Sudac koji je kaznio banke: EU gazi hrvatski pravni poredak

Važniji je bankarski poredak

Sudac koji je kaznio banke: EU gazi hrvatski pravni poredak

Sudac zagrebačkog Trgovačkog suda Radovan Dobronić, koji je donio presudu u “slučaju franak” protiv osam banaka, smatra da Europska komisija zbog konverzije kredita u eure nije smjela pokrenuti postupak protiv Hrvatske i pritom zanemariti do sada donesene presude kao i ustavnosudski postupak, posebno ne u vrijeme smjene vlasti. “Institucija koja se poziva na vladavinu prava ne može zanemariti presude i postupak pred Ustavnim sudom jer u suprotnom negira hrvatski pravni poredak“, smatra Dobronić čiji osvrt o nedavnoj odluci Europske komisije Tportal prenosi u cijelosti.

Radovan Dobronić švicarski franak

To je tako kad službenu osobu zovete u kasni sat

Jergović: Radovan Dobronić ili o kome govorimo kada govorimo o jednom od tri najmoćnija muškarca u državi

Radovan Dobronić je pravnik, ali on u ovom istupu ne govori pravničkim jezikom. Neobično je to za predsjednika Vrhovnog suda, jednog od trojice institucionalno najmoćnijih ljudi u Hrvatskoj, jedinog koji ne samo da nije političar, nego ne bi smio politički nastupati, niti publiku zabavljati svojim svjetonazorom i afektima, i svaki njegov istup morao bi ostati unutar pravnog merituma i biti izgovoren metajezikom pravne struke. Kada kaže da je “ona” (Severina) “vjerojatno najmoćnija u Hrvatskoj, i zato što je jako popularna i zato što je imućna”, građanin Dobronić se bavi nečim što nije u djelokrugu Vrhovnog suda: popularnošću!

Kad Radovan Dobronić kaže da “nije oduševljen da se o nečemu piše”, čovjeka hvata nelagoda, jer Radovana Dobronića ni kao građanina u hrvatskoj krčmi, ni kao predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, ne može se tu shvaćati malim i nemoćnim muškićem. Ja bih tu bio jako oprezan. Miljenko Jergović za svoj blog.

kolumne Miljenko Jergović Radovan Dobronić

Vjerujem cijenjena glavo, da si i učio pravo...

Dežulović i Carić istupili protiv Dobronića: “Ako ovako prolaze moćne žene…”

Neprimjereno je komentirati slučaj na način da se jedna od sudionica parnice proglašava najmoćnijom ženom u Hrvatskoj, da se uopće komentira od strane predsjednika Vrhovnog suda je potpuno nezamisliva i skandalozna. Da ne govorim koliko je pogrešna. Čak i da je točna – rekao je Boris Dežulović o Dobronićevom istupu o Severininom slučaju, rekavši da, ako ovako prolaze najmoćniej žene, kako tek prolaze one nemoćne? (Index) Slučaj je prokomentirao i Lucijan Carić: Ovaj faux pas može samo dodatno energizirati javnost protiv sudaca koji se upravo bore za veće plaće. Severinin zvjezdani i imovinski status za sud i presudu nebitni su; pred zakonom svi smo jednaki. Osim toga, neprimjereno je da suci komentiraju sudske odluke, vlastite, a pogotovo tuđe. Posebno je loše kada to čini predsjednik najviše sudske instance u Hrvatskoj Index

Boris Dežulović Lucijan Carić Radovan Dobronić Severina

Ovrha nikad nije fina

Dobronić: Fina je jedan od najvećih problema hrvatskog pravosuđa

Dobronićevo izvješće sadrži 144 stranice, a na posljednjih 14 stranica, naslovljenih “Analiza stanja i prijedlozi za poboljšanje rada”, u više slučajeva spominje Finu kao jedan od bitnih utega otežanog rada hrvatskog pravosuđa. Dobronić u svom izvještaju tvrdi da sustav informatizacije kojim sada upravlja Fina u praksi sudaca i sudskih zapisničara dovodi do značajnog usporavanja te da se Fina prema sudu često ponaša samovoljno. Smatra i da je sudjelovanje Fine u ovršnom postupku u mnogim aspektima dvojbeno iz ustavnopravnog aspekta, kao i da je Fina izradila i primjenjivala pogrešan program za obračun kamata konformnom metodom dok je ona bila propisana. Dobronić tvrdi u svom izvještaju da Fina povjerene poslove ne obavlja profesionalno i odgovorno. Index

