Studija upozorava na porast radikalizacije maloljetnika i terorizma u Njemačkoj - Monitor.hr
17.01. (19:00)

Pubertet, algoritmi i ekstremizam

Studija upozorava na porast radikalizacije maloljetnika i terorizma u Njemačkoj

U Njemačkoj je u svibnju 2025. uhićeno pet maloljetnika osumnjičenih za terorizam, što potvrđuje zabrinjavajući trend radikalizacije tinejdžera. Studija kriminalističkih službi Baden-Württemberga analizira 37 slučajeva s prosječnom dobi počinitelja od 16 godina, povezanih s ekstremističkom „Terrorgram“ scenom na Telegramu. Mladi se često sami radikaliziraju putem interneta, potaknuti algoritmima, osobnim krizama i psihičkim problemima. Iako su mnogi planirali napade u poodmakloj fazi, većina ih je nakon policijske intervencije napustila ekstremističke krugove, uz potrebu jače prevencije i podrške. DW


Slične vijesti

02.12.2025. (11:00)

Kad ti algoritam postane odgojitelj – i to jako loš

Njemačka traži odgovor: kako zaustaviti radikalizaciju djece na internetu

U Njemačkoj raste broj maloljetnika uključenih u islamistički i desničarski ekstremizam, potaknut online propagandom, društvenim krizama i psihološkim stresom. Stručnjaci upozoravaju da su djeca iz nesigurnih obitelji i izbjegličkih zajednica posebno ranjiva, često tražeći smisao i pripadnost na internetu. Organizacije poput berlinskog VPN-a rade na deradikalizaciji kroz razgovor, emocionalnu podršku i uključivanje roditelja. Istraživanja pokazuju da radikalizacija često počinje na društvenim mrežama i u internetskim eho-komorama. Unatoč trendovima, programi deradikalizacije bilježe vrlo nisku stopu recidivizma. DW

01.12.2025. (00:00)

A nitko ne priča o Fight clubu

Porast maloljetničke delinkvencije, osobito u dobi 10–16 godina

Uz učestale napade u Dubravi. Policija često ne može sankcionirati počinitelje mlađe od 14 godina. Trend nasilja među mladima vidi se i u Europi, primjerice u Švedskoj, Njemačkoj i Austriji. Problem se širi i na mlađe punoljetnike (18–21), s incidentima navijača i fizičkim napadima, što pokazuje sve očitiji izazov za sigurnost i društvenu kontrolu mladih. Index

16.11.2025. (09:00)

Kad bukači urlaju, a zemlja zijeva

Radikalizacija ili privid? Hrvatska između statistike i histerije

Unatoč recentnim eksponiranim incidentima, podaci pokazuju da Hrvatska ostaje stabilna i mirna zemlja, bez široke društvene radikalizacije. Ideološke tenzije uglavnom se održavaju u medijima i politici, gdje ekstremi međusobno hrane narative o “ustašizaciji” i “ugroženosti”. Nasilje postoji, osobito u Zagrebu, i zabrinjava ponajviše ono među mladima, no politički motivirano ostaje marginalno. Thompson, “Za dom spremni” i odnosi s manjinama u praksi su više politički alati nego stvarni društveni generatori kaosa. Problem je manje nova normalnost, a više stara sklonost preuveličavanju. Damir Petranović za tportal.

09.11.2025. (14:00)

S fantomkama u javnosti, pod pseudonimom na Internetu

Stručnjaci upozoravaju: rastu radikalizacija i govor mržnje u Hrvatskoj

Profesor Zdravko Kedžo i Mario Aunedi Medek u emisiji Studio 4 upozorili su na porast ekstremizma i govora mržnje nakon napada na događaje srpske kulture u Splitu i Zagrebu. Kedžo ističe da je uzrok u dugogodišnjem nesuočavanju s prošlošću i neodgovornom javnom diskursu, dok Aunedi Medek naglašava utjecaj radikaliziranog govora na mlade. Sloboda govora jest demokratski benefit, ali nije beskonačna, ni bezgranična, ni apsolutna. Moja sloboda završava onog trenutka kad počne ugrožavati vašu… Obojica pozivaju na veću odgovornost medija, političara i javnih osoba te na dijalog i promjenu društvenih vrijednosti. HRT

06.10.2025. (16:00)

Anonimni, ali ne i nevidljivi

Discord – popularna chat platforma na udaru zbog radikalizacije mladih

Discord, društvena platforma nastala 2015. i popularna među mladima i gamerima, ponovno je u središtu pažnje nakon što je osumnjičenik za ubojstvo američkog influencera Charlieja Kirka koristio njezinu aplikaciju. Američke agencije upozoravaju da se na Discordu šire ekstremistički i nasilni sadržaji te da maloljetnici postaju meta radikalizacije i seksualnih predatora. Iako tvrtka tvrdi da pojačava sigurnosne mjere i surađuje s vlastima, kritičari ističu da moderiranje nije dovoljno učinkovito, dok FBI istražuje desetke korisnika povezanih s nasilnim skupinama. tportal

17.12.2024. (08:00)

Mangupi vam kvare dete

Što radikalni desni pokreti pružaju mladima? Promjene koje oblikuju budućnost Europe

U knjizi “Living Right” Angieszka Pasieka istražuje što mladi traže i nalaze u krajnje desnim pokretima, piše Domagoj Juričić za Ideje. Iako zanemaruje utjecaj društvenih mreža, knjiga je ozbiljan poziv na refleksiju o snazi radikalnog nacionalizma među mladima. Ipak, njezinu neutralnost i suzdržanost pri vrednovanju određenih radikalnih ideja čitatelj koji dolazi s moralnim otporom prema desničarskom ekstremizmu može protumačiti kao manjak kritičkog stava i – slabost. Iako je Living Right izuzetno vrijedna analiza koja otkriva slojeve suvremenih radikalnih pokreta, knjizi se može zamjeriti što izostaje dublja analiza uloge digitalnih platformi u širenju krajnje desnih ideologija. Iako Pasieka spominje internetske interakcije i važnost društvenih mreža u povezivanju aktivista, nedovoljno se bavi digitalnim prostorom kao ključnim mjestom gdje se desničarska ideologija prenosi i razvija među mladima.

22.11.2016. (18:13)

A još veća - poticanje straha da bi se lakše manipuliralo

Najveće prijetnje sigurnosti RH – terorizam, migrantska kriza, korupcija…

Terorizam, migrantska kriza, hibridno ratovanje, korupcija, negativna demografska slika i radikalizacija najveće su prijetnje sigurnosti Hrvatske, rečeno je danas na Drugoj međunarodnoj sigurnosnoj konferenciji u Zagrebu. Kako će Hrvatska odgovoriti na ovo? Više će novca iz proračuna ići za vojsku. Trenutno je u izradi i nova Strategija nacionalne sigurnosti i nacrt prijedloga Zakona o sustavu domovinske sigurnosti. RTL vijesti

30.03.2016. (18:14)

Nemili povratak

877 ljudi s Balkana radikaliziralo se u Siriji, a 299 se vratilo u Europu

Balkanska istraživačka regionalna mreža otkrila je koliko se ljudi s Balkana radikaliziralo u Siriji i Iraku, te koliko ih se vratilo. S Kosova ih je otišlo 300, iz BiH 200, iz Makedonije 207 osoba, iz Albanije 107, iz Srbije 50 dok je iz Crne Gore u redove Islamske države otišlo 13 boraca – ukupno 877 osoba. Na Balkan se pak vratilo ukupno 299 osoba: u Kosovo njih 130, u Makedoniju 70, u BiH 50, u Albaniju 42 te 7 u Srbiju. Index