Što očekujemo od Hrvatske u sljedeće 24 godine? - Monitor.hr
26.06.2015. (17:10)

More than this

Što očekujemo od Hrvatske u sljedeće 24 godine?

“Rad je najbolji lijek protiv svega što nam se servira kako bi nam dodatno zgadilo život u Hrvatskoj i oduzelo vjeru u bolju budućnost”, rekao je redatelj Dalibor Matanić povodom Dana državnosti. “Ključni problem Hrvatske u ovom trenutku je nezaposlenost, a upravo su radno sposobni ljudi najveći potencijal ove zemlje”, misli Ivo Usmiani, vlasnik i predsjednik uprave Jadranskog galenskog laboratorija. “Bez dokazivanja i predanog rada, nema ni nagrada”, kaže znanstvenica Vernesa Smolčić. T-Portal


Slične vijesti

17.03. (13:00)

Nije Baba Vanga, ali ima Wi-Fi i diplomu

Kronika 21. stoljeća: Od klimatskog kolapsa do digitalne besmrtnosti

Future Timeline je fascinantan internetski resurs koji se bavi futurologijom, a tekst koji smo priložili u embedu (naslovna fotka s naslovom i linkom) tipičan je primjer njihovog narativa. Stranica funkcionira kao vizualna i tekstualna baza podataka koja predviđanja temelji na ekstrapolaciji trenutnih trendova u znanosti, tehnologiji i okolišu. Ona nije strogi znanstveni časopis (poput Naturea), ali nije ni puka fantastika. Autori se uvelike oslanjaju na objavljene studije, najave agencija poput NASA-e i izvješća IPCC-a o klimi.

Primjerice, u spekulativnoj kronici za 21. stoljeće kažu kako se društvo suočava s posljedicama globalnog zagrijavanja, s probijenom granicom od . Uspon transhumanizma, kolonizacija Marsa i pomlađivanje stanovništva isprepliću se s masovnim migracijama klimatskih izbjeglica i geopolitičkom nestabilnošću. Stoljeće završava radikalnom mobilizacijom za spas planeta, pretvarajući čovječanstvo u visokotehnološku vrstu koja briše granice između biološkog i digitalnog života u pokušaju da preživi vlastiti napredak. Imaju pregled po desetljećima, ali i narednim stoljećima.

27.02. (14:00)

Više slobodnog vremena, manje izgovora što s njim učiniti

Nobelovac: AI će skratiti radni tjedan i promijeniti samu ideju posla

Nobelovac Giorgio Parisi upozorava da umjetna inteligencija donosi strukturnu promjenu usporedivu s poljoprivrednom revolucijom: produktivnost će rasti, a potreba za punim radnim vremenom padati. Slične vizije iznose Elon Musk i Bill Gates, predviđajući svijet u kojem rad postaje opcionalan, a slobodno vrijeme dominantno. Problem je što društvo i dalje funkcionira kroz plaću i radne sate. Ključ opstanka, tvrde stručnjaci, bit će razvoj znatiželje, financijska sigurnosna mreža i snažne zajednice – jer najveći izazov možda neće biti manjak posla, nego manjak smisla. Flomenhaft Gallery

08.01. (11:00)

Grad to su ljudi, a ne aplikacije

Gradovi za 25 godina: živjet ćemo gušće, sporije i bliže jedni drugima

Knjiga Vizija grada u budućnosti: Horizont 2050. Tihomira Jukića promišlja grad kao živi sustav odnosa, a ne skup zgrada i tehnologija. Umjesto futurističkih spektakala, fokus je na dugoročnom, odgovornom planiranju koje povezuje prostor, društvo, okoliš i svakodnevni život. Analiziraju se europski primjeri poput Beča, Amsterdama i Pariza, koncept 15-minutnog grada, održiva mobilnost i urbana otpornost. Poruka je jasna: dobar grad nije pametniji zbog tehnologije, nego pravedniji, funkcionalniji i bliži ljudima. Zgradonačelnik

06.06.2025. (00:00)

Zemlja postaje predgrađe — svemir seli u centar

Svemir 2075.: tvornice u orbiti, bebe na Marsu i pitanje gusjenica u galaksiji

Izvješće „Space: 2075“ britanskog Kraljevskog društva predviđa tehnološku revoluciju u svemiru: rudarenje asteroida, lebdeće tvornice, solarne farme u orbiti i ljudske kolonije na Mjesecu i Marsu. Upozorava i na rizike — svemirski otpad, sukobe zbog resursa te etičke dileme oko genetskih mikroba i mogućeg života izvan Zemlje. Istraživači poručuju da se svijet treba pripremiti, jer svemir više nije daleka budućnost nego vrlo bliski susjed. A možda negdje već puzi i intergalaktička gusjenica. tportal

28.11.2024. (13:00)

Da nam budućnost bude zelenija

Novi serijal ‘Kratka povijest budućnosti’: Empatija kao jedna od ključnih osobina potrebnih za opstanak

