Projekt Pantheon: Digitalni suverenitet ili tehnokolonizacija hrvatskih resursa? - Monitor.hr
Jučer (17:00)

Banaliziranje Banije

Projekt Pantheon: Digitalni suverenitet ili tehnokolonizacija hrvatskih resursa?

U SAD-u je najveći broj podatkovnih centara, njih oko 600, izgrađen u Virginiji, a polovica globalnog internetskog prometa prolazi tom američkom saveznom državom. U lanjskoj reportaži Business Insidera navodi se i da će u samo dva okruga, ukoliko se realiziraju predviđeni planovi, centara biti više nego u cijeloj Rusiji. Podatkovni centri ondje se već godinama grade u klasterima u blizini izvora vode, a troše oko četvrtine ukupne električne energije sredina u kojima se nalaze. Dokumentirani su i slučajevi zdravstvenih problema lokalnog stanovništva izazvanih konstantnom bukom i vibracijama, pa je ova država, koja je samo lani tehnološkim kompanija osigurala 1,6 milijardi dolara poreznih olakšica, ujedno središte otpora izgradnji novih centara – pišu Novosti, spomenuvši kako su u državi Maine upravo izglasali zabranu izgradnju centara snage 20 megavata (Pantheon bi trebao imati 1 gigavat)…

  • Planirani Pantheon AI trošio bi između 20 i 30 posto ukupne hrvatske godišnje potrošnje električne energije, zbog čega zahtijeva i potpuno novu energetsku infrastrukturu, na HRT-u razgovarali i s mještanima.

Slične vijesti

28.04. (20:00)

Gigavat ideja, kilovat odgovora

Još malo o Pantheonu u Topuskom: “50 milijardi je više od pola hrvatskog BDP-a”

AI razvojni i inovacijski centar Topusko, prema tim najavama, trebao bi biti suvremeni podatkovni centar ukupne snage 1 GW, raspoloživosti rada iznad dosad najvišeg Tier 4 standarda koji se primjenjuje u EU te ukupne vrijednosti u izgradnji i opremanju čak veće od 50 milijardi eura. Kompanija Pantheon najavila je da će sa strateškim partnerom, Grupom Končar, izgraditi vlastitu trafostanicu te novih 280 km dalekovoda za potrebe centra. Centar će, kažu u najavi, koristiti vlastite bunare i neće se spajati na postojeću vodovodnu i kanalizacijsku mrežu. Koristit će vlastite izvore vode i vlastito rješenje za hlađenje sustava. Najavljuje se i do 6.000 radnih mjesta. Bug

  • IT stručnjak Marko Rakar: Gigavat struje je sam po sebi problematičan, sličniji je potrošnji Grada Zagreba nego Grada Rijeke. Ukupna potrošnja tog data centra odgovarala bi otprilike 40 posto potrošnje Republike Hrvatske. Postavlja se pitanje odakle bi ta struja došla. Investicija od 50 milijardi je također nevjerojatna. Ako pogledate najveće data centre koji se grade, ni jedan od njih ne prelazi 15, 20 milijardi dolara. Ta brojka je sama po sebi problematična. Data centri ne zapošljavaju ljude, neće ništa učiniti na zaposlenosti. Index
  • Lucijan Carić: Pitanje je imamo li mi i vodene kapacitete za hlađenje, a potrebna je golema količina takozvane tamne optike, i to redundantne. Ne vjerujem da Hrvatska danas ima takvu infrastrukturu, a upitni su i čipovi (tportal)
  • Tema na Forumu
28.04. (18:00)

Mozak na steroidima (i hladnoj vodi)

AI podatkovni centri: Infrastrukturni divovi sutrašnjice

AI podatkovni centri specijalizirani su objekti za obuku naprednih modela, koji se od klasičnih razlikuju po korištenju moćnih GPU procesora i ekstremnim energetskim zahtjevima. Globalna ulaganja dosežu bilijune eura, a u igru ulazi i Hrvatska s projektom Pantheon. Ipak, ovakav napredak ima cijenu: ogromnu potrošnju struje (zbog čega Microsoft čak oživljava nuklearke) i milijune litara vode za hlađenje. Uz ekonomski uzlet, ovi giganti donose i ekološke izazove, poput stvaranja toplije mikroklime i prenamjene golemog prostora. Bez ove „željezne“ potpore, umjetna inteligencija ostaje samo slovo na papiru. tportal

06.04. (23:00)

Cloud u plamenu

Kraj nedodirljivosti clouda: Fizički napadi na podatkovne centre postaju najveći rizik za digitalne podatke

Napad iranskih dronova na AWS centre u UAE i Bahreinu označio je povijesni zaokret: digitalna infrastruktura postala je legitimna fizička meta. Iako šteta nije primarno vojna, udarac na sustav vrijedan 600 milijardi dolara ugrozio je banke, burze i logistiku, dokazujući da su serveri nove „rafinerije“. Dok se vojske sve više oslanjaju na AI, raste rizik za komercijalni cloud. Poslovni svijet reagira diverzifikacijom i decentralizacijom podataka, dok Europa ubrzava težnju za digitalnim suverenitetom. Podatkovni centri više nisu samo IT pitanje, već kritične točke geopolitičke moći i nacionalne sigurnosti. Lider

09.03. (21:00)

Svijet mu nije dovoljan

AI seli u orbitu: Svemirska računala postaju jeftinija od zemaljskih?

