Sukob kontinenta i obale: Zašto su iznajmljivači postali nepoželjni i kako decentralizacija rješava problem

Nekome je dozlogrdio 'zimmer frei'

Sukob kontinenta i obale: Zašto su iznajmljivači postali nepoželjni i kako decentralizacija rješava problem

Mali turistički iznajmljivači prošli su put od spasitelja gospodarstva do nepoželjnih „rentijera“. Dok im se u socijalizmu i tranziciji toleriralo poslovanje zbog ključnog priljeva deviza, danas ih centralizirane zagrebačke elite optužuju za visoke cijene nekretnina, inflaciju i izbjegavanje poreza. Velimir Šonje za Ekonomski lab ističe da je obiteljski turizam legitiman oblik poduzetništva koji je spasio obalu od iseljavanja dok su se čekale državne strategije. Kao rješenje za probleme održivosti i poreznih napetosti predlaže radikalnu fiskalnu decentralizaciju – prepuštanje lokalnim zajednicama da same određuju poreze na nekretnine i dohodak te samostalno snose odgovornost za vlastiti razvoj.

iznajmljivači Velimir Šonje

Nema više divljeg zapada u zgradama, a za neke ni Red Bulla

Izmjene Zakona o ugostiteljstvu: Stižu drastična pravila za iznajmljivače i ugostitelje

Vlada šalje u Sabor novi Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti radi suzbijanja neregistriranog kratkoročnog najma. Ključna novost je jedinstveni registracijski broj za svaku smještajnu jedinicu. Pravnim osobama i obrtnicima ukida se mogućnost iznajmljivanja apartmana i soba u stambenim zgradama. Uz Državni inspektorat, nadzor preuzimaju Carinska uprava i komunalni redari, a neplaćanje turističke pristojbe značit će automatski gubitak rješenja. Uvodi se i obvezna rekategorizacija. S druge strane, poljoprivrednici dobivaju pravo na komercijalne nazive poput “agroturizam”, dok se u ugostiteljskim objektima strogo zabranjuje konzumacija energetskih pića maloljetnicima. Slobodna, Jutarnji, tportal

iznajmljivači Ministarstvo turizma ugostitelji Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti

Garaža kao poslovna ideja

Stanodavci otkrivaju kreativne načine zarade kroz najam opreme, prostora i vještina umjesto tradicionalnog najma

Umjesto dugoročnih najmova namijenjenih klasičnim stanarima, raste interes za inovativne modele mjesečnog rentanja – fleksibilne opcije koje odgovaraju digitalnim nomadima, tvrtkama u potrazi za privremenim smještajem opreme ili kreativcima koji trebaju prostor za rad, stvaranje ili boravak izvan rutine. Popularan je trend najma opreme: od fotoaparata i dronova, preko profesionalnih alata i tehničke opreme, pa sve do dekorativnih setova za evente. Ideja je jednostavna – ljudi ne žele kupovati ono što im treba povremeno, a vlasnici opreme često traže i prostor u kojem će sve te uređaje i alate držati. Ljudi žele načine zarade koji ne traže velika ulaganja, održivi su u praksi i omogućuju da se talent, prostor ili predmeti koje već posjeduju pretvore u vrijedan dodatni prihod. U tom novom valu “pametnog iznajmljivanja”, fokus se pomiče s kvadrata na ideje – a one, čini se, nikad nisu bile dostupnije. Jutarnji

iznajmljivači iznajmljivanje stanova najam nekretnine

Kad porezni broj raste brže od inflacije

Paušalci i iznajmljivači predvode rast broja obveznika

Prema najnovijim podacima Porezne uprave, broj poreznih obveznika u Hrvatskoj porastao je u gotovo svim kategorijama. Paušalnih obrta sada je više od 100 tisuća, što je rast od 15 posto u godinu dana, dok je broj obveznika najma porastao 12 posto. Raste i broj tvrtki koje plaćaju porez na dobit, a jedino turistički iznajmljivači bilježe usporavanje. Ukupno, broj obveznika porastao je 6,8 posto, što upućuje na sve veću formalizaciju i legalizaciju prihoda. Lider

iznajmljivači obrtnici paušalni obrt porezni obveznik

Rezervacije lete, zarada šteka

Ulaganje u apartmane na Jadranu sve je manje isplativo zbog rasta poreznog opterećenja

I troškova poslovanja, dok je prostor za dizanje cijena ograničen. Za povrat od minimalnih 5% godišnje, apartman mora biti popunjen 124 dana, što većina iznajmljivača ne postiže. Pri popunjenosti od 60 dana, povrat pada na mizernih 1,72%. Bolji rezultati mogući su uz luksuznije objekte, pametno oglašavanje i dodatne sadržaje. Status domaćina i vlastiti angažman u poslovanju značajno povećavaju isplativost. tportal

apartmani iznajmljivači iznajmljivanje apartmana

Iznajmljivači (ni)su na potezu

Zakoni dolaze i prolaze, ali najamnine ostaju iste

Problem priuštivog stanovanja raste, a Hrvatska je donijela Nacionalni plan stambene politike do 2030. godine. No, hoće li donijete mjere išta promijeniti? Trenutno ne izgleda tako. Novi zakon zahtijeva suglasnost za kratkoročni najam u zgradama, ali porez od 400-500 eura godišnje nije dovoljan da motivira iznajmljivače na dugoročni najam. Bez ozbiljnijih fiskalnih pritisaka, vlasnici nemaju razloga mijenjati način iznajmljivanja. Tek kroz nekoliko godina neki bi mogli prijeći na dugoročnu opciju, ali do tada će stanarine ostati visoke. Ukratko – zakon je tu, ali tržište se ne da. Tin Bašić za Zgradonačelnik.

