, znači svi mi plaćamo gotovo isto radnike kojih nema, a materijali su manje više isti – kažu iz Obrtničke komore. HRT

30.01. (16:00)

Fućkaš fakultete, tu su novci

Raste broj obrta u Hrvatskoj, stari zanati nestaju

Prošle godine otvoreno ih je 10 % više u odnosu na godinu prije, a u usporedbi s 2014.-om veći je za gotovo 60 %. Najviše obrta lani je otvoreno u uslužnom zanatstvu – čak 8 tisuća 213. Raste broj frizera i kozmetičara te obrta za čišćenje – a istodobno neki obrti nestaju. U Gradu Zagrebu ostao je samo 1 klobučar, a od 100 zlatara – njih 15-ak. Odjeću i obuću sve više bacamo, sve manje popravljamo. U Zagrebu, gradu u kojemu živi gotovo 800 tisuća stanovnika, samo su 2 muška krojača. Posljednji kišobranar je Tomislav Cerovečki, koji godišnje izradi 2 tisuće kišobrana, svaki unikatan, rađen s posebnom pažnjom do zadnjeg detalja. Kako bi zainteresirali mlade da postanu obrtnici, da stvaraju i rade za sebe, u Obrtničkoj komori svake godine organiziraju sajam gdje se učenici imaju prilike okušati u nekome od 63 zanata. HRT

15.01. (22:00)

Početak godine je ono vrijeme za papirologiju i računanje

Oprez: Danas istječe rok za predaju izvješća o porezima i dohotku za obrtnike paušaliste

Doprinosi za radnika koji zarađuje minimalnu plaću iznose oko 170 eura za mirovine i 160 za zdravstveno mjesečno, ukupno oko 330 eura. Obrtnik paušalist smije mjesečno zaraditi 5000 eura da bi zadržao taj status, i na pet tisuća eura prihoda državi plati samo 352 eura poreza i doprinosa, što je najpovoljniji oblik sudjelovanja na tržištu rada. Otkako je liberalizirana mogućnost plaćanja paušalnog poreza i pojednostavljena papirologija, danas imamo 120 tisuća registriranih obrtnika od kojih se svaki drugi bavi uslužnim zanatstvom. Otkako je liberalizirana mogućnost plaćanja paušalnog poreza i pojednostavljena papirologija, danas imamo 120 tisuća registriranih obrtnika od kojih se svaki drugi bavi uslužnim zanatstvom. Poslovni

10.12.2024. (12:00)

Dobra godina za paušalce

S povećanjem praga za ulazak u PDV mnogi će izaći iz njega, trebaju napraviti ovo

Od 1. siječnja 2025., prag za obvezan ulazak u sustav PDV-a povećava se na 60.000 eura, omogućujući mnogim poduzetnicima izlazak iz sustava. Oni koji žele izaći trebaju do 15. siječnja 2025. podnijeti zahtjev za brisanje Poreznoj upravi preko ePorezne. Obvezno je sastaviti konačni obračun PDV-a za 2024. i dostaviti ga do 20. siječnja 2025., uz plaćanje obveze do kraja siječnja. Treba ispraviti iskorišteni pretporez na dugotrajnu imovinu i zalihe te riješiti primljene predujmove. Posebna pažnja potrebna je kod prijelaza na isporuke oslobođene PDV-a kako bi se izbjegle pogreške i dvostruko oporezivanje. Lider

04.04.2024. (14:00)

A da ih se pusti da rade?

Paušalni obrti sve češće modus prikrivenog radnog odnosa i nelojalna konkurencija

Broj zaposlenih u obrtima i slobodnim zanimanjima prošle je godine porastao za 9150 ili 4,8 posto, čime je dosegnuo gotovo 200 tisuća. Tijekom prošle godine broj paušalista porastao je sa 66,8 na više od 77,5 tisuća. Njihov udjel u ukupnom broj obveznika po dohocima od samostalne djelatnosti tako je dosegnuo gotovo 55 posto. Taj trend traje već godinama jer je to administrativno jednostavniji i porezno najpovoljniji režim oporezivanja. No, s vremenom su se počeli prepričavati primjeri o otkazivanjima ugovora o radu s poslodavcem i nastavka rada za istog poslodavca, ali u formi paušalnog obrta. U tom kontekstu posebno je istican i rad za strane kompanije. U svakom slučaju Porezna uprava je potkraj 2021. pokrenula pojačan nadzor s ciljem propitivanja obilježja nesamostalnog rada u sferi paušalnih obrta. Poslovni