Sjećanje na Dževada Karahasana – čovjeka, književnika, profesora - Monitor.hr
28.05.2023. (11:00)

Posljednji iz generacije one prave gospode

Sjećanje na Dževada Karahasana – čovjeka, književnika, profesora

“Došla sam u posljednjoj generaciji doktoranata i rekao je da će završiti akademsku karijeru sa jednim od nas. To sam bila ja, neko tko radi u njegovoj Zenici. Izabrali smo temu, krenuli u rad i onda su krenule bolesti. To je bio jedan atipičan odnos, pravi mentorski odnos, gdje je Dževad Karahasan meni mentor života”, ispričala je Merima Handanović. “U nekim trenucima kada je zaista bilo teško lijepim očima promatrati život, kad sam doktorat pisala u bolničkom krevetu, zbog njegovih poziva i e-mailova, meni je život čak i tada izgledao lijep”, rekla je Handanović. “Mislim da je Dževad Karahasan posljednja generacija one prave gospode. To je čovjek lijepih manira, koji je poštovao svakog – od siromaha do akademika, dijelio ljude samo po tome koliko su dobri. Šetajući s njim do utvrde Schloßberg u Grazu ljudi su ga zaustavljali i molili da se slikaju s njim. Saznala sam da je jesenas, kad je bio zadnji put u Sarajevu, odgodio svoju kemoterapiju da bi meni potpisao doktorsku disertaciju. Bio je spreman riskirati svoje zdravlje samo da njegova studentica ne bi ispaštala”, prisjeća se Merima. Aljazeera


Slične vijesti

03.05. (08:00)

Tisuće djece rođene nakon silovanja tijekom rata u BiH konačno dobile svoja prava

Djeca rođena uslijed ratnog zločina silovanja u Bosni i Hercegovini dobila su status civilne žrtve rata gotovo 30 godina nakon okončanja nasilja u toj zemlji, priopćilo je jučer Ministarstvo rada i socijalne politike Federacije BiH. BiH nema službene podatke o tome koliko je djece rođeno nakon silovanja. Procjene udruženja “Zaboravljena djeca rata” govore da ih je između 3000 i 5000. Izmjenama Zakona o civilnim žrtvama rata Federacije BiH djeca rođena nakon silovanja u ratu prvi su put dobila status civilne žrtve rata. Tim izmjenama žrtvama rata daje se prednost u korištenju zdravstvenih usluga i povoljnijih uvjeta školovanja do 35. godine te se nalaže prioritetno zapošljavanje i stambeno zbrinjavanje. Index

29.01. (14:00)

Mostarska kuhinja

Starešina: Ili će Plenković osigurati da Dragan Čović ode ili će Čović postići da odu obojica

Umjesto da se u interesu Hrvata u BiH i Hrvatske povuče iz politike (uz bilo koje obrazloženje), Čović je bacio Washingtonu rukavicu u lice i pohitao svomu političkom savezniku i ruskom ovisniku Miloradu Dodiku da pripreme reformu izbornoga zakonodavstva uoči dolaska Tima Europa. Tada je stigla druga važna poruka, ovoga puta iz američkog veleposlanstva u Sarajevu: promjena izbornoga zakona nije moguća bez promjene Ustava, za koju je potrebna dvotrećinska većina. Dakle, plan izmišljenog uspjeha je propao. A s njime i planirani efekti ‘strateškog posjeta‘ Tima Europa Sarajevu. Mark Rutte dobro zna tko odlučuje o glavnom tajniku NATO-a. Ursula von der Leyen jednako dobro zna čije je mišljenje presudno u izboru predsjednika/ce Europske komisije. Andrej Plenković i Dragan Čović ​u ringu su ostali sami. Višnja Starešina za Lider.

