Što očekivati od ekonomske 2018.? - Monitor.hr
20.12.2017. (09:21)

Da ti gatam

Što očekivati od ekonomske 2018.?

Ekonomski oporavak proizveo je i oporavak javnih financija. Nakon što je deficit pao na 0,8 posto BDP-a u 2016. godini, Hrvatska je izišla iz procedure prekomjernog deficita. Procjenjuje se da će deficit za 2017. godinu iznositi svega 0,6 posto BDP-a, a do 2020. godine mogao bi se dohvatiti i suficit. No problem s javnim financijama nije u njihovoj stabilnosti nego u njihovoj svrsi. Stabilan proračun i stabilni javni dug postali su ciljevi ekonomske politike umjesto da budu instrumenti. EU kao zaštitnica interesa kapitala strogo stoji na tim pozicijama. Cilj je osigurati nizak deficit proračuna, koji je garancija da država ima novaca otplaćivati kamate bankama, piše Bilten.



Slične vijesti

08.03.2017. (08:34)

Disfunkcionalna vlada dobra za državu

Deficit proračuna lani najniži u proteklih deset godina

Hrvatska je u prošloj godini uspjela održati deficit ispod dva posto BDP-a – minus konsolidirane države, u što osim središnje države ulaze i izvanproračunski fondovi i lokalne vlasti, bit će nešto ispod zacrtanih 1,6 posto BDP-a, odnosno 5,7 milijardi kuna, što će biti najniži deficit državnog proračuna u proteklih deset godina, kažu analitičari Privredne banke Zagreb. Lider, Novi list

14.09.2016. (11:51)

Što manje vlasti - to država bolje stoji

Marić: Deficit gotovo poravnat, najbolji rezultat od 2008. godine

Gospodarski rast u porastu je za 2,8%, makroekonomski indikatori su u porastu, rastu prozvodnja, trgovina na malo i građevina, što utječe i na poboljšanja na tržištu rada, rekao je ministar financija Marić. Govoreći o izvršenju proračuna za prvih pola godine rekao je da su ukupni prihodi u porastu za 10%, porast poreznih prihoda 8%, ukupni manjak pruračuna je 2,4 milijarde kuna, što je preko 5 milijardi kuna manje nego u istom razdoblju prošle godine, deficit opće države je 518 milijuna kuna odnosno 0,2% BDP-a – “gotovo je uravnotežen proračun”. Tehnički premijer Orešković poručio je kako je ovo najbolji rezultat od 2008. godine. Dnevnik.hr, Index

22.07.2016. (08:25)

Dobro pa su bili nesložni

Lani deficit bio 7,5 milijardi kuna, ove godine 2,4 milijarde

U prvih šest mjeseci 2016. godine manjak državnog proračuna iznosio je 2,4 milijarde kuna ili 0,7 posto BDP-a, što je za 5,1 milijardu kuna manje nego u istom lanjskom razdoblju. Poslovni ocjenjuje kako disfunkcinalna vlada nije donosila odluke kojima se povećava potrošnja. HRT

21.04.2016. (17:52)

Svakoga dana u svakom pogledu sve više napredujemo

Proračunski deficit u 2015. spušten na 3,2% BDP-a (sa 5,5%)

Manjak u proračunu konsolidirane opće države u 2015. godini iznosio je 10,7 milijardi kuna ili 3,2 % BDP-a, a dug opće države dosegnuo je 289,7 milijardi kuna, odnosno 86,7% BDP-a, pokazuje izvješće Državnog zavoda za statistiku. Usporedbe radi, manjak opće države za 2014. iznosio je 18,1 milijardu kuna ili 5,5% BDP-a, dok je dug opće države bio 284,2 milijardi kuna, odnosno 86,5% BDP-a. Ekonomist Zdeslav Šantić kaže da su podaci ugodno iznenađenje jer pokazuju usporavanje rasta duga.

