Što mačke ne smiju jesti - štetne tvari i otrovna hrana - Monitor.hr
21.08.2023. (17:00)

Za očuvanje svih devet života

Što mačke ne smiju jesti – štetne tvari i otrovna hrana

Nema potrebe da ih potpuno izbacite iz svog doma, ali pazite na njih kako se vaša mačka ne bi odlučila igrati s njima. Poput kovanica, mirisnih ulja, kuglica protiv moljaca, omekšivača za rublje, plastelina, kave, alkohola, čokolade, grožđa, češnjaka, luka…  Osim uobičajenih kućanskih i vrtnih proizvoda koji bi vašoj mački mogli djelovati primamljivo, tu su i otrovne biljke, od kojih neke rastu i u našim vrtovima: aloe vera, mrazovac, narcis, sjeme jabuke, koštice marelice, sjemenje trešnje i jabuke, narcis, oleander… Simptomi trovanja mačke i znakovi gutanja otrova uključuju povraćanje, proljev ili zatvor, gubitak apetita ili koordinacije mišića, sljepoću i napadaje. Ako niste sigurni, uvijek je najbolje kontaktirati svog veterinara za savjet. Index


Slične vijesti

07.07. (12:00)

Jer od zraka se ne može živjeti

Što bi se dogodilo da svi poljoprivrednici odjednom prestanu proizvoditi hranu? ‘Sve bi zalihe potrošili za pola godine’

Ivan Malić, IT stručnjak i jedan od osnivača Agrokluba pitao je AI koliko je svjetska godišnja proizvodnja poljoprivrednog proizvoda XY te koliko je prosječno stanje zaliha tog istog proizvoda. Prosječni građanin konzumira:

  • Pšenica. Godišnja proizvodnja je oko 800 milijuna tona. Zalihe oko 500 milijuna tona. Pšenice ima za oko 240 dana
  • Soja. Godišnja proizvodnje je oko 350 milijuna tona. Zalihe oko 120 milijuna tona. Soje ima za 125 dana.
  • Svinjsko meso. Godišnja proizvodnja je oko 130 milijuna tona. Zalihe oko 25 milijuna tona. Svinjskog mesa ima za 70 dana.
  • Mlijeko. Godišnja proizvodnja je oko 900 milijuna tona. Zalihe oko 45 milijuna tona. Mlijeka imamo za 18 dana.
  • Jaja. Godišnja proizvodnja je oko 1,4 milijarde tona. Zalihe oko 340 milijuna tona. Jaja ima za 89 dana.
  • Maslinovo ulje. Godišnja proizvodnja je oko 3,5 milijuna tona. Zalihe oko 1,5 milijuna tona. Maslinova ulja ima za 160 dana.

Poljoprivreda i hrana je gorivo svijeta, puno je važnija od struje, nafte, čelika ili novog mobitela. Kad ovih dana prođete pokraj kombajnera ili štanda sa domaćim voćem i povrćem, sjetite se gornjih brojki. Jer ako poljoprivrednik Slavko odluči ugasiti kombajn i postane influencer, svijet će biti gladan za 6 mjeseci. Agroklub

21.06. (10:00)

Ili manji obroci ili bez deserta

Inflacija nije bauk, osim onima koji kupuju hranu

Hrvati, naime, većinu dohotka troše na hranu. U prosjeku je to oko 26 posto, ali znamo da prosjek i medijan nisu isto, pa se u kućanstvima s manjim prihodima na hranu troši 40-ak posto, često i više od polovice. A cijene su hrane kumulativno u posljednjih nekoliko godina porasle između 30 i 40 posto. Što smo siromašniji, potrošnja je koncentriranija, pa inflacija za one ispod medijana nije ista kao i za one iznad njega. Lider

21.05. (12:41)

U Japanu počela prodaja električne žlice koja okus hrane čini slanijim

17.05. (10:00)

Torta na tepih, to je najgore

Pravilo pet sekundi: Bilo koja hrana koja padne na pod bit će kontaminirana bakterijama

