Solarna elektrana nad Baškom u funkciji bi mogla biti već do konca 2019. - Monitor.hr
13.09.2018. (12:12)

I <3 Krk

Solarna elektrana nad Baškom u funkciji bi mogla biti već do konca 2019.

Solarna elektrana Barbičin u blizini Baške na Krku snage 5 MW planira se graditi na zemljištu koje je najvećim dijelom u vlasništvu države, pa je ministar Goran Marić amenovao rješavanje imovinskih odnosa potrebnih za ishođenje dozvole. Ukupna vrijednost projekta do mjesta njena spajanja na distribucijsku mrežu je oko 80 milijuna kuna. Novi list


Slične vijesti

Nedjelja (18:00)

Kad ti susjed napravi toliko solarnih panela da ti je neugodno upaliti žarulju

Kineska energetska revolucija mijenja igru

Kina je izgradila goleme kapacitete obnovljive energije, instalirala rekordne količine solarnih i vjetroelektrana te globalno snizila cijene zelene tehnologije. Zahvaljujući masovnoj proizvodnji, već nadmašuje svoje klimatske obveze i postaje ključni izvoznik čiste energije, posebno za zemlje u razvoju. Time istodobno smanjuje vlastite klimatske rizike i jača gospodarski utjecaj. Iako zabrinjava ovisnost svijeta o kineskoj industriji, osobito zbog političkih rizika, obnovljivi izvori ostaju najjača nada za usporavanje rasta globalnih temperatura. Jutarnji

03.11. (13:00)

Kad ti Sunce šalje struju – iz orbite, ne iz obližnje elektrane

Svemirske solarne elektrane sve bliže stvarnosti: energija iz orbite mogla bi napajati Zemlju

Tvrtke diljem svijeta razvijaju tehnologiju za prikupljanje solarne energije u svemiru i njezino slanje na Zemlju putem mikrovalova ili lasera. Ideja stara desetljećima postaje izvedivija zahvaljujući jeftinijim lansiranjima, naprednoj robotici i satelitskoj tehnologiji. Projektima se bave SAD, Velika Britanija, Kina i ESA, a procjene govore da bi svemirska solarna energija mogla zadovoljiti i do 80 posto europskih potreba za obnovljivim izvorima. Prve funkcionalne elektrane mogle bi se pojaviti u iduća dva desetljeća. tportal

25.09. (01:00)

Kad botanički cosplay spasi poljoprivredu i nuklearne nesreće

Solarno umjetno “drvo” čisti tlo od cezija brže od prirode

Istraživači s DGIST-a razvili su solarno napajani umjetni “biljni” uređaj koji u 20 dana uklanja preko 95% radioaktivnog cezija iz tla. Za razliku od sporih prirodnih biljaka ili skupog kopanja zemlje, ovaj sustav koristi adsorbent u “listovima” i oponaša transpiraciju, vraćajući pročišćenu vodu natrag u tlo. Uređaj je jednostavan za postavljanje, višekratno upotrebljiv te ne traži dodatnu energiju ni vodu. Ova inovacija nudi održivo rješenje za dekontaminaciju poljoprivrednih površina i područja pogođenih nuklearnim nesrećama. Interesting Engineering

30.08. (14:00)

Kad se šećer ne lijepi za zube nego za toplinu

Eritritol, polimeri i Sunce: nova termalna čarolija

Kineski znanstvenici razvili su kompozitni materijal ERY-PAM-PDA koji ujedinjuje eritritol i polimere te pohranjuje Sunčevu toplinu na posve nov način. Za razliku od vode ili parafina, ovaj materijal ne otpušta energiju odmah pri hlađenju, već tek na vanjsku stimulaciju poput topline ili tlaka. Tako funkcionira i kao spremnik i kao kolektor Sunčeve energije, bez potrebe za izolacijom ili dodatnim uređajima. Novi PCM materijali poput ovog otvaraju put učinkovitijem skladištenju i korištenju solarne energije. Nenad Raos za Bug

29.06. (20:00)

Sunce im grije radni staž

Krovna revolucija: kako domaće tvrtke pune baterije izravno od sunca

Na krovovima svojih pogona tvrtka Končar postavlja sunčane elektrane koje već pokrivaju velik dio potrošnje, smanjuju emisije CO₂ i ovisnost o tržištu energije. Do 2026. planira iz obnovljivih izvora pokrivati 35% potreba. Sličnim putem idu i druge tvrtke poput Plive, Podravke i METRO-a. U Hrvatskoj je trenutačno priključeno više od 27.000 solarnih sustava, a industrijski objekti daju značajan doprinos energetskoj tranziciji – tiho, ali učinkovito, panel po panel. Zgradonačelnik