FINA pravosuđe Radovan Dobronić

Međunarodna konvencija ima prednost u primjeni nad domaćim zakonom

Radovan Dobronić: “Djecu treba dovesti u Hrvatsku, ona su naši državljani”

Predsjednik Vrhovnog suda RH Radovan Dobronić gostovao je u Točki na tjedan N1 televizije gdje je komentirao slučaj hrvatskih posvojitelja u Zambiji. “Točno je da je DR Kongo u svom zakonu donio izmjenu kojom se zabranjuju postupci međunarodnog posvojenja dok se ne formira centralno tijelo. Međutim, to tijelo nije formirano od 2016. do danas. Ravnatelj u njihovoj agenciji je rekao da nisu dopuštene nikakve iznimke, ali neosporno je da su sudovi nakon 2016. donijeli između 40 do 70 odluka kojima su odobrili međunarodna posvojenja”, objašnjava Dobronić i nastavlja: “Proizlazi da su Vlada DR Kongo i sudovi na neki način na ratnoj nozi pa Vlada, pozivajući se na odredbu zakona po kojoj nema posvojenja, ne želi dati izlazne vize čak ni za djecu za koju je njihov vlastiti sud odobrio posvojenje. Zambija nema temelja osporavati njihovo hrvatsko državljanstvo jer su isprave koje je izdao MUP valjane. Djeca su hrvatski državljani.” Jutarnji

Radovan Dobronić slučaj "Zambija"

Pravda za suce

Dobronić: Pitanje je ima li smisla zadržavanje Visokog kaznenog suda

Kazneni suci teško mogu promijeniti dosadašnju praksu, pa je došlo do velike neravnoteže, svojevrsnog ekstremizma pa se počelo strahovito voditi računa o interesima okrivljenika, a zanemaruju se opravdani interesi žrtava kaznenih djela. Suci kaznenog prava to tako ne doživljavaju. Stalno dobivaju kritike da su im kazne neadekvatne. U nekim slučajevima izriču se smiješno blage kazne, a to se vidi i iz toga da se ne smanjuje broj obiteljskog nasilja ili broj pijanih vozača koji divljaju cestama. Zato je i pitanje koliko sami kazneni suci vjeruju u moć pravilno odmjerene kazne. To već poprima obilježja nedopustivog pravnog relativizma. Morali bismo razmisliti treba li i na Vrhovni sud dovesti nove suce, a sam nemam te ovlasti bez odobrenja Ministarstva pravosuđa. U tom smislu postavlja se pitanje ima li smisla i zadržavanje Visokog kaznenog suda. Malo je vjerojatno da će Visoki kazneni sud uspostaviti nove standarde u kaznenom sudovanju, a vidljivo je da taj problem postoji i na Vrhovnom sudu, rekao je Radovan Dobronić u intervjuu za Nacional.

Radovan Dobronić visoki sud

Dobri naš Dobronić

Kako je propao udar sudaca Kosa i Mrčele na predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića

Smijenjeni suci Kos i Mrčela nastojali su prikupiti potpise svojih kolega sudaca na Vrhovnom sudu za Dobronićevu smjenu, jer su se usprotivili potencijalnom ograničavanju izvansudskih aktivnosti na kojima su neki od njih ostvarivali prihode veće i od njihovih godišnjih plaća. Dobronić se za okrugli stol o izvansudskim aktivnostima sudaca dobro pripremio priskrbivši i egzaktne podatke ne samo iz Hrvatske nego i iz Europe, pa se nije oslanjao na ičije dojmove, pa ni na vlastite. Nakon što je nedavno smijenio svoje najžešće oponente Dobronić nastavlja borbu za, kako je sam definirao budući posao na početku svog mandata, „europeizaciju sudstva“ u Hrvatskoj. To je zacrtao kao svoj cilj odmah nakon što je i došao na tu funkciju. Nacional

pravosuđe Radovan Dobronić suci Vrhovni sud

Sve će na kraju biti Dobronić

Radovan Dobronić pokrenuo učmalo pravosuđe: Toksični krediti u švicarskim francima ne idu u zastaru