Glavna stvar oko tzv. “pravila pet sekundi”, uvriježeno mišljenje kako je hrana koja padne na pod ok za jesti ukoliko je podignete unutar pet sekundi, je razumijevanje brzine prijenosa bakterija s površine poda na hranu. Iako je utvrđeno da, što je dulje hrana na podu, to se više bakterija nađe na njoj, samim padom na pod ih ionako pokupi dovoljno puno. Mokra hrana poput lubenice pokupi više nego neka suha, poput čipsa ili drugih grickalica, no pravo je pitanje želite li uopće jesti hranu za koju znate da je pala na pod? Ako se pitate za zdravlje, pitanje je gdje vam hrana padne i o kakvoj se površini poda radi. Ukoliko je pod čist, u 90 posto slučajeva neće vam se dogoditi ništa, pogotovo ako se radi o vrsti hrane koju možete ponovno oprati. Nat Geo

06.05. (01:00)

Praktički replikatori iz Zvjezdanih staza

Kako se printa hrana i što ona uopće sadrži

Danas već postoje ekskluzivni restorani koji serviraju 3D printanu hranu, a sve je krenulo prije gotovo 20 godina iako su prvi 3D printeri razvijeni još 80-ih godina. Ova vrsta hrane kombinira koncepte funkcionalne hrane, koja pruža dodatne nutritivne ili zdravstvene prednosti, s personalizacijom prema specifičnim potrebama ili zahtjevima potrošača. U tom pogledu, ova tehnologija trenutno nema konkurenciju jer omogućava da se na brz i jednostavan način, bez generiranja otpada, proizvodi hrana točno definiranog sastava i oblika. Odgovarajuća tehnika 3D printanja odabire se prema karakteristikama prehrambenih materijala koji se žele isprintati, a sve kako bi se dobio 3D proizvod odgovarajuće preciznosti oblika i nutritivne te senzorske kvalitete.

Npr. prije samog procesa 3D printanja jagode, ali i bilo koju drugu namirnicu, treba usitniti u kašu, u koju se potom dodaje škrob u točno definiranim udjelima. Takva smjesa kratko se zagrijava kako bi postigla konzistenciju pudinga, a zatim se ta masa stavlja u mlaznice uređaja, a u računalnom softveru odabire se 3D model kakav se želi tiskati. 3D printana hrana jestiva je ako je pripremljena od zdravstveno ispravnih namirnic, a takva hrana najčešće se pravi od kaša klasičnog voća i povrća, mljevenog mesa, čokolade i sličnih namirnica koje ljudi svakodnevno jedu. Znanstvenica s PBF-a za Index

22.02. (08:00)

Brzi recepti

TikTok gastro: Unatoč bizarnim receptima i moru gluposti to je adresa novih kulinarskih trendova

TikTok uništio je industriju hrane – tim je riječima influencerica, model i kuharica Chrissy Teigan komentirala tiktokizaciju kulinarstva, odnosno prodor prehrambenih trendova s TikToka u domove korisnika diljem svijeta. Premda se mnoga viralna jela i trendovi mogu gurnuti u zaborav, TikTok jest prva adresa koju valja posjetiti ako želite doznati što je trenutačno in u svijetu kulinarstva i što će takvim tek postati. Prošle su godine tako feedovi korisnika bili puni nostalgičnih jela, Spritz-napitaka, bezalkoholnih koktela, biljne tjestenine, egzotičnih začina, recepata sa svježim sirom ili CBD-om, plata s maslacem ili voćnih rolica.

