“Plenković je možda trebao gledati dalje od nosa pa osnovati ministarstvo za normalizaciju javnog ophođenja i liječenje od mržnje. Kad ih već ima 20, nije greda ni još jedno, a teška je stvar u pitanju i nitko se njome ne bavi, misli se valjda da će proći sama od sebe kao sezona zimske gripe”, piše Sanja Modrić. Novi list
Što se sve može smrznuti? Pokraj vode stajaćice zimi, stakla automobila, cijene kad je inflacija, pa i Vi kad vidite račun za plin. Razlog, naime, što se sve navedeno može smrznuti jest metafora. Hladnoća, posebno ona žestoka, vrlo je konkretno iskustvo, što ju čini dobrim izvorom spoznaje. Hladnoća npr. može opisati strah. Kad smo smrznuti teško se krećemo, a smrzotine bole, kao i opekotine (naš ih mozak čak niti ne razlikuje). Suprotno tome je toplina, koju osjetimo kod zagrljaja ili vrućina koja nas preplavi kad smo zbog čega uzbuđeni. Zato je hladnoća ravnodušnost i neljubaznost. Kao kad vas nešto ostavi hladnim. Hladnoća je naravno osjet hlada, što je vrlo stara riječ za staro iskustvo (<prasl. *xoldъ). Smrznuti (se) pak jest vezano uz mraz (prasl. *morzъ), odakle i ruski moróz te poljski mróz. Ono što je posebno zanimljivo jest da je iz istoga izvora i riječ mrzak. ( A znate li kako je lako zapravo spriječiti mržnju? U brojnim slavenskim jezicima koristi se u tome značenju riječ drugoga korijena. Tako je u češkome nenávist, a u ukrajinskome i ruskome ненависть . Sve one potiču od prasl. *nenavistь, od glagola *nenaviděti: ne + na + *viděti. Dakle, mrzimo kada nešto ne vidimo, jer na to ne gledamo ili ne gledamo na isti način kao tkogod drugi.) Sat lingvistike u režiji lokalnog portala.
Je li sklonost mržnji ili čak sama mržnja urođena, možda je onima koji mrze upisana u njihov DNK? Ne. Mržnja se stječe, mržnja je simptom, a njezin je uzrok skriven u mraku. Radije ćemo ga ostaviti skrivenim jer blizinu mržnje i njezine uzroke doživljavamo kao neugodne pa čak i prijeteće. Mržnja je destruktivna energija koja smjera uništenju jednog čovjeka ili više ljudi, okoline, sebe, svega onoga o čemu ovisimo. Čovjek eksternalizira neugodne osjećaje koji štete njegovoj dobrobiti i preusmjerava ih dalje od sebe. U promišljanjima mržnje Fischer u svojoj knjizi navodi četiri temeljna elementa. Prvi je agresija – konstruktivna i destruktivna. Postoje situacije kad postoji dozvola za mržnju i u skladu s tim i dozvola da se smije čak i ubiti. To se događa u ratu. No, isto ne vrijedi za ubijanje koje smatramo zločinom. Knjiga „Mržnja“ je odlična, dosljedna, hrabra, uvjerljiva psihoanalitička studija u kojoj možemo razumjeti mržnju i prepoznati odakle ona dolazi, recenzira Zdenko Duka za Ideje.
Ljubav stvara i gradi, mržnja poriče i uništava. Mržnja je pokretač silovanja, nasilja, progona i ubojstava. Mržnja je unutarnje stanje koje mora van. Bijes koji traži svoju metu. Ustremljuje se i hoće da uništi svoju metu. Osoba koja mrzi ima neki ozbiljan nedostatak. Obično su u pitanju osobne frustracije, osobna neostvarenost i zavist, usvojene predrasude, loše obrazovanje i vlastita ograničenost, piše Predrag Finci.
Marko Tomaš: Gledam kako se opet nad nama nadvija mrak krvavog sukoba meni dva bliska svijeta. A ne prijeti nam, zapravo, rat između dvije civilizacije, nego nam prijeti sukob dva barbarizma. Ne mogu shvatiti, odgojen sam drugačije, otkuda tolika mržnja katolika prema ženama, muslimana prema karikaturistima, katolika i pravoslavaca prema muslimanima, muslimana i katolika prema pravoslavcima itd. Zar je stvarno moguće da je čovjek 21. stoljeća toliko žedan tuđe krvi? Zar je moguće da nam može biti dobro jedino nauštrb nekog drugog?
Test koji otkriva mrzite li ljude
5 stvari koje treba znati o modernim mrzilačkim grupama
“Glupost vrlo lako uzgoji mržnju. A mržnja je instrument. Mržnja je, baš poput ljubavi, pokretačka energija. Doduše destruktivna. Ali ipak pokretačka energija. Garantira pobjedu gluposti u kriznim situacijama. Svijetom vladaju brojevi. Mašine su već ustale. Ljudi su razjedinjeni. Ljudi su cinični. Nitko više nikome ne vjeruje. Ljudi jedva da postoje. Postoji, to je sigurno, praznina, rupa u njima. Postoji strah. Strah je stvaran. I njega se lako okrene u mržnju”, piše Marko Tomaš. Lupiga
Nalazimo se u dobu bijesa, u kojem autoritarni vođe manipuliraju nezadovoljnim masama. Ono što se zvalo ‘muslimanski bijes’ sada se manifestira globalno, među budistima u Mijanmaru i plavokosim nacionalistima u Njemačkoj. Nasilni zločini pojavljuju se i u najstarijim parlamentarnim demokracijama, poput ubojstva Jo Cox u Velikoj Britaniji. Prosvijećeni humanizam i racionalizam više ne mogu objasniti svijet u kojem živimo, piše Guardian.
“Primijetio sam da je mrzitelju njegova mržnja važnija negoli njezin objekt te da objekte mržnje može mijenjati vrlo brzo, a da se u njegovu odnosu prema njima ništa ne mijenja. Takvo je ponašanje shvatljivo jer mrzitelj ne osjeća mržnju prema konkretnom čovjeku kao takvom već prema onome što mu taj čovjek predstavlja: skup prepreka na njegovu putu prema apsolutnom, prema apsolutnom priznanju, apsolutnoj moći”, izjavio je Vaclav Havel, bivši predsjednik Čehoslovačke i borac za ljudska prava. prometej.ba
4 osobe poznate samo zato jer ih ljudi mrze
Istraživanje provedeno u Srbiji pokazalo je kako su mladi između 18 i 29 godina euroskeptičniji i konzervativniji od svojih roditelja. Međutim, vidljivo je da Iako primjećuju da je u zemljama EU bolji život i standard građana, ipak žele takozvani ruski model života. Kao neprijatelje Srbije navode Hrvatsku, SAD i Albaniju, dok kao najveće prijatelje Srbije ističu Rusiju, Grčku i Kinu. Članstvo Srbije u NATO-u ne podržava 82% ispitanika. Deutsche Welle