02.02. (00:00)

Crna revolucija – sad i u bojama

Supercrni materijal pretvara Sunčevu energiju u pitku vodu brže nego ikad

Kineski znanstvenici razvili su novi materijal – spinelni oksid HESO – koji apsorbira čak 95,5 % Sunčeve energije, pretvarajući je gotovo u cijelosti u toplinu isparavanja. To znači da solarni destilatori premazani ovim materijalom mogu proizvesti do 16 litara pitke vode dnevno po kvadratnom metru, čak i u oblačnim uvjetima. Umjesto kemijskih eksperimenata, istraživači su koristili kvantno-mehaničke proračune za dizajn ovog „crnila nad crnilima“. U prijevodu: budućnost solarne destilacije je svjetlija – odnosno, tamnija nego ikad! Nenad Raos za Bug

24.11.2024. (23:00)

Zašto samo Island? Dajte i nama ostalima malo

Svemirski solarni paneli: Jedan start-up želi opskrbljivati ​​Island solarnom energijom iz svemira do 2030. godine

Prema planovima start-upa, satelitska elektrana CASSIOPeiA (Constant Aperture, Solid-State, Integrated, Orbital Phased Array) će inicijalno imati kapacitet od 30 megavata (MW) i biti postavljena u geosinkronoj orbiti na visini od oko 35.700 kilometara. Postrojenje bi tako imalo istu brzinu kao Zemlja. Solarna elektrana koju je razvio International Electric ima modularni dizajn i sastavljat će se u svemiru pomoću malih dronova. Prema Space Solaru, gotovo postrojenje ima promjer od 1700 metara, duljinu od četiri kilometra i težinu od 2000 tona.

Materijal će se transportirati u njegovu geosinkronu orbitu na SpaceX-ovom Starshipu. Kako objašnjava osnivač tvrtke Martin Soltau, tvrtka procjenjuje da će za to biti potrebno oko 68 lansiranja raketa. No ta je brojka realna samo ako će daljnji razvoj Starshipa, koji predviđa i značajno veću nosivost, dovoljno napredovati do početka izgradnje solarne elektrane. Revija HAK

10.10.2024. (12:00)

Dajte nama koji ako već imate viška...

Žrtva vlastitog uspjeha: Australija sad ima previše solarnih panela

U Australiji je često sunčano pa većina zemlje prima više od 3000 sati sunčeve svjetlosti godišnje. Stoga je idealno mjesto za solarne panele gdje više od 3 milijuna domova ima sustave na svojim krovovima. Dakle, svaka treća obiteljska kuća. Ali problem je sa starom i slabo povezanom električnom mrežom pa udari električne energije iz solarnih ploča mogu preopteretiti mrežu. Upravo to se dogodilo prošle subote u državi Victoriji, kada je došlo do pada sustava. U Australiji obnovljivi izvori energije pokrivaju 70% potražnje za električnom energijom. Već 2018. godine instalirano je šest solarnih panela u minuti. Ova stopa se smanjila, ali je omjer visok, više od 25 posto kućanstava ima solarne panele. Revija HAK

14.02.2024. (12:00)

Ne baš najljepši ukras za balkon, ali ok

Trend uštede energije: Balkonske elektrane sve su jeftinije i sve popularnije u Europi

Balkonska elektrana proizvodi ekološki prihvatljivu električnu energiju izravno na mjestu potrošnje, što ne samo da smanjuje ovisnost o tradicionalnim opskrbljivačima energijom, već i emisiju CO2 u kućanstvima. Balkonska elektrana Green Solar od 800 W, na primjer, predstavlja učinkovito rješenje u ovoj kategoriji. Takvi sustavi dizajnirani su da zadovolje značajan udio dnevne potražnje za električnom energijom i mogu proizvesti između 600 i 900 kilovatsati (kWh) električne energije godišnje, ovisno o lokaciji i orijentaciji. Osim toga, mogućnost isporučivanja viška električne energije u javnu mrežu i primanja naknade za to nude dodatne potencijale financijskih ušteda. Revija HAK

09.02.2024. (14:31)

Solarna energija je tijekom dvije godine “uštedjela” 100 milijardi eura