Svemirske šetnje poput ovih obično obuhvaćaju jako puno posla – svaka od njih traje između pet i osam sati. T-portal…
Službeno je započelo desetogodišnje istraživanje Legacy Survey of Space and Time (LSST) u čileanskom opservatoriju Vera C. Rubin. Koristeći najveću kameru na svijetu od 3200 megapiksela, teleskop će svake tri noći snimati cijelo južno nebo i prikupljati 10 terabajta podataka po noći. Cilj ovog povijesnog projekta je stvaranje najdetaljnijeg 3D prikaza svemira koji će pomoći znanstvenicima u rješavanju misterija tamne tvari i energije. Osim udaljenih galaksija, opservatorij će detaljno popisati Sunčev sustav, a već je otkrio više od 11.000 novih asteroida. PetaPixel
Teorija mračne šume, koju je popularizirao kineski pisac Liu Cixin kroz svoje sf romane, zapravo je utemeljena pitanjima kojima se bave pojedine znanstvene grane i nudi hladno rješenje Fermijevog paradoksa. Ona pretpostavlja da je svemir pun civilizacija koje namjerno šute jer svako otkrivanje lokacije nosi rizik od uništenja. U kozmičkoj “mračnoj šumi” svatko je potencijalni lovac, a opstanak ovisi o neupadljivosti. Iako je riječ o misaonom eksperimentu, a ne dokazu, ova teorija ozbiljno mijenja naš pogled na slanje signala u svemir. Možda izvanzemaljci nisu odsutni, nego su samo dovoljno pametni da ne pale svjetlo u mraku. Geek
Svemir je počeo prije 13,8 milijardi godina, no njegovo finale još je predmet žustrih rasprava. Znanstvenici se spore oko nekoliko scenarija, a ključnu ulogu igra misteriozna tamna energija koja ubrzava širenje prostora.
Ovisno o njezinu ponašanju, čekaju nas četiri sudbine:
Trenutačno smo u ranoj, svjetlijoj fazi kozmičke povijesti, a precizna mjerenja tek trebaju otkriti hoćemo li završiti smrznuti, rastrgani ili resetirani. Igor Berecki za Bug
Znanstvenici s Instituta Max Planck otkrili su da je regija neposredno iza Jupitera, u razdoblju između dva i četiri milijuna godina nakon nastanka Sunčeva sustava, djelovala kao ključno rodilište planeta. Nakon što je Jupiter očistio svoju orbitu, stvorio je plinski prsten visokog tlaka – takozvanu “zamku za prašinu”. Ova je regija zadržavala veće materijale, a propuštala sitnija zrnca, stvorivši tijekom milijuna godina dvije potpuno različite populacije planetezimala (krhke i stabilne). Računalne simulacije potvrdile su da su te prašinske zamke bile ključne tvornice građevnih blokova iz kojih su kasnije nastali Zemlja i ostali planeti. Index
Prvo mapiranje domaće aerospace industrije pokazalo je da je taj sektor u Hrvatskoj prošle godine narastao za 11,5% i ostvario 845,2 milijuna eura prihoda. Pritom tvrtke iz svemirskog segmenta bilježe skok prihoda od čak 34%, dok im je broj zaposlenih rastao 9,9% – tri puta brže od ostatka industrije. Svemirski sektor zapošljava gotovo petinu ukupne radne snage industrije (797 radnika). Na HISPACE konferenciji “Say HI to SPACE” predstavljeni su i konkretni domaći projekti: uklanjanje CO2 u svemiru, studentske i komercijalne rakete, orbitalni hardver te novi svemirski teleskop za snimanje Sunca. Lider
Znanstvenici su otkrili da misteriozne, dugoperiodične radiosignale iz svemira, poput signala ASKAP J1745, najvjerojatnije ne emitiraju pulsari, već “kataklizmičke promjenjive zvijezde”. Riječ je o binarnom sustavu u kojem gusti bijeli patuljak agresivno privlači materijal sa susjedne zvijezde. Taj proces, potaknut iznimno snažnim magnetskim poljima i protokom nabijenih čestica, stvara toplinu te oslobađa specifično rendgensko i radijsko zračenje. Iako ovo otkriće nudi ključan trag za rješavanje dugogodišnjeg svemirskog misterija, astronomi napominju kako je istraživanje tek na početku te da ASKAP J1745 možda nije jedini mehanizam iza ovih neobičnih pojava. Index
Astronomi su duboko unutar diska Mliječne staze otkrili neobičnu skupinu od dvadeset zvijezda siromašnih metalima, starijih od 10 milijardi godina. Zbog specifičnog kemijskog sastava i zbunjujućih, suprotnih orbita, znanstvenici vjeruju da ove zvijezde predstavljaju ostatke drevne patuljaste galaksije nazvane Loki, koju je naša galaksija davno progutala. Ovo otkriće, temeljeno na podacima teleskopa Gaia, sugerira da je Mliječna staza rasla kroz rani, masivni “kozmički obrok”. Ako se postojanje Lokija potvrdi, astronomi će morati ozbiljno preispitati dosadašnje shvaćanje o evoluciji i turbulentnoj povijesti rasta naše galaksije. Index
Fokusirajući se na razdoblje kada je svemir bio star tek milijardu godina, istraživači s prestižnog sveučilišta UC Riverside mapirali su goleme filamente tamne tvari i plina koji povezuju galaksije. Zahvaljujući Webbovoj infracrvenoj preciznosti, strukture koje su Hubbleu izgledale kao mutne mrlje sada su jasno razlučene. Javnosti je dostupan katalog od 164.000 galaksija, što znanstvenicima omogućuje dosad neviđen uvid u razvoj rane strukture svemira i praznina koje ga oblikuju. Kroz 13,7 milijardi godina dugu povijest razvoja galaksija astronomi sada mogu pratiti kako se ova veličanstvena arhitektura širila i oblikovala svemir koji danas poznajemo. Interesting Engineering
Nova studija u časopisu Acta Astronautica otkriva metodu koja bi povratno putovanje na Mars mogla skratiti na svega 153 dana. Umjesto isključivog čekanja planetarne opozicije, istraživači koriste orbitalne putanje asteroida (poput 2001 CA21) kao geometrijske predloške za brže koridore. Analiza pokazuje da bi poravnanje u 2031. godini omogućilo letjelicama izravnije rute, skraćujući vrijeme putovanja za gotovo polovicu. Ova inovacija ne zahtijeva praćenje samog asteroida, već koristi njegovu “putanju” za optimizaciju leta, čime se drastično smanjuju logistički izazovi i izloženost posade svemirskim uvjetima. Bug
NASA je objavila impresivnu arhivu od 12.000 fotografija s misije Artemis II, kojom su se ljudi nakon pola stoljeća vratili u blizinu Mjeseca. Snimljene kombinacijom profesionalnih Nikonovih aparata i iPhonea 17, fotografije bilježe povijesne trenutke poput “zalaska Zemlje”, pomrčine Sunca i detaljnih lunarnih kadrova. Iako kolekcija sadrži brojne duplikate i tehnički nesavršene snimke, stručnjaci su među njima otkrili prave vizualne dragulje. Ovi prizori ne samo da dokumentiraju postavljanje rekorda u udaljenosti od Zemlje, već ponovno oživljavaju svjetsku fascinaciju svemirskim istraživanjima kroz moderni objektiv. PetaPixel