iznajmljivači nekretnine porez na nekretnine priuštivo stanovanje stan stanarine Tin Bašić

Kad vila ima priču, turisti imaju doživljaj

Najiznajmljivač 2024: Izbor najboljih apartmana i vila u Hrvatskoj

U velikom finalu projekta Najiznajmljivač 2024. izabrani su najbolji hrvatski apartmani, kuće i vile za odmor, pa je tako ove godine najbolji apartman Iris Croatica Marine Skušić iz Oroslavja, najbolja kuća za odmor Bakina divljaka Ane Crljen iz mjesta Oriovčić, a najbolja vila je Villa Panorama del Tartufo Daniele Puh iz Žugani. Villa Beller dobila je nagradu za najbolju integraciju turizma, umjetnosti i modernih tehnologija, dok je Feel Good Villa nagrađena za poštovanje izvorne arhitekture prilikom implementacije modernih tehnologija. Villa Panorama del Tartufo proglašena je najboljom kućom za odmor zbog uspješne revitalizacije stare autohtone obiteljske kuće u visokokvalitetan smještaj, pružajući autentični domaćinski doživljaj i očuvanje tradicije. tportal

apartmani iznajmljivači vile

Rentijerstvo je jedini posao gdje ti stan stoji, a ti zarađuješ sjedeći

Iznajmljivači osnovali udrugu: Nismo rentijeri, borimo se za egzistenciju i ostanak u Hrvatskoj

Građanska inicijativa “Spasimo male obiteljske iznajmljivače” pokrenuta je kao odgovor na prijedlog zabrane iznajmljivanja apartmana u stambenim zgradama. Inicijativa okuplja male obiteljske iznajmljivače koji naglašavaju da nisu bogati rentijeri, već ljudi koji iznajmljivanjem jednog apartmana osiguravaju egzistenciju. Kritiziraju tvrdnje o velikoj zaradi od 40.000 eura godišnje, ističući da većina zarađuje oko 10.000 eura godišnje. Smatraju da zabrana iznajmljivanja apartmana ne bi imala značajan utjecaj na tržište, ali bi značajno pogodila obiteljske iznajmljivače. Pokrenuli su i peticiju protiv zabrane. Nacional

iznajmljivači iznajmljivanje najam rentijeri

Da ne ostaneš i bez para i odmora

Prevaranti vrebaju na svakom koraku: Evo na što paziti kod rezerviranja smještaja na moru

Starije osobe su često meta prevara, a to pokazuju i statistički podaci. Tako je tijekom 2023. godine zabilježeno ukupno 635 oštećenih osoba starijih od 60 godina, dok je godinu dana ranije prevarenih u ovoj dobi bilo 679. Prevaranti su vrlo snalažljivi, a trenutno je vrijeme iznajmljivanja apartmana na moru pa su Mirovina.hr od Ministarstva unutarnjih poslova saznali na što sve točno treba paziti kako ne bi došlo do prevare. Pripazite putem kojih oglasa i internetskih stranica pronalazite smještaj i provjerite ima li za određeni smještaj recenzija korisnika. Iznajmljivač bi se trebao potpisivati punim imenom i prezimenom, a njegovi osobni podaci i podaci agencije trebali bi se nalaziti na svim promotivnim materijalima, uključujući i društvene mreže i internetsku stranicu putem koje se oglašava. Dodaju i kako je važno reagirati na vrijeme – čim skužite da ste prevareni, odmah zvati policiju. Poslovni

iznajmljivači prevaranti

Pomaže male nauštrb velikih

Litvan: Najam soba i apartmana lukrativniji od hotela, država poreznim poticanjem ‘cimerfraja’ pljačka sve ostale

U posljednjih deset godina kapaciteti ‘cimerfraja‘ porasli su za gotovo 280 tisuća kreveta, na više od 800 tisuća, dok je broj kreveta u hotelima i sličnim objektima smanjen za deset tisuća, i manje ih je od 182 tisuće. Kampovi su za to vrijeme neznatno povećali kapacitet, a ostali oblici izgubili su 48 tisuća kreveta. (Usporedbe radi, Grčka ima milijun kreveta u privatnome smještaju, ali gotovo isto toliko u hotelima.) Najam soba i apartmana postala je najlukrativnija djelatnost jer je porez smiješno nizak. Hrvatska je 2022. od 44,5 milijuna noćenja u ‘cimerfraju‘ inkasirala šest milijardi eura, a od 23,3 milijuna noćenja u hotelima 4,5 milijardi. S promjenom strukture – s istim brojem gostiju ali s dvadesetak posto više hotelskih gostiju (na račun ‘cimerfraja‘), ukupna zarada bila bi veća za gotovo 300 milijuna eura. Lider

Goran Litvan hoteli iznajmljivači turizam

Kao da nemamo dovoljno vlastitih, probleme još i uvozimo

Pokraj neprijavljenog rada, u turizmu sve veći problem strani iznajmljivači

Za one koji nisu prijavili iznajmljivanje propisana je novčana kazna u rasponu od 1327 do 3981 eura. Usto, navode iz Državne inspekcije, za navedeni prekršaj, prekršitelju će se obvezno oduzeti i imovinska korist ostvarena prekršajem. Nedostatan je i broj inspektora, a sve je veći problem i broj stranaca koji izbjegavaju hrvatske zakone. Mislim da je problem stranih iznajmljivača koji rade ilegalno poprilično prisutan. U komunikaciji s ljudima na terenu vidim da u velikim gradovima poput Splita predstavnici stanara zgrade niti ne znaju tko im se šeta po zgradi. To dovodi do komunalnih problema i teškoća kod onih zgrada koje imaju zajednička mjerila za vodu. Poslovni

iznajmljivači turizam

Nekome je dozlogrdio 'zimmer frei'