19.09.2023. (20:00)

Spaliti vunu, kaže, grehota je, i priča kako je neki čovjek s Pešteri to učinio, pa mu udarila bolest u ovce i sve mu pomrle

Sinan Gudžević: Nekada je vuna bila jedno od mjerila imetka, a danas nije ništa

U BiH pale ovčju vunu, a u svijetu za kilogram daju 30 KM - Stočarstvo | Agroklub.ba

Ovoga ljeta mi često u sjećanje dođe davni rođak Rahim Gudžević. Čobanin tuđih ovaca, cijeli život najamnik od Đurđevdana do Mitrovdana, nije čitao ni pisao, a mnogoj je zvijezdi na nebu dao ime. Imao je odgovor na svako pitanje koje bismo mu mi dječaci kraj ovaca postavili. Kad smo ga jednom upitali, kad će biti kraj svijeta, rekao je: “Ovo naše selo je na kraju svijeta. A svijetu će doći kraj kad kraj počne kod nas. A to će biti kad nestane pčela, i kad ovcama ne poraste vuna, te se ne mogne ništa s njih šišati.” Selo je tada, kad je Rahim ovo kazao, imalo više stotina ovaca, a pčele je imalo nekoliko kuća. Pčele nisu bile neka jaka zanimacija mojih rođaka, ovce jesu. Čudno ljeto ove godine prizvalo je Rahimove riječi. U pčele je udarila kuga i ne množe se, a ovaca je u selu samo osam. U ovce nije udarila kuga, nego je selo spalo na tri stanovnika, pa nema ni ovaca. A kuga je udarila u vunu. Sudbina ovčije vune pouzdan je znak da selo umire, kako se to kaže, u prisustvu vlasti. Umrli su razboji, kudelje, vretena, preslice i prelje, umire drndanje, povesma i pređa. Vunu ne otkupljuje niko, stočari ne znaju šta bi s njome. Novosti

21.05.2023. (12:00)

U povodu smrti jednog od najvećih glasova bosanske i europske književnosti

Dževad Karahasan: Uplašen čovjek nije sposoban za slobodu

Dževad Karahasan - Tragač za fitrom | Preporod.info

Književnik Dževad Karahasan preminuo je 19. svibnja u 70. godini, javila je njegova obitelj. Tim povodom donosimo nekoliko ulomaka o njegovim oštroumnim promišljanjima o ljudima, sebi, pisanju, svijetu i životu:

  • Ja imam dojam da sam od samog rođenja sa svojom smrću na „ti“, s njom nemam nikakvih problema, nemam straha. Ozbiljno mislim da su ove biologističke teorije poput Darvinove i njegovih učenika o tome kako je naš temeljni strah, strah od smrti, netočne. Čisto logički, kako bih se ja mogao bojati svoje smrti?! Ona je u meni kako sam ja na svijetu. Rastao ja, rasla ona.U neko doba ja prestao rasti, ona nastavila.
  • Nametnuta nam je nepodnošljiva kič ideja života. Sve je to unutar tretmana ljudi kao izvora kapitala. Tvrtke nam pokazuju da nas tretiraju kao svoje vlasništvo. Jer bolest košta. Ako smo bolesni, proizvodimo manje, bogata kopilad zarađuju na nama.
  • Ovo je svijet egzaktnih znanosti koje svijet shvaćaju samo prema činjenicama, jednostrano. Svijet koji pokazuje bizaran strah od duha i svega unutarnjeg, subjektivnog. Ne volim taj svijet jer je to svijet moći. U svim ljudskim društvima imali smo ljude željne moći, ali nikada nije bilo takvog poricanja svega unutarnjeg kao danas.
  • Strah je važan dio naših „nacionalističkih fantazmi“ (hvala na formulaciji), strah od onih drugih, koji „pripremaju naše uništenje“. Drugi dio tih fantazmi je uvjerenje da smo zbog puke pripadnosti ovom narodu bolji od onih drugih (ljudi silno vole da budu bolji od drugih). Treći dio tih fantazmi je narativ o našoj veličanstvenoj prošlosti i strašnom stanju u kojem se danas nalazimo. U tom narativu je sadržano obećanje da ćemo, čim dovoljno poludimo, vratiti sve ono što smo u slavnoj prošlosti imali. Iz iskustva znam da se najteže trijeznimo ako smo se napili miješajući pića, a u ovim našim fantazmama imate upravo mješavinu pića.
  • Čvrsto vjerujem da je rad vredniji i važniji od kapitala, a to je ‘ljevičarska anomalija’ koja se danas ne oprašta.
  • Mene najviše pogađa barbariziranje svijeta koje nužno ide uz neoliberalni kapitalizam ili ‘kapitalizam skakavaca’ – skakavci ne mogu zavladati svijetom jer pojedu sve, baš sve na što naiđu, pa na kraju i oni umru od gladi. Taj kapitalizam poznaje samo jednu vrijednost – onu financijsku – a svaki pogled na svijet koji priznaje samo jednu vrijednost je totalitaran.
  • Barbarska društva funkcioniraju kao masa u kojoj je osjećaj pripadnosti i čežnja za totalnim poistovjećivanjem s masom izrazito snažna. Civilizirano društvo sastoji se od pojedinaca, slobodnih ljudi koji svoju pripadnost artikuliraju, misle, propitkuju.Trenutno nisu veliki izgledi da bi na Balkanu moglo doći do stvaranja jednog takvog društva koje razmišlja kritički, ali mogu i želim da se nadam da će ga moji studenti jednog dana doživjeti. Žurnal /N1
14.05.2023. (12:00)

