Sve o novom sustavu odvoza smeća u Zagrebu - Monitor.hr
06.10.2022. (12:00)

Da budemo načisto

Sve o novom sustavu odvoza smeća u Zagrebu

Suština novog sustava je da se od 1. listopada 2022. miješani komunalni otpad u Zagrebu smije odlagati samo u standardiziranim vrećicama za otpad. Fiksni dio obvezne minimalne javne usluge iznosi 45 kuna mjesečno za korisnike usluge iz kategorije kućanstvo te 90 kuna mjesečno za pravne osobe i obrtnike. Ukratko, ako ste već razvrstavali otpad, odvajanje plastike, metala, papira i biootpada ostaje isto kao i prije, dok se za miješani otpad uvode standardizirane vrećice koje se kupuju. Istovremeno, građani svoje spremnike stavljaju “pod ključ”, čime, kako to Čistoća opisuje na svojim stranicama, smanjuju rizik da “treće strane kontaminiraju njihov razdvojeno prikupljeni otpad”. Faktograf od slabo artikulirane galame kod javne rasprave o novom sustavu odvoza smeća donosi samo relevantne podatke.


Slične vijesti

Prekjučer (23:00)

Kad baciš šniclu, dobiješ uragan gratis

Bacanje hrane u Hrvatskoj čini čak 76 % ukupnog otpada, dok kućanstva u EU sudjeluju s 53 %

Najčešće se bacaju ostaci kuhanih jela, kruh i voće. Hrana na odlagalištima stvara metan, plin 25 puta jači od CO₂, čime se generira oko 10 % globalnih emisija stakleničkih plinova. Gotovo trećina proizvedene hrane nikad ne bude pojedena, iako bi mogla nahraniti milijardu ljudi. Stručnjaci ističu da klimatske promjene prijete žitaricama, ribama i sigurnosti hrane, dok se rješenja kriju u planskoj kupnji, odvojenom biootpadu i promjeni svijesti potrošača. HRT

03.08. (01:00)

Kad ti život da grožđe – napravi bateriju

Grožđe, bakterije i struja: mikrobiološki recept za čistu energiju

Kineski znanstvenici razvili su anodu za gorivnu ćeliju od karboniziranog grožđa, na kojoj bakterije proizvode struju oksidirajući otpadnu vodu iz pivovare. Najbolji rezultat postignut je pri karbonizaciji na 900 °C, uz stabilan napon od 0,64 V i snagu od 3,7 W/m². Anoda je ekološki prihvatljiva, a postupak uklanja do 85,5 % organske tvari iz vode. Umjesto grožđa, može se koristiti i trop. Tehnologija tako istovremeno reciklira dva otpada i stvara energiju – što je, na svoj znanstveni način, prilično magično. Nenad Raos za Bug

17.07. (10:00)

Galebovi više ne grade gnijezda, već reciklažne centre

More pod pritiskom: opasnosti otpada za ribe, ptice i ekosustav

žJavna ustanova Natura Histrica kroz projekt WASTEREDUCE provodi čišćenje podmorja i istraživanja o utjecaju otpada na morski život u Istri. U suradnji s CPA Pulom organizirane su eko-akcije u Limskom zaljevu, Tarskoj vali i Trgetu. Projekt uključuje i analize mikroplastike u ribama te utjecaja makroplastike na morske ptice. Korištenjem satelitskih snimaka razvijaju se nove metode za praćenje otpada. Cilj je smanjiti onečišćenje, podići svijest građana i unaprijediti upravljanje otpadom u zaštićenim područjima uz pomoć inovativnih i digitalnih rješenja. Agroklub

14.07. (10:00)

Turizam u plusu, okoliš u minusu

Otpad kao nusprodukt turizma: Svake godine ga je sve više, najviše u Istri

Unazad 10 godina udio otpada koji kod nas ostave turisti iznosio je nešto manje od 99 tisuće tona, da bi svake godine ta brojka rasla (izuzev pandemijske 2020.) i došla do nešto više od 186 tisuća. Od toga čak četvrtina prikupljena je u Istri, odnosno 48 tisuća tona. Slijede Primorsko-goranska županija (37,6 tisuća tona otpada, 20 posto udjela u ukupnoj količini), Splitsko-dalmatinska županija (33,9 tisuća tona, 18 posto udjela) te Zadarska županija (27,9 tisuća tona, 15 posto udjela) dok sve ostale županije bilježe značajno manje količine otpada. N1

01.07. (12:00)