Futurolog Ari Wallach našao je zanimljivu metaforu za vrijeme u kojem živimo. Stao je na obalu, pričekao val i osjetio kako mu noge propadaju u pijesak dok je obzor i dalje naizgled isti. Taj osjećaj nesigurnosti zbog nefunkcioniranja onog što je poznato, taj privid poretka koji opstaje jer se novog još nismo domislili, nazvao je međuplimnim povijesnim trenutkom. U dokumentarnom serijalu Kratka povijest budućnosti Wallach kaže kako, nakon 50 godina napretka bez presedana, nikada u povijesti nismo bili više zbunjeni, nesigurni, tjeskobni i u strahu. Odlučno se odmičući od distopijskog viđenja budućnosti, Wallach zagovara budućnost u kojoj će nova tehnologija potaći novu renesansu. U njoj vidi svijet gdje možemo napustiti industrijski način procjene ljudskog života na temelju njegove uporabne vrijednosti i izgraditi društvo i ekonomiju u kojoj pažnju i suosjećanost ne smatramo luksuzom, nego nužnošću bez koje nitko neće preživjeti. HRT

23.11.2024. (14:00)

Kad činjenice ne mogu, priče dolaze na scenu

Kako priče oblikuju budućnost i mijenjaju svijet

Ljudi često donose odluke koje im ne koriste jer priče imaju veći utjecaj na njihovu percepciju od činjenica. Futurolog Ari Wallach objašnjava kako su priče ključne za ljudsku spoznaju i društvene promjene, jer nude smisao i mobiliziraju bolje od činjenica koje zahtijevaju trud za razumijevanje. Dok su suvremene priče o budućnosti često vođene strahom, potrebne su priče koje bude nadu i potiču na djelovanje. HRT

25.09.2024. (16:00)

Avanturisti s Wi-Fi-jem i eko-kartom

Turisti budućnosti će koristiti tehnologiju, birati održivost i tražiti jedinstvena iskustva

Do 2040. broj globalnih putovanja dosegnut će 2,4 milijarde, potaknut rastom srednje klase, posebno iz Kine, Indije i Brazila. Tehnološke inovacije poput umjetne inteligencije i virtualne stvarnosti mijenjat će turistička iskustva, dok će održivost postati imperativ. Hrvatska mora ulagati u infrastrukturu i promicati regionalnu suradnju kako bi ostala konkurentna. Diversifikacija tržišta i prilagodba turističke ponude ključni su za privlačenje novih generacija globalnih putnika. Lider

13.09.2024. (10:00)

Niti optimističan, niti pesimističan scenarij

Korlević: Kad idemo gledati koje su budućnosti moguće, svaki tjedan morate mijenjati prognozu

Što čeka Hrvatsku za 50 godina, to su pokušali odgovoriti znanstvenici i stručnjaci raznih struka na izložbi Croatie Osiguranja. Jedan od njih je Korado Korlević, koji je tim povodom dao intervju za RTL Direkt. Razina mora će se dići, što predstavlja prijetnju i našem priobalju, točnije na sjevernom Jadranu. Hoćemo li se kuhati na +50? Hoćemo, ali ne stalno. To će biti na vrhuncu toplinskih valova ljeti. Kod nas bi se moglo moći živjeti i na tim temperaturama, jer bi naše probleme mogla riješiti tehnologija, što se neće moći postići u Africi i Indiji. No, klimatskih migranata će biti i oni će ići sjeverno. Uz banane koje ćemo moći uzgajati dolaze i tropske bolesti i crne udovice, primjerice, u Zagrebu. Možda neće biti snijega, no pitanje vode ne bi trebao biti problem. Roboti bi nam tad mogli biti stalni pomoćnici u kući. Net

12.03.2024. (15:00)

Neki novi klinci

Istraživanje: Generacija Alfa pokazuje snažan interes za posjedovanje vlastitih tvrtki

Čak 77% djece u dobi od 8 do 14 godina izrazilo je želju za osnivanjem vlastitog poslovnog pothvata ili vođenjem malog poduzeća ili posla koji je dodatni izvor zarade, u usporedbi sa samo 13% koji su rekli da bi radije radili za druge. Ovo istraživanje ukazuje na potencijalnu revoluciju u načinu poslovanja i zajednici. Također, generacija Alfa pokazuje razumijevanje važnosti tehnologije, posebno umjetne inteligencije, u oblikovanju njihove budućnosti. Očekuje se da će ova generacija ubrzati promjene u svim aspektima života, od poslovanja do financijskog planiranja. (Poslovni dnevnik)

13.02.2024. (17:00)

Pogled u budućnost

Hrana iz budućnosti, ali problemi iz sadašnjosti

Doručak 2050.: zeleno-crvena, vitaminski bogata i ukusna “salata doručak” od povrća čijom genetskom modifikacijom su dobivene fantastične nove vrste povrća za koje danas ne postoji ni ime.
Ručak 2050.: sočna “pljeskavica” i pikantna “kobasica”, koje su dobivene tako što se od životinja uzimaju stanice koje se u laboratoriju hrane amino kiselinama, vitaminima i mineralima, pa se razmnožavaju, a poslije toga slijedi mljevenje i eto mesa.
Večera 2050.: skromna večera sastoji se djelomično i od konvencionalne hrane, tek da te podsjeti na pretke.

Dok se spekulira o obrocima budućnosti, stvarnost je da poljoprivrednici često nailaze na probleme poput fluktuacija cijena inputa i ograničenja političkih regulativa. Stoga, dok se razvijaju tehnološki napredni pristupi, važno je ne zanemariti potrebe poljoprivrednika i osigurati da imaju podršku i resurse potrebne za uspjeh. U svjetlu rastuće globalne populacije, potražnja za hranom će rasti, a poljoprivreda će imati ključnu ulogu u osiguravanju dovoljnih količina hrane. (Agroklub)