Priroda puni baterije

Rijeka Una: Ljepota koja ostavlja bez daha

ZA NACIONALNI PARK "UNA" 500.000 KM - Business Magazine

Rijeka Una izvire u Hrvatskoj, u ličkom dijelu Zadarske županije, a u Savu se ulijeva kod Jasenovca. Svojim tokom oplemenjuje krajolike Hrvatske i susjedne Bosne i Hercegovine gdje se nalazi Nacionalni park Una koji obuhvaća gornji tok rijeke na području grada Bihaća. Na stranicama Nacionalnog parka ispričana je legenda o tome kako je rijeka dobila ime: Stari Rimljani su tijekom silnih osvajanja i ratovanja izgubili osjećaj za ljepotu. Dolaskom na obale rijeke Une ostali su zadivljeni prizorom ispred sebe, na što je jedan od vojnika uzviknuo: ‘Una’ (jedna/jedina) i time ovu rijeku zauvijek obilježio kao jedinstvenu po svojoj ljepoti. Green

28.03.2023. (10:00)

Jezero je u Bosni i Hercegovini, a elektrana u Hrvatskoj

HEP izbjegava platiti dug BiH za vodu iz Buškog jezera

Čije je Buško jezero? – DW – 11.03.2018

Od prošle godine Elektroprivreda Hrvatske ima obavezu plaćanja znatno veće naknade Tomislavgradu i Livnu, gotovo dva i po puta višu od dosadašnje, za akumulaciju Buškog jezera. Jezero je u Bosni i Hercegovini, a elektrana u Hrvatskoj. Plaća se nakon isteka godine, do kraja ožujka. Unatoč uvjeravanjima da će se nova obaveza poštovati, iz HEP-a umjesto uplatnice, pri kraju roka, traže preispitivanje obaveze. Spor je i u vezi s komunalnim naknadama koje HEP odbija platiti, te je predmet na sudu. Aljazeera

19.03.2023. (18:06)

"Mir se može postići na dva načina – ili ste pobjednici ili kapitulirate. Birajte!"

Viktor Juščenko: “Ako ne zaustavimo Rusiju, sljedeća na redu je BiH”

Viktor Juščenko, bivši predsjednik Ukrajine tvrdi: 'Ovog Putina više ne  poznajem'

Bivši ukrajinski predsjednik Viktor Juščenko upozorio je da Rusija neće zaustaviti svoju ekspanzionističku politiku i nastavit će napadati druge zemlje, poput Bosne i Hercegovine, ne zaustavi li se sada ruska agresija na Ukrajinu. “Ako Ukrajina ne zaustavi Rusiju, vi (BiH) ste sljedeći”, kazao je Juščenko u intervjuu za bosanskohercegovačku agenciju Fena. Juščenko je bio predsjednik neovisne Ukrajine od 2005. do 2010. godine nakon što je predvodio “narančastu revoluciju” koja je dovela do svrgavanja režima bliskog Moskvi. Otrovan je dioksinom, a istraga je potvrdila indicije o umiješanosti Rusije u pokušaj njegova ubojstva. Juščenko je otvoreno zagovarao prozapadnu političku orijentaciju i približavanje Ukrajine NATO-u. Slobodna