Izgradnja podatkovnih centara na Zemlji sve je teža zbog birokracije i manjka energije, pa Elon Musk i startupi poput Starclouda planiraju seobu AI procesora u svemir. Iako se ideja činila nerealnom, ključni faktori — pad cijena lansiranja (zahvaljujući raketi Starship) i novi sustavi hlađenja — drastično mijenjaju računicu. Analize pokazuju da bi orbitalni centri uskoro mogli biti isplativiji od zemaljskih zbog stalne solarne energije i manje potrebe za skupom infrastrukturom. Testiranja s čipovima u orbiti već traju, a iduće godine mogle bi potvrditi jesu li zvijezde doista novi dom umjetne inteligencije. Jutarnji prenosi The Economist

07.02. (14:00)

Otpad radi, struja ostaje doma

Gradi se integrirani energetski park koji spaja biootpad, energiju, poljoprivredu i data centar

U gospodarskoj zoni Čaporice u Dalmatinskoj zagori razvija se inovativni energetski park koji povezuje zbrinjavanje biootpada, proizvodnju bioplina, data centar, industrijske sušare i proizvodnju organskog gnojiva. Projekt se temelji na suhoj anaerobnoj digestiji, prikladnoj za krški teren i turističke regije s velikim sezonskim količinama biootpada. Energija se koristi na licu mjesta, bez oslanjanja na subvencije, dok digestat jača lokalnu poljoprivredu. Riječ je o domaćem modelu kružne ekonomije s energetskom, digitalnom i prehrambenom sigurnošću. Poslovni

02.02. (20:00)

Struja, voda i umjetna inteligencija ulaze u ozbiljnu vezu

Vertiv: pet tehnoloških trendova koji mijenjaju podatkovne centre

Izvješće Vertiv Frontiers ističe ekstremno povećanje gustoće, gigavatno skaliranje i tretiranje podatkovnog centra kao jedinstvene računalne cjeline kao ključne pokretače inovacija. Ti makro čimbenici oblikuju pet trendova: prelazak na DC napajanje, razvoj AI-ja za specifične namjene, jačanje energetske autonomije, korištenje digitalnih blizanaca u dizajnu i radu te napredno tekućinsko hlađenje uz pomoć AI-ja. Prema Vertivu, ove tehnologije omogućit će brže i učinkovitije širenje umjetne inteligencije. Mreža

11.12.2025. (14:00)

Jednostavno - nema struje

Energetska glad podatkovnih centara prijeti usporavanjem AI revolucije

Globalni podatkovni centri postali su kritična točka energetskog sustava. Njihova potrošnja struje raste eksponencijalno, s 415 TWh u 2024. na predviđenih 945 TWh do 2030., usporedivo s potrošnjom velikih država. Potrebe guraju hiperskalne AI kampuse snage stotina megavata, koji mogu trošiti koliko i cijeli gradovi. SAD i Kina dominiraju, dok Europa bilježi rast s 70 na 115 TWh do 2030. Big Tech ulaže stotine milijardi dolara u nove „tvornice podataka“, stvarajući pritisak na mrežu, vodu i energetsku infrastrukturu koja AI-u postaje najveće usko grlo. Lider

29.06.2025. (12:00)

Kad ti za uspomene treba tekući dušik, a ne fotoalbum

Disk veličine marke, memorija veličine svemira

Istraživači Australskog nacionalnog sveučilišta (ANU) i njihovi kolege sa Sveučilišta u Manchesteru osmislili su način na koji će izraditi disk veličine poštanske marke, s kapacitetom od oko 3 terabajta po kvadratnom centimetru. Molekula temeljena na rijetkom elementu disproziju može zadržati magnetsku memoriju na temperaturama do 100 Kelvina (-173 °C), što je moguće postići korištenjem jeftinog i dostupnog rashladnog sredstva kao što je tekući dušik. Premda je, objašnjavaju, i dalje potrebno ekstremno hlađenje, ovo rješenje, opisano u časopisu Nature, otvara vrata korištenju u podatkovnim centrima i značajno unapređuje gustoću pohrane podataka. Bug donosi i ostale novosti iz svijeta znanosti.

06.05.2025. (00:00)

Kad ti zemaljski računi za struju postanu previsoki

Svemirski podatkovni centri: Schmidtov odgovor na energetski izazov umjetne inteligencije

Bivši šef Googlea Eric Schmidt kupio je tvrtku Relativity Space s ciljem gradnje podatkovnih centara u svemiru. Zbog ogromne energetske potrošnje umjetne inteligencije, Schmidt predviđa golem rast potražnje za strujom i računa na solarne panele i svemirski vakuum za hlađenje centara. Projekt, iako ambiciozan, suočava se s tehničkim, logističkim i financijskim izazovima, uključujući potrebu za dodatnim ulagačima. Relativity Space, s raketom Terran R, nudi mu lansirnu platformu bez konkurencije milijardera poput Muska i Bezosa. Schmidt tako računa da će budućnost AI-ja – doslovno – lansirati u orbitu. Bug

19.03.2025. (20:00)

AI jede struju za doručak

Rast podatkovnih centara i AI prijeti globalnoj potrošnji energije

Podatkovni centri i AI sustavi postaju energetski monstrumi – njihova potrošnja struje raste poput startup balona. U SAD-u bi do 2030. mogli gutati 9,1 % električne energije, dok će u EU doseći 150 TWh do 2026. Irska i Danska prednjače u EU, dok nordijske zemlje profitiraju na hladnijoj klimi. AI dodatno pojačava pritisak – jedan upit ChatGPT-a troši 10 puta više struje od Google pretrage. Veliki tech divovi bilježe eksploziju emisija CO₂, a pitanje održivosti sve je glasnije. Hoće li AI industrija izgurati elektroenergetske mreže iz tračnica? Lider