• 14.03. (13:30)

    Danas za ručak - vrećica s blitvom

    Sedam od deset riba u Jadranu u sebi ima plastiku

    Plastika se ne razgrađuje i nikad ne postaje dio kruženja tvari u prirodi, već se fragmentira i vraća nam se natrag u tanjur budući da trećina riba u Jadranu sadržava plastiku u svom organizmu – rekao je bivši ministar Slaven Dobrović u Dobro jutro Hrvatska. “Moramo gospodariti komunalnim otpadom jer sav otpad koji se nalazi u moru došao je s kopna” dodao je Đuro Horvat, poduzetnik u ekoindustriji i obradi komunalnog otpada.



  • Slične vijesti

    Jučer (22:30)

    Povratna plastika

    Malezija vraća plastični otpad u države iz kojih je došao

    Malezija je lani postala glavno svjetsklo odredište za plastični otpad nakon što ga je Kina prestala uvoziti – od siječnja do lipnja količina plastičnog otpada uvezenog u ovu jugoističnoazijsku državu porasla je s 316.000 na 456.000 tona. Međutim, dio otpada, kažu iz Malezije, bio je u suprotnosti s Bazelskom konvencijom, međunarodnim sporazumom koji regulira izvoz otpada, pa su krenuli vraćati otpad – za početak su poslali pet kontejnera plastičnog otpada u Španjolsku, otkud je došao.

    16.05. (12:30)

    Djeco, u nasljedstvo vam, još od dede, ostavljam milijun - komada plastike

    Znanstvenici napravili plastiku koja se može neograničeno reciklirati

    Znanstvenici s laboratorija Berkeley stvorili su novu vrstu materijala – polidiketoenamin ili PDK plastiku, koju se može neograničeno reciklirati. Geek.hr opisuje da su Amerikanci pomoću kisele otopine kidali veze između aditiva i monomera u plastici, što je omogućilo korištenje obnovljenih monomera za recikliranje plastike koja nije pokazala ista svojstva kao reciklirana plastika.

    18.04. (09:30)

    Puna mreža

    Količina smeća u moru u dva desetljeća porasla – deset puta

    Znanstvenici su 1957. počeli mjeriti plankton u sjevernom dijelu Atlantskog oceana, ali se pokazalo da njihov uređaj dobro služi za mjerenje količine plastike u moru. Velike količine plastike počele su se pojavljivati od 1990.-ih, a od 2000. godine učestalost zaplitanja plastike o uređaj povećala se za 10 puta, što je prvi put da je potvrđeno znatno povećanje plastike na otvorenom moru proteklih desetljeća. Među glavnim krivcima su veliki komadi plastike poput torbi, užadi i mreža.

    28.03. (12:30)

    Dok je more još uvijek više voda

    EU zabranila plastične čaše, tanjure, slamčice…

    Europarlament je jučer zabranio jednokratne plastične proizvode – slamke, štapiće za uši, pribor za jelo, tanjure, oksorazgradivu plastiku, spremnike za hranu, čaše od ekspandiranog polistirena, štapiće za pridržavanje balona – zabrana će vrijediti od 2021. za sve zemlje članice EU. Osim ovoga, izglasano je veće recikliranje plastičnih boca te smanjenje filtera za cigarete koji sadrže plastiku za 50 posto do 2025. godine. Slobodna

    11.11.2018. (14:30)

    Kesa za ručak

    Voskov moljac – kukac koji jede plastiku

    Trojica europskih znanstvenika napravila su jednostavan pokus u kojem su ličinku velikog voskova moljca, punim imenom Galleria mellonella, stavili na polietilensku foliju – i dobili rupe. Ispalo je da stotinu ličinki može u 12 sati pojesti 92 miligrama polietilenske vrećice. Ne samo da je razgrađen polietilena, nego je dobiven etilenglikol, vrlo vrijedna kemikalija, objašnjava jednostavno i jasno umirovljeni profesor Nenad Raos za Bug.

    06.04.2018. (07:51)

    Ostaje disanje

    Dobrović i Simončić: Kvare se zemlja i voda

    U Hrvatskoj se moramo više pozabaviti dispergiranim onečišćenjima u poljoprivredi, rekao je bivši ministar Dobrović u HRT-ovom Studiju 4 (ovdje snimka) dodavši da “u pozornoj vodi ima sve više nitrata što je povezano s umjetnim gnojivima”. Što se same vode tiče ocijenio je da se ona “kvari, ima neobičnih promjena u padalinama”. Ekološki stručnjak Viktor Simončić o problemu vode u Sl. Brodu rekao je “ako gledamo puknuće produktovoda na onom jednom mjestu – to nije moglo doseći nakon dan vremena pojavu ugljikovodika u vodi. Možda je curilo i duže i na drugim mjestima”. HRT

    21.01.2018. (12:30)

    S riječi na djela

    EU kreće u borbu protiv neodržive proizvodnje plastike

    Europska komisija je objavila prvu europsku strategiju za plastiku. Cilj strategije je stvaranje zajedničkih pravila za biorazgradivu i kompostabilnu plastiku, zabranu oxo-plastike koja se razbija u sitne komadiće i ostaje u okolišu, kao i ograničavanje uporabe mikroplastike u proizvodima poput kozmetike. U svijetu između 5 i 13 milijuna tona plastike svake godine završi u oceanima, a u EU-u ta se brojka kreće između 150 i 500 tisuća tona. Svjetska proizvodnja plastike 2015. je dosegla 322 milijuna tona godišnje, a očekuje se da će se ponovno udvostručiti u idućih 20 godina. Jutarnji