15.03.2023. (23:00)

"Molim vas, vozite sporije da me ne udarite"

15-godišnji dječak iz BiH sam krpa rupe na cesti prema granici s Hrvatskom. Općina nema novca da ju popravi

15-godišnji Enes sa bratom uređuje put prema granici. “Popravlja rupe na državnoj cesti” | Crna hronika BiH

Stanovništvo ovog kraja već godinama apelira na komunalne vlasti grada Cazina, koje su nadležne za održavanje te lokalne ceste, da sanira dionicu dugu četiri kilometra od graničnog prijelaza do sela Šturlić, prvog naseljenog mjesta u BiH. No na njihov zahtjev nadležni ne reagiraju. Stoga je 15-godišnji dječak Enes iz obližnjeg sela Johovica odlučio uzeti stvar u svoje ruke. Rupe na makadamskoj cesti ispunio je crnim pijeskom koji upija vodu i vlastitim novcem unajmio stroj za vibraciju kako bi taj pijesak učvrstio i popravio cestu. Sad, kaže on, cesta izgleda skoro kao asfaltna. “Narod mi je zahvalan što održavam cestu jer voze skuplje aute pa će se sada manje uništavati na rupama”, kaže skromni Enes. Tportal

11.03.2023. (18:00)

Hrvatski predsjednik naumio je uz pomoć hrvatskih vojnih trupa osloboditi prošlost od zlonamjernih tumačenja

Viktor Ivančić: Rakov korak

Large viktor

Može biti da je u Bosni i Hercegovini konstituirana vlast s tolikom količinom autodestruktivnog potencijala da će se zlonamjerni i agresivni susjedi pokazati kao čisti višak. Jesenski pičvajz između Zorana Milanovića i Željka Komšića oko sudjelovanja pripadnika Hrvatske vojske u misiji EUFOR-a u BiH, nakon što je skoro zaboravljen, ovih je dana živnuo u samoj bosanskohercegovačkoj vladi, poprimajući, uz regionalni, i (unutar)resorni karakter. Kada se radi o hrvatskoj politici prema BiH i hrvatskoj politici u BiH, postalo je izlišno nagađati tko je čiji eksponent, tko je karcinom, a tko metastaza. Sigurno je tek da se stvar kreće rakovim korakom, dakle prema nazad, prema ranim devedesetima. Novosti

11.02.2023. (17:00)

Ljubav, i ništa više

Božo Vrećo o svojoj Bosni: “Zemlja ljudi koji mogu sve, čak i kad ih izvrnete naopačke, oni se na noge dočekaju”

Slobodna Dalmacija - Bosanski pjevač osebujnog stila ni ovoga puta nije iznevjerio svojim modnim odabirom, javio se s ljetovanja iz Igrana u jednodijelnom bijelom kupaćem kostimu

Svestranog umjetnika i pjevača sevdalinki Božu Vreću upitali su što je za njega Bosna i Hercegovina, a njegov odgovor na FB-u dirnuo je mnoge: “Zemlja ljudi s očima punim merhameta i suza; zemlja planina u kojima vile još žive, al se skrivaju sve dublje jer su zli ljudi svo drveće posjekli pa su sad u korijenju tih gorostasa; zemlja upornosti, prkosa, neustrašivosti, ljudi koji mogu sve, čak i kad ih izvrnete naopačke, oni se na noge dočekaju. Zemlja je to i hrabrih kraljeva i žetelaca, i prelja i vrelih tepsija u kojima miriše sve što nam je od predaka ostalo; zemlja gorskih jezera i rijeka u kojima teče i naša krv i borba i zavjet da ostajemo tu, jer je to naša utroba i naše nebo, naše doline uspavanih kamenih stećaka i naši gradovi iznikli opet iz pepela; naše zore u kojima se čuju i ezani i crkvena zvona…” Slobodna