Igrači iz prehrambene industrije i s restoranske scene zavirivali su na platformu i crpili inspiraciju za smišljanje ponude i strategija osvajanja kupaca. Nedavno je portal Food&Wine pisao o tome što stručnjaci iz industrije prognoziraju za 2024., koji će trendovi dominirati te što će igrači iz industrije pobrati iz svijeta društvenih mreža. Lider

13.02. (17:00)

Pogled u budućnost

Hrana iz budućnosti, ali problemi iz sadašnjosti

Doručak 2050.: zeleno-crvena, vitaminski bogata i ukusna “salata doručak” od povrća čijom genetskom modifikacijom su dobivene fantastične nove vrste povrća za koje danas ne postoji ni ime.
Ručak 2050.: sočna “pljeskavica” i pikantna “kobasica”, koje su dobivene tako što se od životinja uzimaju stanice koje se u laboratoriju hrane amino kiselinama, vitaminima i mineralima, pa se razmnožavaju, a poslije toga slijedi mljevenje i eto mesa.
Večera 2050.: skromna večera sastoji se djelomično i od konvencionalne hrane, tek da te podsjeti na pretke.

Dok se spekulira o obrocima budućnosti, stvarnost je da poljoprivrednici često nailaze na probleme poput fluktuacija cijena inputa i ograničenja političkih regulativa. Stoga, dok se razvijaju tehnološki napredni pristupi, važno je ne zanemariti potrebe poljoprivrednika i osigurati da imaju podršku i resurse potrebne za uspjeh. U svjetlu rastuće globalne populacije, potražnja za hranom će rasti, a poljoprivreda će imati ključnu ulogu u osiguravanju dovoljnih količina hrane. (Agroklub)

30.01. (17:00)

Samo lagano

Uravnoteženom prehranom protiv umora nakon obroka

Osjećaj umora nakon obroka nije neuobičajen, tvrdi dijetetičarka Melissa Prest. Proces probave zahtijeva značajnu energiju, s tijelom koje funkcionira poput dobro podmazane tvornice. Različiti “strojevi” sudjeluju u razgradnji hrane, pakiranju i prijenosu nutrijenata, što može uzrokovati umor. Inzulin, ključni hormon u regulaciji šećera u krvi, igra ulogu u ovom procesu, utječući na razinu energije nakon obroka. Za prevenciju umora, preporučuju se uravnoteženi obroci sa složenim ugljikohidratima, zdravim mastima i nemasnim proteinima, te izbjegavanje prekomjerne konzumacije zasićenih masti i prerađene hrane. Također, laganje tjelesne aktivnosti i redovita hidratacija mogu pomoći u održavanju energije. (N1)

25.01. (20:00)

Ukratko, ono što vas napuhuje i stvara vjetrove

Nutricionistica otkriva: Najgore namirnice koje možete pojesti za ručak

Postoje određene namirnice koje su sklonije izazvati nadutost, bolove u trbuhu ili nakupljanje plinova. To ne znači da biste ih trebali u potpunosti izbjegavati, već biste trebali obratiti pozornost na to kako vaše tijelo reagira nakon što pojedete ovu hranu, prenosi livestrong.com (a prenosi N1):

  • Salate s povrćem iz skupine kupusnjača
  • Sendviči
  • Masna ili pržena hrana
  • Grah i leća
  • Jogurt
  • Gazirana pića bez šećera
15.01. (14:00)

Biološki i zdravo

Ekološki pomagač u kuhinji: uređaj koji smanjuje otpad od hrane za 80 posto

I to bez prethodnog sortiranja, neugodnih mirisa, emisije stakleničkih plinova, dodavanja aditiva ili priključenja bilo kakve ventilacije – kažu iz pulskog hotela koji su uveli uređaj Ecovim 300:  praktički se hrana ubacuje kao u kantu za smeće, ali nakon završetka ciklusa iz ukupne mase ostataka hrane nastaje 10% do 20% supstrata. Plan je da se – s obzirom na to da ne sadrži nikakve štetne tvari – ubuduće koristi za prihranjivanje hotelskih travnjaka i cvjetnjaka. Analize su, naime, pokazale da je supstrat iz Ecovima toliko čist da se njime mogu čak i prihranjivati ribe u ribogojilištima – kažu iz hotela. Poslovni