Plan za vječnost: zatrpaj i zaboravi pa dok ne dođe na naplatu

Otrov ispod Alzasa: 42.000 tona smeća koje čeka da zagadi Europu

U bivšem rudniku StocaMine u Alzasu u Francuskoj pohranjeno je 42.000 tona otrovnog otpada, svega 500 metara iznad jednog od najvećih europskih vodonosnika. Znanstvenici upozoravaju na rizik kontaminacije pitke vode za milijune ljudi, dok je vlada odlučila rudnik zabetonirati, unatoč urušavanju tunela i potencijalnom curenju otrova poput žive, arsena i cijanida. Ekolozi traže uklanjanje otpada, ali sud smatra da bi to bilo preopasno. Iako je skladištenje trebalo trajati 30 godina, otpad ostaje – zapečaćen, ali ne i bezopasan. The Guardian, tportal

11.04. (21:00)

Zrak se čisti, a smeće postaje zvijezda klimatske borbe

Jeftiniji i održiviji materijali otvaraju put skalabilnom hvatanju CO₂ iz zraka

Izravno hvatanje iz zraka pomoću promjene vlažnosti (moisture-swing) bit će ključno za globalne strategije borbe protiv klimatskih promjena, ali njegova skalabilnost bila je ograničena zbog upotrebe skupih polimernih materijala. Tim istraživača je otkrio da mogu smanjiti troškove i potrošnju energije korištenjem održivih i jeftinih materijala, često dobavljivih iz organskog otpada. Proširili su potencijal tehnologije za hvatanje ugljika koja izvlači CO2 izravno iz zraka, demonstrirajući da postoji više prikladnih i dostupnih materijala koji mogu olakšati ovaj proces. Drago Galić za Bug

28.03. (12:00)

Od smeća do sirovine – ali bez čarobnog štapića

Hrvatska reciklaža: Propisi sjajni, praksa malo zahrđala

Konferencija OTPAD 360° okupila je stručnjake kako bi raspravili o kroničnim problemima hrvatskog sustava gospodarenja otpadom. Iako su zakoni usklađeni s EU standardima, praksa i dalje zapinje – od prenapunjenih odlagališta do neodrživog modela naplate otpada. Istaknuli su nužnost odgovornosti proizvođača i pravednije raspodjele troškova. Unatoč izazovima, primjeri poput biootpada u vrtićima pokazuju da napredak nije nemoguć. Zaključak? Hrvatska ima potencijal za kružnu ekonomiju, ali je potrebno manje birokracije i više stvarne akcije. Zgradonačelnik

15.03. (18:00)

Otpad? Ma to su samo sirovine u krivim rukama!

Kružna ekonomija na hrvatski način

Hrvatske tvrtke Premifab, EcoCortec i DOK-ING uspješno dokazuju da otpad nije kraj, već početak. Premifab reciklira otapala, smanjuje emisije CO₂ i planira proizvodnju bioetanola. EcoCortec iz Belog Manastira reciklira plastične folije, koristi solarnu energiju i smanjuje otpad na 0,01%. DOK-ING čak pretvara mulj iz otpadnih voda u zeleni vodik. Ove inovativne kompanije pokazuju da kružna ekonomija nije samo ekološki, već i ekonomski isplativa – jer kad pametni rade, otpad postaje vrijednost, a ne problem. Lider

13.03. (12:00)

Ne riskiraj, radije doniraj

Prosječan Hrvat baci 72 kg hrane godišnje, donacija je bolji izbor

U smeću završi gotovo trećina proizvedene hrane u svijetu. Prosječan Hrvat godišnje baci gotovo 72 kilograma hrane. Najviše mliječnih proizvoda, mesa, ribe te voća i povrća. Umjesto bacanja, namirnice možemo donirati. Istovremeno u socijalnim samoposlugama broj korisnika raste iz godine u godinu i svaka im je donacija dragocjena. Najčešći su razlozi zbog kojih hrana završi u smeću – preobilni obroci ili loše planiranje kupnje. Zato treba paziti na rokove trajanja i kupovati onoliko koliko nam je zaista potrebno. Sve više od toga vodi prema crnoj statistici od oko 280 tisuća tona bačene hrane u Hrvatskoj. HRT

14.02. (20:00)

Ekološka mafija na balkanski pogon

Otpadni biznis težak milijune, nekolicina pod prismotrom USKOK-a i EUROPOL-a

Varaždinski poduzetnik Josip Šincek i devet suučesnika pod istragom su USKOK-a zbog ilegalnog odlaganja otpada, krivotvorenja dokumenata, utaje poreza i pranja novca. EUROPOL tvrdi da su zaradili najmanje četiri milijuna eura odlaganjem 35.000 tona otpada, uključujući medicinski otpad, ugrožavajući okoliš i zdravlje ljudi. Lažna dokumentacija korištena je za prikrivanje nezakonitih aktivnosti, a sanacija štete tek predstoji. Index