Tajanstveni giganti: Podatkovni centri u Njemačkoj skrivaju potrošnju struje i vode - Monitor.hr
Nedjelja (17:00)

Malo vode za server, puno znoja za ekologiju

Tajanstveni giganti: Podatkovni centri u Njemačkoj skrivaju potrošnju struje i vode

Iako su prema njemačkom Zakonu o energetskoj učinkovitosti obvezni javno objavljivati podatke o potrošnji resursa, mnogi veliki podatkovni centri u Njemačkoj to odbijaju učiniti. Istraživanje njemačkog servisa SWR pokazalo je da više od polovice najvećih operatera skriva ove podatke, pozivajući se na poslovnu tajnu ili sigurnost. Iako stručnjaci upozoravaju da je javnost zakonski oštećena, a tek svaki četvrti centar uredno prijavljen u službeni registar, planirane izmjene zakona mogle bi dodatno pogoditi transparentnost i omogućiti ovim “digitalnim utvrdama” da i dalje neometano troše ogromne količine struje i vode. DW


Slične vijesti

25.09. (10:00)

Pa ih ti gradi kod sebe...

Podatkovni centri i “vječne kemikalije”: AI guta struju i truje prirodu

Rast podatkovnih centara ključnih za umjetnu inteligenciju izaziva novi val zagađenja. Osim što troše goleme količine električne energije, ovi pogoni postaju glavni izvor opasnih PFAS “vječnih kemikalija” koje se koriste u čipovima, hlađenju i kabelskoj izolaciji, a u prirodi se nikada ne razgrađuju. Proizvođači planiraju rast proizvodnje, prijeteći kontaminacijom lanca ishrane. Ekološke probleme potvrđuju i incidenti poput izlijevanja 19.000 litara dizelskog goriva u New Jerseyju, što upozorava da šteta prelazi lokalne granice i zahtijeva hitnu državnu regulaciju. Index

10.09. (13:00)

Vjerujemo im na riječ

Tehnološki divovi ulažu u zatvorene sustave hlađenja kako bi smanjili potrošnju vode u podatkovnim centrima

Širenje umjetne inteligencije i podatkovnih centara uzrokuje sve veći otpor javnosti zbog masovne potrošnje vode i energije. Sustavi za hlađenje u 2025. potrošili su 222 milijarde litara vode, a procjenjuje se da bi se potrošnja do 2030. mogla utrostručiti. Tehnološki divovi poput Nvidije, Microsofta i AWS-a ulažu u zatvorene sustave hlađenja tekućinom kako bi smanjili potrošnju vode. Međutim, smanjenje upotrebe vode često zahtijeva veću potrošnju električne energije za hlađenje zrakom. Dodatan izazov predstavljaju visoki troškovi nadogradnje starih postrojenja, netransparentno ESG izvještavanje te znatna skrivena potrošnja vode pri proizvodnji električne energije i čipova. HRT

07.08. (00:00)

Dilema nad dilemama: Uništavati vlastiti okoliš ili uvoziti?

Hrvatska plaća 39 milijuna eura za AI gigatvornice, ali ostaje ovisna o tuđoj infrastrukturi

Hrvatska izdvaja 39 milijuna eura za europske AI gigatvornice i time osigurava pristup najmodernijoj infrastrukturi, no i dalje nije jasno hoće li ijedan od sedam novih centara biti izgrađen na domaćem terenu. Prvi val izgradnji s 19 AI tvornica u EU već smo propustili, pa se trenutno oslanjamo na tuđa superračunala. Iako je vlastita infrastruktura ključna za privlačenje startupova i kapitala, sudjelovanje u ovom projektu zasad nam jamči samo dio računalnog kapaciteta, dok utrka za domaćinstvom tvornice i dalje ostaje neizvjesna. Netokracija

06.06. (13:00)

