Srednjoškolac iz Šibenika otkrio tri vrste životinje kojih nikad prije nije bilo u Dalmaciji - Monitor.hr
09.01.2022. (20:00)

Budući mladi znanstvenik

Srednjoškolac iz Šibenika otkrio tri vrste životinje kojih nikad prije nije bilo u Dalmaciji

Sebastian ima 17 godina, od malih nogu zanimaju ga biljke, a prošle je godine krenuo snimati i kukce na dalmatinskom području. Naišao je tako na čak tri nove vrste – jednog zrikavca i dva skakavca. Sve to primijetio je asistent s biologije zagrebačkog PMF-a Josip Skejo koji je Sebastiana potaknuo da o tome napiše rad. Na Silvestrovo je tako ovaj sedamnaestogodišnjak ušao u hrvatsku povijest kao, po svemu sudeći, najmlađi biolog s izvornim znanstvenim člankom, piše srednja.hr. Sebastian Ćato ima 17 godina i pohađa smjer za agroturističkog tehničara u Srednjoj strukovnoj školi u Šibeniku. U nekom trenutku je, snimajući bilje i kukce na dalmatinskom području, naletio i na tri posebne životinjice – jednog zrikavca i dva skakavca. Iako u početku nije znao o čemu se radi, ubrzo se ispostavilo da se radi o trima novim vrstama za ovo područje. Dva koja nikada nisu prije uočena u Hrvatskoj i jedan u Dalmaciji. Jutarnji


Slične vijesti

30.01. (11:00)

Muha na tanjuru, ali ukusna

Kukci umjesto mesa su moguće rješenje za nedostatak poljoprivrednog zemljišta

U Europi gotovo da više nema produktivnog tla i sve se više oslanjamo na uvoz. Tako se neće postići europski zeleni ciljevi, poručuju u novijoj studiji iz centra za istraživanje Green Alliance. Umjesto mesa i mliječnih proizvoda predlažu korištenje alternativnih biljnih proteina, ali i algi, gljiva i kukaca, ali i proteina dobivenih fermenitanjem te proizvodnjom iz stanica. Kada bi potražnja za mesom i mliječnim proizvodima iz stočarstva pala za dvije trećine, 44 posto poljoprivrednog zemljišta u deset europskih zemalja ne bi bilo potrebno za uzgoj stočne hrane i ispašu. Agroklub

05.11.2023. (08:00)

I to je priroda

Invazivni kukci uništavaju stare šume: Tisuće stabala posječeno u Francuskoj

Tijekom 2022. u jugozapadnoj Francuskoj je od požara stradalo 30 000 hektara šuma, a sada se vlasti bore s invazivnim kukcima koji napadaju stabla u oporavku. Kukci, koji ulaze u skupinu kornjaša, hrane se drvom i napadaju borove koje su oštetili požari ili oluje. Tijekom parenja, smeđi kornjaš ulazi između kore i drva te polaže 30 do 50 ličinki koje “kopaju” tunele i uništavaju žilne kanale dok stablo ne umre. Kada smeđi kornjaši napadnu, postoji samo jedan način: sječa stabala. Prethodna invazija kornjaša zabilježena je u Italiji, u šumi koja je stradala u oluji. Green

09.08.2023. (19:00)

Oni ne misle nego osjećaju

Razmišljanje kukaca – leptiri uče kretanjem u prostoru

Biolozi počinju drugačije razmišljati o kognitivnim funkcijama mozga kod kukaca, zbog čega ih sada promatraju u novom svjetlu. Znali smo da kukci mogu učiti o prostoru, ali uglavnom to se odnosilo na mrave i pčele koji žive u društvenim zajednicama. Međutim, nova istraživanja otkrivaju da “kompleksne vještine učenja, poput korištenja prostornih informacija, mogu biti češće kod kukaca nego što se mislilo”. Leptiri obrađuj raznovrsne informacije iz svog okoliša i koriste ih za izvođenje složenih zadataka, a mozak im je širine samo nekoliko milimetara. Primjerice, leptiri Heliconius očito nauče poznatu lokaciju izvora peludi i uspostavljaju dugoročne staze kretanja. Ako se tragovi peludi u prostoru ponavljaju neko kontinuirano vrijeme, leptiri, ali i bumbari i pčele upamtit će prostorni obrazac. Green

01.06.2023. (21:00)

