Svemirske šetnje poput ovih obično obuhvaćaju jako puno posla – svaka od njih traje između pet i osam sati. T-portal…
Nova studija u časopisu Acta Astronautica otkriva metodu koja bi povratno putovanje na Mars mogla skratiti na svega 153 dana. Umjesto isključivog čekanja planetarne opozicije, istraživači koriste orbitalne putanje asteroida (poput 2001 CA21) kao geometrijske predloške za brže koridore. Analiza pokazuje da bi poravnanje u 2031. godini omogućilo letjelicama izravnije rute, skraćujući vrijeme putovanja za gotovo polovicu. Ova inovacija ne zahtijeva praćenje samog asteroida, već koristi njegovu “putanju” za optimizaciju leta, čime se drastično smanjuju logistički izazovi i izloženost posade svemirskim uvjetima. Bug
NASA je objavila impresivnu arhivu od 12.000 fotografija s misije Artemis II, kojom su se ljudi nakon pola stoljeća vratili u blizinu Mjeseca. Snimljene kombinacijom profesionalnih Nikonovih aparata i iPhonea 17, fotografije bilježe povijesne trenutke poput “zalaska Zemlje”, pomrčine Sunca i detaljnih lunarnih kadrova. Iako kolekcija sadrži brojne duplikate i tehnički nesavršene snimke, stručnjaci su među njima otkrili prave vizualne dragulje. Ovi prizori ne samo da dokumentiraju postavljanje rekorda u udaljenosti od Zemlje, već ponovno oživljavaju svjetsku fascinaciju svemirskim istraživanjima kroz moderni objektiv. PetaPixel
Ovogodišnji svibanj pretvara noćno nebo u pravu pozornicu, počevši s „cvjetnim punim mjesecom“ koji već prvog dana nudi topli, narančasti sjaj. Sredinom mjeseca ljubitelji meteora mogu vrebati brze Eta Akvaride, dok će ranojutarnji susreti Marsa, Saturna i polumjeseca oduševiti ranoranioce. Mrak oko mlađaka 16. svibnja idealna je prilika za promatranje blistave jezgre Mliječne staze i dalekih galaksija. Uz Jupiter koji vodi do zviježđa Blizanaca i romantični ples Mjeseca i Venere, mjesec trijumfalno završava rijetkim „plavim mjesecom“ 31. svibnja, podsjećajući nas da su čuda, iako rijetka, itekako stvarna. Nat Geo
Kozmolozi se suočavaju s Hubbleovom napetosti – nepodudaranjem brzine širenja svemira izmjerenog u ranom (67,4 km/s/Mpc) i lokalnom svemiru (oko 73,5 km/s/Mpc). Nova međunarodna analiza, koristeći preciznije “ljestve kozmičkih udaljenosti” i podatke teleskopa Webb, potvrđuje da razlika nije pogreška u mjerenju, već stvarna astronomska zagonetka. Iako lokalna mjerenja dosljedno pokazuju brže širenje, razlog tog ubrzanja ostaje nepoznat. Znanstvenici se nadaju da će nadolazeći teleskop Nancy Grace Roman konačno razjasniti širi li se svemir brže nego što fizikalni modeli predviđaju ili nam nedostaje ključni dio slagalice o evoluciji kozmosa. Bug
Posada misije Artemis II uspješno je završila povijesni prelet oko Mjeseca, zabilježivši preko 10.000 fotografija. Astronauti su svjedočili spektakularnom “zalasku Zemlje” i rijetkoj pomrčini Sunca koja je iz njihove perspektive trajala gotovo sat vremena. Tijekom misije, ekipa je promatrala bazene Hertzsprung i Orientale, potonji prvi put viđen ljudskim okom. Emotivan vrhunac bio je imenovanje dvaju kratera: Integrity i Carroll, potonji u čast preminule supruge zapovjednika Wisemana. Misija je spojila vrhunsku znanost s dubokim ljudskim emocijama, pripremajući put za buduća istraživanja dubokog svemira. CNN
Hello, Moon. It’s great to be back.