Ispod oblaka

Skrivena cijena podatkovnih centara: Buka, zagađenje i nestanak vode

Podatkovni centri donose ozbiljne ekološke i zdravstvene probleme lokalnim zajednicama. Masovni dizelski generatori zagađuju zrak tvarima koje uzrokuju respiratorne bolesti, dok neprestana buka do 90 decibela i cjelonoćna rasvjeta uništavaju san stanovnika i tjeraju divlje životinje. Ovi divovski kompleksi, koji u prosjeku zauzimaju površinu 450 nogometnih igrališta, troše oko 300.000 galona vode dnevno, crpeći podzemne akvifere i ugrožavajući vodoopskrbu cijelih regija. Građani Pennsylvanije suočavaju se s valom novih projekata te se pozivaju na oprez i postavljanje ključnih pitanja prije nego što gradnja započne i nepovratno uništi okoliš. Collective Evolution

21.05. (16:00)

Zvijezda u malom pakiranju (koja nikako da proradi)

Nuklearna fuzija: Energetski sveti gral ili vječna tehnologija sutrašnjice?

Nuklearna fuzija nudi rješenje za globalnu energetsku krizu, no njezin razvoj desetljećima koče povijesna, tehnološka i financijska uska grla. Dok se javni mega-projekti poput ITER-a suočavaju s odgodama, privatni kapital i globalne tehnološke tvrtke ubrzavaju utrku. Planovi poput njemačkog stelaratora (suradnja Max Plancka, RWE-a i Bavarske) unose dinamiku, otvarajući pitanje mogu li privatne inicijative prestići državne. Važnu ulogu u cijeloj priči imaju i domaći, hrvatski kapaciteti koji aktivno pridonose razvoju fuzijskih tehnologija na globalnoj sceni. Kristina Tomić Luketić iz Instituta Ruđer Bošković za Ideje objašnjava zašto se diljem svijeta povećava interes za razvojem ove tehnologije.

09.05. (01:00)

Serveri, a ne špajze

Hrvatska na 11 megavata: AI centri traže hladniju klimu i jeftiniju struju

Goran Đoreski, predsjednik HRDCA, ističe da Hrvatska trenutačno ima 13 komercijalnih podatkovnih centara ukupne snage 11,3 MW, uz planirani rast na 25 MW. Iako nijedan nije namijenjen isključivo za AI trening, tržište pokazuje potencijal. Ključna razlika između klasičnih i AI centara je u energetskoj gustoći i lokaciji; dok klasični trebaju blizinu gradova, AI centri traže jeftinu struju i hladnu klimu. Iako direktno zapošljavaju malo ljudi, data centri potiču ekosustav koji generira do 20 povezanih radnih mjesta po zaposleniku, uz povrat lokalnoj ekonomiji od 9 € na svaki uloženi euro. Poslovni

06.05. (19:00)

Banaliziranje Banije

Projekt Pantheon: Digitalni suverenitet ili tehnokolonizacija hrvatskih resursa?

U SAD-u je najveći broj podatkovnih centara, njih oko 600, izgrađen u Virginiji, a polovica globalnog internetskog prometa prolazi tom američkom saveznom državom. U lanjskoj reportaži Business Insidera navodi se i da će u samo dva okruga, ukoliko se realiziraju predviđeni planovi, centara biti više nego u cijeloj Rusiji. Podatkovni centri ondje se već godinama grade u klasterima u blizini izvora vode, a troše oko četvrtine ukupne električne energije sredina u kojima se nalaze. Dokumentirani su i slučajevi zdravstvenih problema lokalnog stanovništva izazvanih konstantnom bukom i vibracijama, pa je ova država, koja je samo lani tehnološkim kompanija osigurala 1,6 milijardi dolara poreznih olakšica, ujedno središte otpora izgradnji novih centara – pišu Novosti, spomenuvši kako su u državi Maine upravo izglasali zabranu izgradnju centara snage 20 megavata (Pantheon bi trebao imati 1 gigavat)…

