Tadić: Mađarska nuklearka nema rashladni sustav, dok Krško ima - Monitor.hr
03.08. (20:00)

Dok oni kuhaju, mi kuliramo

Tadić: Mađarska nuklearka nema rashladni sustav, dok Krško ima

Nuklearni fizičar Tonči Tadić za tportal objašnjava da problem zapravo nije u samom niskom vodostaju Dunava, odnosno bilo koje rijeke čija se voda koristi za rashlađivanje sustava – vodu se uvijek može zahvatiti u dovoljnoj mjeri – nego u poštivanju ekoloških standarda postavljenih prilikom gradnje elektrane. Za razliku od recimo nuklearke u Paksu, koja je građena po sovjetskom dizajnom i sa sovjetskom tehnologijom, pri čemu su efikasnost i jeftinoća dobile prednost pred ekologijom, Krško ima rashladne tornjeve. Ono je građeno po američkom dizajnu, a Hrvatska i Slovenija još u to doba inzistirale su da se vodi računa o rijeci Savi i njenom ekološkom sustavu


Slične vijesti

10.03. (11:00)

Puno energije, a malo potrošnje

Njemačka planira prvu svjetsku komercijalnu elektranu na nuklearnu fuziju

Njemačka tvrtka Proxima Fusion, uz podršku Bavarske, RWE-a i Instituta Max Planck, planira izgraditi prvu komercijalnu elektranu na nuklearnu fuziju. Reaktor tipa stelarator, temeljen na eksperimentalnom Wendelsteinu 7-X, koristi snažna magnetska polja za kontrolu plazme na temperaturama do 200 milijuna °C. Novi reaktor Stellaris trebao bi omogućiti dugotrajan i stabilan rad te proizvodnju čiste energije bez opasnog otpada. Elektrana će se graditi u Gundremmingenu na mjestu bivše nuklearne elektrane, a planirano je da bude operativna početkom 2030-ih. Proxima Fusion u Münchenu planira i tvornicu magneta za buduće reaktore. Revija HAK

24.12.2025. (20:00)

Lekcije su naučene, reaktori oprani

Povratak Kashiwazaki-Kariwe: TEPCO nakon nuklearne katastrofe u Fukushimi ponovno pali nuklearni div

Ukupni kapacitet Kashiwazaki-Kariwe je 8,2 gigavata, što je dovoljno za napajanje nekoliko milijuna domova. Predstojećim ponovnim pokretanjem u siječnju bi se u pogon uključio jedan blok od 1,36 GW, a drugi istog kapaciteta oko 2030. godine. Kashiwazaki-Kariwa, smješten oko 220 km sjeverozapadno od Tokija, bio je među 54 reaktora zatvorena nakon što su potres i cunami 2011. godine oštetili elektranu Fukushima Daiichi u najgoroj nuklearnoj katastrofi na svijetu od Černobila. HRT

09.09.2025. (13:00)

Od graha do reaktora – probava države traži jači energent

Hrvatska na nuklearni pogon: mala ili velika centrala?

Ministarstvo gospodarstva razmatra gradnju vlastite nuklearne elektrane, uz već najavljene planove za male modularne reaktore i sudjelovanje u drugom bloku NE Krško. Ministar Ante Šušnjar tvrdi da bi vlastita centrala Hrvatskoj dala geopolitičku i sigurnosnu prednost, a EU fondovi mogli bi pomoći financiranju. Stručnjaci poput Tončija Tadića smatraju da je odabran pravi trenutak jer Europa ide prema kombinaciji obnovljivih izvora i nuklearne energije. Kao moguće lokacije spominju se Erdut i područje kraj Ivanić Grada. tportal

12.03.2025. (11:00)

Atom u službi domovine

Mini-nuklearke: energetska revolucija ili skupa avantura?

Hrvatska razmatra mini-nuklearne elektrane kao rješenje energetskog deficita, no mišljenja su podijeljena. Stručnjak Goran Krajačić kritizira nuklearnu opciju, ističući da su obnovljivi izvori dostupniji i sigurniji, dok Davor Grgić zagovara kombinaciju nuklearne i obnovljive energije radi stabilnosti opskrbe. Dok Slovenija razmatra proširenje NE Krško, Hrvatska još nije donijela odluku, a pitanje skladištenja otpada ostaje kontroverzno. Uz energetsku sigurnost, iza svega stoje i politički interesi, pa je jasno da će se rasprave o nuklearnoj budućnosti Hrvatske nastaviti. DW

18.09.2024. (13:00)

Nuklearna energija: Vrijeme je za ponovno upoznavanje

Europa središte nuklearne revolucije: Od 2028. će u upotrebi biti novi reaktor

Institut Paul Scherrer i Copenhagen Atomics pokrenuli su četverogodišnji projekt testiranja reaktora rastopljenih soli u Švicarskoj. Ova tehnologija, koja koristi nisku radioaktivnost i torij, mogla bi revolucionirati energetsku scenu, s očekivanim troškovima od samo 20 dolara po megavatsatu. Eksperiment, planiran za 2026. godinu, pružit će dragocjeno iskustvo za komercijalnu primjenu, a prvi reaktor mogao bi biti gotov do 2028. godine. Stigmatizacija nuklearne energije iz prošlosti možda je na putu, ali budućnost izgleda svjetlija. Revija HAK

