Galerija slika sa splitske plaže
Iako su znanstvenici nakon snažnog El Niña 2024. očekivali dolazak La Niñe, hladni oceanski uzorak nije se u potpunosti razvio — barem zasad. Pasati su zakazali, hladna voda nije izbila na površinu, pa ostajemo u tzv. ENSO-neutralnim uvjetima. To otežava vremenske prognoze, ali jedno je sigurno: Atlantik je topao, El Niño ne ometa razvoj uragana, i pred nama je vrlo vruće i vjerojatno burno ljeto, uz povećan rizik od snažnih oluja. Dugoročne klimatske promjene dodatno mute sliku i čine pravila sve manje predvidivima. N1
Prvi dugoročni modeli prognoziraju izuzetno vruće i sušno ljeto 2025. na Balkanu i Mediteranu. ECMWF i CANSIPS predviđaju temperature iznad prosjeka, malo oborina i dugotrajne toplinske valove, osobito u srpnju. Rizik od suša i šumskih požara bit će visok, a moguća je i nestašica vode. Kolovoz bi mogao donijeti blago zahlađenje, ali će vrućine i dalje dominirati. Iako se prognoze mogu mijenjati, zasad izgleda da će klima raditi prekovremeno – na maksimumu. tportal
Istraživanja Europske unije pokazala su da hladnija podneblja postaju sve popularnije destinacije za odmor u Europi, pogotovo među turistima iz germanskih zemalja kojima su temperature na jugu postale jedva podnošljive i vrlo nezgodne. Za europske zemlje koje su blagoslovljenje ledom, snijegom i niskim temperaturama ovo je izvanredna vijest jer polako postaju destinacije kojima se pribjegava i u ljetnim mjesecima, a ne samo zimi. Skandinavske zemlje već su započele s turističkim oglašavanjem usmjerenim na ono čega imaju najviše – ledenjaka i snijega, a ove bi se zemlje u budućnosti mogle dobro okoristiti klimatskim promjenama koje su promijenile želje posjetitelja koji su nekada ljeti hitali na Sredozemlje. tportal
Za vrijeme ljetnih mjeseci proračuni se mijenjaju i rastu potrebe za specifičnim proizvodima. Baš kao što je kuhano vino idealan napitak za hladne zimske noći, neki drugi proizvodi jednako su tako traženi za vrijeme turističke sezone. Lider donosi popis takvih (domaćih!) proizvoda koji ljeto znače:
Iako je uobičajeno mišljenje da se dolaskom ljeta i Sunca svi osjećaju sretnije, to ipak nije slučaj za ljude koji pate od anksioznosti i tjeskobe. Naime, upravo suprotno, ona se u ljetnim mjesecima često pogoršava. Anksioznost je definirana kao osjećaj nelagode, napetosti, zabrinutosti, velikog stresa, panike, straha, ali i iracionalnog lošeg predosjećaja. Javlja se kada se pretjerano brinemo, odnosno kada smo izloženi nekoj stresnoj situaciji, Zašto se anksioznost ljeti pogoršava? Odgovor je sljedeći: zbog pritiska okoline da moramo sudjelovati u svim ljetnim aktivnostima, ali i u vremenu. Previše Sunca pojačava lučenje melatonina, hormona koji utječe na regulaciju sna, a dulji dani znače i manju proizvodnju ovog hormona. Uz sve to, vrućina je važan faktor koji ljude čini nervoznima i oko sitnica. Klikaj
Studija u časopisu Nature ukazuje na to da su klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem pomaknule ljetne maksimume daleko iznad svega viđenog u dva tisućljeća. Prošlogodišnje ljeto na sjevernoj polutki bilo je najtoplije u 2000 godina. U jednom od nedavnih intervjua klimatolog Branko Grisogono je kazao kako su emisije plinova staklenika i dalje iz godine u godinu sve veće, dodajući da smo kao “na velikim kolima i idemo na giljotinu”. Jučerašnji nestanak struje uz saharski pijesak također je posljedica klimatskih promjena. Index
Izvješće BookRetreatsa donosi analizu 200 plaža u 16 europskih obalnih zemalja, kako bi se rangirale one najbolje po sunčanim danima, sigurnosti, pristupačnosti i kvaliteti vode, a u top 20 našle su se i četiri hrvatske plaže. Na trećem mjestu našla se plaža Pasjača u Konavlima, s kristalno čistim morem. Ova prekrasna plaža se nalazi iza strmih litica, a do nje se može doći jedino stepenicama koje su usječene u stijenu. Na osmom mjestu nalazi se plaža Galebove stijene u Puli. Plaža Mala Raduča u Primoštenu je na devetom mjestu, a plaža Oprna na otoku Krku se smjestila na 18. mjesto. Prvo mjesto na ljestvici zauzela je plaža La Concha, koja se nalazi u Španjolskoj. (Journal)
Upozorava profesor Branko Grisogono s PMF-a u Zagrebu. Klimatske promjene postaju sve izraženije. Stručnjaci smatraju da se ekstremi pojačavaju, što zahtijeva pažljivo praćenje prognoza, osobito za osjetljive skupine. S porastom smrtnosti od vremenskih nepogoda za 30% u zadnjih 20 godina (prvenstveno od toplinskih valova, onda bujičnih poplava itd), ističe se potreba za ozbiljnim pristupom suočavanja s klimatskim promjenama i izazovima. Ostatk travnja trebao bi biti vlažniji i hladniji od prosjeka, ali bez snijega. No, ljeto će i dalje biti iznadprosječno toplo. (N1)
Topli uvjeti na Grenlandu rezultiraju otapanjem leda i ta voda završava u Atlantiku. Budući da je lakša od morske vode, ta se otopljena voda nalazi na površini oceana i smanjuje izmjenu topline između zraka i mora. To dovodi do jačih vjetrova u području otopljene vode. Zimi vjetrovi pokreću sjevernoatlantsku struju prema sjeveru, a to je produžetak Golfske struje. Sljedećeg ljeta vjetrovi slijede smjer struje i preusmjeravaju se prema sjeveru. To pomaže u stvaranju vrste uvjeta atmosferske cirkulacije velikih razmjera koji donose toplije i suše vrijeme nad Europom. Revija HAK