  • Planirani Pantheon AI trošio bi između 20 i 30 posto ukupne hrvatske godišnje potrošnje električne energije, zbog čega zahtijeva i potpuno novu energetsku infrastrukturu, na HRT-u razgovarali i s mještanima.
28.04. (22:00)

Gigavat ideja, kilovat odgovora

Još malo o Pantheonu u Topuskom: “50 milijardi je više od pola hrvatskog BDP-a”

AI razvojni i inovacijski centar Topusko, prema tim najavama, trebao bi biti suvremeni podatkovni centar ukupne snage 1 GW, raspoloživosti rada iznad dosad najvišeg Tier 4 standarda koji se primjenjuje u EU te ukupne vrijednosti u izgradnji i opremanju čak veće od 50 milijardi eura. Kompanija Pantheon najavila je da će sa strateškim partnerom, Grupom Končar, izgraditi vlastitu trafostanicu te novih 280 km dalekovoda za potrebe centra. Centar će, kažu u najavi, koristiti vlastite bunare i neće se spajati na postojeću vodovodnu i kanalizacijsku mrežu. Koristit će vlastite izvore vode i vlastito rješenje za hlađenje sustava. Najavljuje se i do 6.000 radnih mjesta. Bug

  • IT stručnjak Marko Rakar: Gigavat struje je sam po sebi problematičan, sličniji je potrošnji Grada Zagreba nego Grada Rijeke. Ukupna potrošnja tog data centra odgovarala bi otprilike 40 posto potrošnje Republike Hrvatske. Postavlja se pitanje odakle bi ta struja došla. Investicija od 50 milijardi je također nevjerojatna. Ako pogledate najveće data centre koji se grade, ni jedan od njih ne prelazi 15, 20 milijardi dolara. Ta brojka je sama po sebi problematična. Data centri ne zapošljavaju ljude, neće ništa učiniti na zaposlenosti. Index
  • Lucijan Carić: Pitanje je imamo li mi i vodene kapacitete za hlađenje, a potrebna je golema količina takozvane tamne optike, i to redundantne. Ne vjerujem da Hrvatska danas ima takvu infrastrukturu, a upitni su i čipovi (tportal)
  • Tema na Forumu
28.04. (18:00)

Mozak na steroidima (i hladnoj vodi)

AI podatkovni centri: Infrastrukturni divovi sutrašnjice

AI podatkovni centri specijalizirani su objekti za obuku naprednih modela, koji se od klasičnih razlikuju po korištenju moćnih GPU procesora i ekstremnim energetskim zahtjevima. Globalna ulaganja dosežu bilijune eura, a u igru ulazi i Hrvatska s projektom Pantheon. Ipak, ovakav napredak ima cijenu: ogromnu potrošnju struje (zbog čega Microsoft čak oživljava nuklearke) i milijune litara vode za hlađenje. Uz ekonomski uzlet, ovi giganti donose i ekološke izazove, poput stvaranja toplije mikroklime i prenamjene golemog prostora. Bez ove „željezne“ potpore, umjetna inteligencija ostaje samo slovo na papiru. tportal

06.04. (23:00)

Cloud u plamenu

Kraj nedodirljivosti clouda: Fizički napadi na podatkovne centre postaju najveći rizik za digitalne podatke

Napad iranskih dronova na AWS centre u UAE i Bahreinu označio je povijesni zaokret: digitalna infrastruktura postala je legitimna fizička meta. Iako šteta nije primarno vojna, udarac na sustav vrijedan 600 milijardi dolara ugrozio je banke, burze i logistiku, dokazujući da su serveri nove „rafinerije“. Dok se vojske sve više oslanjaju na AI, raste rizik za komercijalni cloud. Poslovni svijet reagira diverzifikacijom i decentralizacijom podataka, dok Europa ubrzava težnju za digitalnim suverenitetom. Podatkovni centri više nisu samo IT pitanje, već kritične točke geopolitičke moći i nacionalne sigurnosti. Lider