    18.01.2018. (15:44)

    Plastična unija

    Bruxelles: Do 2030. treba reciklirati svu plastičnu ambalažu

    Do 2030. svu plastičnu ambalažu treba reciklirati, a jednokratnu uporabu plastike treba ograničiti, stoji u prvoj strategiji Europske komisije za upravljanje plastičnim otpadom. Do 2030. treba reciklirati 55% sve plastike, a broj plastičnih vrećica treba smanjiti s 90 na 40 na godinu po osobi. Strategija o plastici dio je paketa o kružnom gospodarstvu, a sadrži tri cilja:
    Osigurati da se do 2030. godine sva plastična ambalaža može reciklirati i to na troškovno učinikovit način
    Smanjiti količinu plastike za jednokratnu uporabu – poput plastičnih čaša i pribora za jelo, slamki, vrećica, balona itd.; plastika za jednkokratnu uporabu predstavlja polovicu otpada u moru ili na obali
    Zabraniti uporabu mikroplastike – plastičnih dijelova manjih od pet milimetara
    Problem s plastikom postao je aktualan u Europi jer je Kina početkom ove godine prestala uvoziti plastični otpad. U EU se 29% plastičnog otpada koristi za proizvodnju energije spaljivanjem, 31% završava na odlagalištima, a 30% se reciklira. Telegraph

    08.01.2018. (18:19)

    Neka more ostane plavo

    Greenpeace pokrenuo peticiju za spašavanje Jadrana od plastike

    Greenpeace je pokrenuo peticiju pod nazivom Spasimo Jadran i Mediteran od najezde plastike. Procjenjuje se da do 12 milijuna tona plastike godišnje ulazi u naša mora diljem svijeta te da oko 80% onečišćenja svjetskih mora otpada na plastiku. Peticijom se traži da ministar Ćorić učini nešto. Možete je potpisati ovdje.

  • Slične vijesti

    Jučer (22:30)

    Povratna plastika

    Malezija vraća plastični otpad u države iz kojih je došao

    Malezija je lani postala glavno svjetsklo odredište za plastični otpad nakon što ga je Kina prestala uvoziti – od siječnja do lipnja količina plastičnog otpada uvezenog u ovu jugoističnoazijsku državu porasla je s 316.000 na 456.000 tona. Međutim, dio otpada, kažu iz Malezije, bio je u suprotnosti s Bazelskom konvencijom, međunarodnim sporazumom koji regulira izvoz otpada, pa su krenuli vraćati otpad – za početak su poslali pet kontejnera plastičnog otpada u Španjolsku, otkud je došao.

    16.05. (12:30)

    Djeco, u nasljedstvo vam, još od dede, ostavljam milijun - komada plastike

    Znanstvenici napravili plastiku koja se može neograničeno reciklirati

    Znanstvenici s laboratorija Berkeley stvorili su novu vrstu materijala – polidiketoenamin ili PDK plastiku, koju se može neograničeno reciklirati. Geek.hr opisuje da su Amerikanci pomoću kisele otopine kidali veze između aditiva i monomera u plastici, što je omogućilo korištenje obnovljenih monomera za recikliranje plastike koja nije pokazala ista svojstva kao reciklirana plastika.

    24.04. (09:00)

    Prema podacima Ujedinjenih naroda, 30 posto riba otrovano je plastikom, do 2050. godine u morima će biti više plastike nego ribe

    Iscrpnije...
    18.04. (09:30)

    Puna mreža

    Količina smeća u moru u dva desetljeća porasla – deset puta

    Znanstvenici su 1957. počeli mjeriti plankton u sjevernom dijelu Atlantskog oceana, ali se pokazalo da njihov uređaj dobro služi za mjerenje količine plastike u moru. Velike količine plastike počele su se pojavljivati od 1990.-ih, a od 2000. godine učestalost zaplitanja plastike o uređaj povećala se za 10 puta, što je prvi put da je potvrđeno znatno povećanje plastike na otvorenom moru proteklih desetljeća. Među glavnim krivcima su veliki komadi plastike poput torbi, užadi i mreža.

    03.04. (08:00)

    Borba za okoliš je odličan marketing: Adidas će napraviti 11 milijuna tenisica od plastike iz oceana

    Iscrpnije...
    28.03. (12:30)

    Dok je more još uvijek više voda

    EU zabranila plastične čaše, tanjure, slamčice…

    Europarlament je jučer zabranio jednokratne plastične proizvode – slamke, štapiće za uši, pribor za jelo, tanjure, oksorazgradivu plastiku, spremnike za hranu, čaše od ekspandiranog polistirena, štapiće za pridržavanje balona – zabrana će vrijediti od 2021. za sve zemlje članice EU. Osim ovoga, izglasano je veće recikliranje plastičnih boca te smanjenje filtera za cigarete koji sadrže plastiku za 50 posto do 2025. godine. Slobodna

    27.12.2018. (14:00)

    Britanci udvostručuju cijenu za jednokratne plastične vrećice u trgovinama s 5 penija na 10 penija (40/80 lipa)

    Iscrpnije...
    19.12.2018. (18:00)

    Najstrašnija statistika 2018. godine: 90,5 % plastike se ne reciklira

    Iscrpnije...