22.10.2023. (13:00)

Nuklearna Afrika

Afrička želja za atomskom energijom

U mnogim državama Afrike je mreža elektroopskrbe u žalosnom stanju tako da čitav niz zemalja želi atomske elektrane. Tu ne samo da je upitna „pomoć“ Rusije ili Kine, nego tamo ima i drugih alternativa. Jedina nuklearka na čitavom afričkom kontinentu je još uvijek samo u Južnoafričkoj Republici. Tamo je još 1984. u Koebergu u blizini Kapstadta počeo s radom prvi od sad dva reaktora, ali i ta država intenzivno razmišlja o novim nuklearkama. O nuklearkama razmišljaju i u Keniji, Ruandi i Ugandi. No, plan nije bez skepticizma. Ističe se da samo u Keniji koriste pogone za korištenje energije sunca, vjetra i geotermalne energije, a koje obilaze i strani stručnjaci. Nuklearke su skupi projekti i pitanje je tko će to platiti. DW

14.06.2023. (20:00)

Samo da ne zrači previše

Gradi se prva fuzijska nuklearka u EU, neki od dijelova radit će se i u Hrvatskoj

Europska unija želi do 2050. godine izgraditi prvu elektranu u kojoj bi se struja proizvodila pomoću nuklearne fuzije, spajanjem dva lakša atoma vodika u jedan teži, pri čemu se oslobađa velika količina energije. Novac za izgradnju spomenutih komponenti Hrvatska će nastojati povući iz fondova Europske unije. Za buduće testno postrojenje, koje je potrebno kako bi fizičari u njemu ispitali materijale od kojih će kasnije biti izgrađena fuzijska nuklearna elektrana, Hrvatska će sudjelovati s pet posto u obliku isporuke proizvoda tolike vrijednosti. Riječ je o dvjema dizalicama velike nosivosti i velike preciznosti. Jedna služi za dizanje masivnih betonskih poklopaca, a druga za zamjenu uzoraka i remont. Green

02.06.2023. (16:00)

Ako se ne probudiš s dvije glave, znači da je sve u redu

Odlagalište radioaktivnog otpada u Dvoru je gotova stvar, a mjesta strahu nema

Otpor lokalnog stanovništva zbog odlagališta radioaktivnog otpada na području Općine Dvor i dalje je vidljiv. No, cijeli je proces gotova stvar, potvrđuje nuklearni fizičar Tonči Tadić, tvrdeći kako su strahovi potpuno neutemeljeni. Ondje će se pohranjivati institucionalni radioaktivni otpad i iskorišteni izvori ionizirajućih zračenja iz Republike Hrvatske te 2400 tona nisko i srednje radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško. Strah od nuklearki prisutan je još od 80-ih, pogotovo nakon katastrofe u Černobilu. No, za njega nema temelja, tvrdi Tadić, nadodavši kako bi radije spavao tamo nego kod Jakuševca. Green

26.08.2022. (18:00)

Nema straha

Opasnost da nešto s nuklearkom u Zaporožju krene po zlu je lokalna

Nuklearku Zaporožje (NEZ) u Ukrajini su Rusi okupirali početkom ožujka i time doveli u stanje velike opasnosti jer se nalazi na rubu okupiranog područja. Od ukupno šest reaktora od početka okupacije je posve obustavljen rad njih četiri, a sada je obustavljen i rad petog reaktora, dok je šesti za kratko obustavljen, pa je radio na maloj snazi i najsigurnije bi bilo da se posve obustavi. No Ukrajina ima potrebe za proizvodnjom iz barem jednog reaktora i vjerojatno će ga nastojati držati u pogonu dok je to moguće. Opasnost za ispuštanje radioaktivnosti iz reaktora je najveća kada reaktor radi i stoga je reaktor oklopljen betonskom zaštitnom zgradom. Kontaminacija iz NEZ je moguća, ali opasnost od nje je daleko manja od rata u Ukrajini. Bug

30.10.2021. (20:30)

Može jedan radioaktivni gemišt?

Nuklearka u Češkoj proizvodi i svoje vino

Više od 700 kilograma rajnskog rizlinga i bijeloga sauvignona ubrano je u prvoj berbi u vinogradu češke nuklearke Dukovany. Uz rashladne tornjeve prije nekoliko godina posađeno je 2.040 trsova i to uz pomoć vinara i energetskih inženjera. Južna Moravska, kraj u kojemu se nalazi nuklearka poznata je po vinogradarstvu, a ove su dvije sorte karakteristične za to područje. Od ubranog grožđa planira se proizvesti oko 600 butelja vina, no ono se neće prodavati na slobodnom tržištu nego će ga posluživati u posebnim prigodama. Grožđe i vino se testiraju na radioaktivnost, a osim loze, spomenuta nuklearka također ima i svoj pčelinjak, tako da njezini zaposlenici proizvode i med. Agroklub