09.03.2016. (09:31)

Malo će uzajmiti, malo prodati nešto iz kuće

Vlada će nas zadužiti za još najmanje 9 milijardi kuna

Ministar Marić najavio je novo zaduživanje, od 9,2 milijarde kuna, a kako bi se pokrio planirani proračunski deficit. 7,4 milijarde kuna otpada na deficit, a kad se k tome doda izvanproračunske korisnike i lokalnu samoupravu dođe se do navedenog iznosa, rekao je državni rizničar. Osim zaduživanja, najavljuje on i privatizaciju državne imovine za pokrivanje ovog minusa. Novi list

11.02.2016. (08:29)

Stezanje remena vol. 22

Tolušić o deficitu: Bit će bolnih rezova i otpuštanja ili propadamo

Ministar regionalnog razvoja i fondova EU Tomislav Tolušić prvi je dužnosnik koji je od formiranja Vlade otvoreno javnosti poručio da će biti otpuštanja i bolnih rezova jer, kako tvrdi, ako se nastavi politika kakva je vođena dosad, Hrvatska će u roku od dvije godine propasti i biti u gorem stanju od Grčke. Ministar se nije izjasnio tko će točno biti “odrezan”, no ponovno bi nam uzor trebala biti Irska, koja se 2000-ih oporavila nakon intervencije Trojke. Krešimir Sever upozorava da su Irsku spasile investicije, a ne rezovi. Novi list

04.02.2016. (13:10)

Kuna na kraju tunela

Bruxelles: Bolja prognoza Hrvatskoj, i dalje najveći problem dug

Prema ekonomskim procjenama Europske komisije, hrvatsko bi gospodarstvo ove i sljedeće godine trebalo rasti na 2,1% (prethodna predviđanja bila su 1,4%), no tempo oporavka bit će ograničen zbog visokih dugova javnog i privatnog sektora. Glavni pokretač rasta trebala bi biti domaća potražnja, a očekuje se i rast zaposlenosti. Deficit opće države projicira se u visini 4,2% BDP-a. Jednaku stopu rasta Komisija je prognozirala i Nizozemskoj, Njemačkoj i Velikoj Britaniji, dok bi najviše trebala rasti Irska (4,5%). T-Portal

31.12.2015. (08:27)

Ništa bolje

U 4 godine – javni dug povećan, rast negativan, deficit velik

“U ove četiri godine hrvatski javni dug se povećao sa 60 na 90% BDP-a, stopa ekonomskog rasta je bila negativna, odnosno pad ekonomske aktivnosti je postojao tri godine u kontinuitetu, ove godine ćemo vjerojatno imati pozitivan rast od nekih 1,1%, što nije dovoljno da pokrijemo trećinu kamata koje plaćamo za javni dug. Godišnja razina deficita je bila u prosjeku preko 5% BDP-a, ili nekih 17,5 milijardi kuna”, rezimira rad vlade Hrvoje Šimović s Ekonomskog fakulteta. Prema njemu smo makroekonomski najgori u Europi, gori čak i od Grčke. HRT

28.12.2015. (13:03)

Javno i privatno

Nakon 2016. na naplatu stiže po 20 milijardi kuna duga

“U 2016. treba pripremiti teren za ogromne dugove koji dolaze na naplatu, jer je iduća godina još dobra u odnosu na ono što nas očekuje. U 2017. dospijeva preko 21 milijardi kuna na naplatu, a tu treba pridodati i deficit od te godine. Kamate će samo rasti. Stoga je 2016. ključna. Hrvatska više nema vremena”, govori profesor Hrvoje Šimović s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu za Novi list.

24.10.2015. (16:30)

Odakle da krenemo

Nova Vlada mora u dvije godine uštedjeti 4 milijarde kuna

Guverner HNB-a Boris Vujčić na rovinjskoj je konferenciji upozorio političare da moraju hitno početi provoditi reforme kako bi se izbjegao državni financijski kolaps. U iduće bi dvije godine trebalo srezati rashode dva puta po dvije milijarde kuna, ali ni SDP ni HDZ tijekom predizbornih kampanja ne spominju rezanje rashoda, već samo povećanje prihoda. Seebiz