Predsjednik Vrhovnog suda nagovijestio je u odgovoru Udruzi Franak konačno rješavanje sudskih predmeta toksičnih kredita u švicarskim francima najkasnije do kraja godine, što je osobno počeo rješavati prije skoro 10 godina. Nacional je u posjedu nedavne službene prepiske s potpisom voditeljice ureda Udruge Franak Sandre Žiga i predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića, a čini se da ta prepiska nije bila nagovještaj samo donošenja konačnog pravorijeka za kredite u švicarskim francima, nego uopće i promjene ukupne atmosfere u hrvatskom sudstvu. To je sve izvjesnije nakon što je Dobronić smjenio dva suca. Nacional

kredit u švicarcima Radovan Dobronić sud švicarski franak

U službi običnih građana (konačno netko)

Predsjednik Vrhovnog suda zaustavit će ovrhe nad više od 15 tisuća žrtava zloglasnih RBA zadruga

Radovan Dobronić primio je prošloga tjedna izaslanstvo Građanske inicijative oštećenika austrijskih RBA zadruga, pripremajući predstojeću sjednicu Građanskog odjela Vrhovnog suda za kraj ove godine. Očekuje se da će na toj sjednici biti definirano i jedinstveno pravno stajalište za djelovanje sudova u zaustavljanju provođenja ovrha. Tim stajalištem neće biti obuhvaćeni samo oštećenici kredita u švicarskim francima, nego i oštećenici sumnjivog poslovanja austrijskih RBA zadruga u Hrvatskoj, a trebala bi se promijeniti i dosadašnja praksa u ovršnim postupcima. Velika su očekivanja od te sjednice koju priprema Dobronić, a koja bi ljudima kojima prijete ovrhe trebala riješiti barem dio problema. Doznaje Nacional.

Radovan Dobronić RBA

Jasan i precizan

Dobronić: Zbog ovrha sam prihvatio biti šef VS-a. Ne treba mijenjati zakon, dovoljno je napisati jednu rečenicu

U emisiji Točka na tjedan gostovao je danas sudac radovan Dobronić, predsjednik Vrhovnog suda RH te kao prvi potez najavio sazivanje opće sjednice zbog ovrha. Upravo nepravedan ovršni sustav osnovna je motivacija njegova prihvaćanja te funkcije te dodao kako je bitan i pogled javnosti na te pozicije jer smatra da se donose skandalozne presude te zbog toga namjerava obići sve sudove i razgovarati sa sucima te provjeravati procedure. Smatra kako u sudstvu postoje sistemski problemi te se nada dati dobar primjer, a posebno je istaknuo da u sudstvu ne smije biti nimalo korupcije. Tportal

Ovršni zakon Radovan Dobronić Vrhovni sud

Sapunica je završena

Dobronić je novi šef Vrhovnog suda

Sabor je podržao Radovana Dobronića za predsjednika Vrhovnog suda i Državnog izbornog povjerenstva. Za je glasalo 120 zastupnika, a troje ih je bilo protiv. Dobronićevim izborom zaključena je višemjesečna kriza oko imenovanja na najvišu funkciju sudbene vlasti koja je upražnjena od sredine srpnja kad je istekao mandat Đuri Sessi. Dobronić, čija je obitelj podrijetlom iz Jelse na otoku Hvaru, rođen je u Čakovcu, živi u Zagrebu gdje je završio Pravni fakultet, a radio je u Zagrebačkoj banci, Državnoj direkciji za robne rezerve i Trgovačkom sudu.

Radovan Dobronić Vrhovni sud

P	U	S	Č	P	S	N
	1	2	3	4	5	6
7	8	9	10	11	12	13
14	15	16	17	18	19	20
21	22	23	24	25	26	27
28	29	30	31

Važniji je bankarski poredak