Here’s a taste of what the Artemis II astronauts photographed during their flight around the Moon. Check out more photos from the mission: https://t.co/rzM1P0QbOl pic.twitter.com/6jWINHkDLh
— NASA (@NASA) April 7, 2026
NASA je objavila prve fotografije Zemlje snimljene iz letjelice Orion tijekom misije Artemis II. Na snimkama se vidi naš planet u spektakularnim bojama, uz uočljiv zeleni sjaj aurore. Ovo je prvi put u više od 50 godina da ljudi promatraju Zemlju iz ove perspektive. Četveročlana posada, koju čine Reid Wiseman, Victor Glover, Christina Koch i Jeremy Hansen, nalazi se na desetodnevnom putovanju oko Mjeseca. Ova misija predstavlja ključni korak prema ponovnom slijetanju ljudi na Mjesečevu površinu, prvi put nakon završetka programa Apollo 1972. godine. Jutarnji
Good morning, world!
We have spectacular new high-resolution images of our home planet, all of us looking back through the Orion capsule window at our Artemis II astronauts as they continue their journey to the Moon. pic.twitter.com/QjxGfWiRcS
— NASA (@NASA) April 3, 2026
Between 2015 and 2017, astronauts brewed real espresso aboard the ISS using ISSpresso. Designed for microgravity, it proved that even in orbit, good coffee is a matter of engineering.#ISSpresso #SpaceCoffee #NASA pic.twitter.com/XPvEYLUpkW
— Interesting Engineering (@IntEngineering) April 2, 2026
Godinama su astronauti pili dehidriranu mješavinu iz vrećica, no suradnja tvrtki Lavazza i Argotec donijela je prekretnicu: ISSpresso. Ovaj inženjerski pothvat koristi čelične cijevi i tlak od 400 bara kako bi nadvladao mikrogravitaciju. Uz inovativnu šalicu koja koristi kapilarnost, Samantha Cristoforetti prva je 2015. uživala u autentičnom mirisu i okusu kave. Osim podizanja morala, ovaj uređaj služi kao važan eksperiment u dinamici fluida, dokazujući da su zemaljski užici nužni i na putu prema zvijezdama. No, uređaj su ipak vratili na Zemlju 2017. CogCoffee
Znanstvenici su pomoću teleskopa James Webb i Hubble otkrili da su za kozmičku reionizaciju – proces koji je svemir učinio prozirnim za svjetlost – zaslužne male, ali iznimno aktivne patuljaste galaktike. Iako se ranije vjerovalo da su “kozmičku maglu” rastjerale masivne galaktike ili crne rupe, podaci iz skupa Abell 2744 pokazuju da su upravo ovi mali sustavi proizvodili nevjerojatne količine ionizirajućih fotona. Ovo otkriće ključno je za razumijevanje rane evolucije svemira i pretvaranja mračnog, neutralnog plina u prozirnu plazmu. Science Alert, Index
Interaktivna skala koja ti omogućuje da skrolaš od najmanjih čestica (kvarkova) pa sve do ruba vidljivog svemira. Odličan način za dobiti egzistencijalnu krizu u 5 minuta.
Tijekom boravka u orbiti tisućama je puta promatrao planet i došao do zaključka da čovječanstvo zapravo živi u velikoj zabludi. Kako objašnjava, pogled na Zemlju iz svemira potpuno je drukčiji od onoga koji imamo s njezine površine. Iz orbite su jasno vidljivi krhki sustavi koji omogućuju život, poput atmosfere, oceana i ekosustava, no ljudi se prema njima često ponašaju kao da postoje samo da bi služili globalnoj ekonomiji. Ovakvu promjenu u načinu razmišljanja astronauti nazivaju „efekt pregleda“ (Overview Effect). Termin je još 1987. godine uveo svemirski filozof Frank White kako bi opisao snažnu promjenu svijesti koju mnogi astronauti dožive kada Zemlju vide iz svemira. Često govore o osjećaju dubokog divljenja, o novom poštovanju prema ljepoti i krhkosti planeta, kao i o snažnom osjećaju povezanosti s čovječanstvom i cijelom Zemljom. N1