Dobra buba, ta Mara

Korisni kukci: viđamo ih svuda, a ubijaju tisuće štetočina

Riječ je o bubamarama, koje brojne biljke štite od štetnih nametnika, poput psilida, grinja i lisnih ušiju. Odlične su za kontrolu broja štetnika bez upotrebe kemikalija. Iako na svijetu postoji više od 4500 vrsta iz ove grupe, brojni nisu upoznati s njihovim pozitivnim djelovanjem na okoliš. Zbog toga uzgajivači često koriste različite vrste insekticida kada primijete njihova jajašca i kukuljice. Jedan dio stanovništva namjerno ih ubija, jer su uvjereni da one uništavaju “korisne mrave koji jedu lisne uši”. Prava je istina da mravi uzgajaju i štite lisne uši, jer luče mednu rosu kojom se hrane. Kako bi privukli što veći broj ovih kukaca, potrebno je posaditi sljedeće biljke: neven, mentu, maslačak, različak, hajdučku travu, korijandar… Green

05.05.2023. (11:18)

Korisna bubamara: Tijekom života pojede oko 6.000 raznih štetnika

20.01.2023. (13:00)

DHSS o kukcima u hrani: To uništava budućnost seljaka i domaće proizvodnje

Dok selo i seljak u Hrvatskoj propadaju kao i proizvodnja hrane, EU ozakonjuje “novu hranu”, pa ćemo uskoro na policama trgovačkih lanaca imati “praškaste kukce” Acheta domesticus (kućni šturak) dakle zrikavce u kruhu, pecivima, tjestenini, juhama… To zadovoljenje osnovne ljudske potrebe previše je važno, međutim i godinama prepušteno na milost i nemilost fluktuacijama tržišta. Jedino što se može sa žalošću zaključiti je da politika EU i Vlade RH imaju za posljedicu gubitak izvora sredstava za život tih ljudi za koje nije osmišljen nikakav program zbrinjavanja, a još manje budućnost u proizvodnji hrane. Agroklub

24.08.2021. (22:30)

Kukci koji život znače

Svijet bez kukaca oprašivača bio bi svijet bez čokolade, a dinje i lubenice gotovo bi nestale

Stranice Our world in data redovno nas izvještavaju o stanju planeta pa su tako objavili i što bi se dogodilo da nestane kukaca oprašivača. Studije stare desetak godina tvrde da bi proizvodnja poljoprivrednih kultura pala za oko 5 posto u zemljama s višim dohotkom i 8 posto u zemljama s niskim do srednjim prihodima, a morali bismo se pomiriti s 90 % manje kivija, dinja, lubenica, bundeve, brazilskih oraha i kakaovca te avokada. Svijet bez čokolade i namirnica na koje smo navikli pokušava se u EU spriječiti novom strategijom o bioraznolikosti do 2030. kojom se planira proširenje postojeće mreže zakonski zaštićenih područja te postavljanje pravno obvezujućih ciljeva EU za obnovu prirode i degradiranih ekosustava. Jutarnji list

12.02.2019. (18:30)

Zujat će samo u glavi

Broj kukaca strmoglavo pada – moguće katastrofalne posljedice za planetu

Više od 40% vrsta kukaca moglo bi izumrijeti u sljedećih nekoliko desetljeća, jedna trećina od ovih 40% već sada je ugrožena, a prvi razlog su pesticidi, upozoravaju znanstvenici. Kukci čine najraznovrsniju životinjsku skupinu na svijetu i ključni su za ekosustav, oko 80% biljaka u prirodi oprašuje se uz pomoć kukaca, a za 60% ptica kukci su glavni izvor hrane. Izračunali su i da se samo u SAD-u financijska vrijednost usluge koje pružaju kukci u ekosustavu procjenjuje na 57 milijardi dolara godišnje. Index / CNN

06.12.2018. (23:25)

Djeco, danas ručamo pohane skakavce!

WEF: Zašto ćemo uskoro morati početi jesti kukce

Svjetski ekonomski forum donosi zanimljiv grafikon koji pokazuje kolike resurse troši koja vrsta životinje. Prvi redak prikazuje koliko se grama stakleničkih plinova ispušta po jednom kilogramu žive vage – insekt 2 grama, svinja 1.130 i krava 2.850. Drugi redak prikazuje koliko je kilograma hrane potrebno po kilogramu žive vage određene životinje, treći koliko je metara kvadratnih potrebno za jedan gram proteina, a četvrti koliko je litara vode potrebno za gram proteina. WEF