Tehnologija i demokracija (1): Od pluga i motike do Facebooka i robotike - Monitor.hr
15.12.2022. (18:00)

Serija Black Mirror kao dokumentarac

Tehnologija i demokracija (1): Od pluga i motike do Facebooka i robotike

Zamislite da na sljedećem Svjetskom nogometnom prvenstvu neka država umjesto živih ljudskih nogometaša na teren pošalje jedanaest robota. Začas bi nakon toga utihnule nogometne škole i podmladci naših klubova. To je uostalom već shvatio velemajstor vrlo kompleksne igre Go koji je, nakon poraza od umjetne inteligencije, razočaran jer postoji netko bolji od njega, odlučio otići u mirovinu. Može li se uskoro dogoditi nešto slično i s demokracijom, ako prepustimo nepobjedivoj brzoj tehnologiji da donosi sve više odluka umjesto nas? Tehnologija nisu samo pametni telefoni koje povazdan držimo u ruci ili VAR na nogometnom prvenstvu… Ako građani Hrvatske i drugih država žele sačuvati prava stečena kroz demokratske procese, morat će, naime, u budućnosti moći prepoznati kada im, često gotovo neprimjetno, tehnologija ta prava oduzima. Faktograf donosi zanimljivu seriju članaka.


Slične vijesti

20.12.2023. (19:00)

Žičane ograde demokracije

Ivančić: Širenje prostora gulaga

Henrik Ibsen u „Neprijatelju naroda“, napisanom 1882., anticipira figuru koju danas običavamo nazivati zviždačem. Doktor Stockmann je skoro stoljeće i pol star literarni prethodnik neželjenih dojavljivača istine kao što su Edward Snowden, Julian Assange, Chelsea Manning i tisuće drugih, manje poznatih. U eseju „Stanje koje zovemo izgnanstvom“ (1987) Josif Brodski, čvrsto se držeći duha vremena, a taj je bio poduprt armirano-betonskom staturom berlinskog zida, žustro pothranjuje bipolarni karakter Kugle kojom se, u grubim crtama, prostiru međusobno nepomirljivi imperiji zapadnih sloboda i istočnih diktatura. Nekih četvrt vijeka kasnije upečatljivi primjeri pokazuju ne samo da „suština“ nije u tome, nego da, po svemu sudeći, nikada nije ni bila. Edward Snowden bio je prinuđen bježati u suprotnome pravcu, iz „demokratije“ u „tiraniju“, odnosno iz liberalne Amerike u autokratsku Rusiju, e da bi izbjegao politički proces i doživotni zatvor zbog toga jer je obznanio nepobitnu istinu da sigurnosni aparat demokratske države na nedemokratski i nezakonit način nadzire i devastira privatnost takozvanih slobodnih građana. Viktor Ivančić u dosta opsežnom tekstu o demokraciji nekad i danas, za Peščanik.

16.08.2023. (13:00)

Izabrani voljom naroda

Kovačević: Za i protiv demokracije – treba li pravo glasa imati samo određena skupina ljudi?

Što je uzrok krize suvremenih liberalno-demokratskih društava i država? Filozofi tu krizu povezuju sa spoznajnim sposobnostima građana. Neki od njih  pretpostavljaju da velik broj ili čak većina građana u nekim državama nisu sposobni ili kompetentni donositi odluke koje bi bile u skladu s njihovim interesima i interesima društva u cjelini. Zastupnicima demokratskog pesimizma zajedničko je stajalište da su za krizu demokracije odgovorni spoznajno nedorasli građani.Oni nisu dorasli rješavanju problema s kojima se susreću društvo i država. Populističke vlade i pogrešne politike posljedica su njihovih loših odluka na izborima. Jedan od odgovora na pitanje što treba učiniti da bi se izbjegle loše posljedice neodgovornih odluka birača na izborima svodi se na smanjivanje broja onih koji imaju pravo odlučivati na izborima. Umjesto svih punoljetnih građana – od kojih većina, zapravo, nema predodžbu o načinu funkcioniranja državnih institucija ni o složenosti odluka koje vlast mora donositi – pravo odlučivanja o političkim pitanjima treba povjeriti onima koji su ovladali epistemičkim vrlinama, koji stječu točne spoznaje i sposobni su donositi kvalificirane odluke. No, postoje i argumenti zašto demokraciju nije dobro ni skroz odbaciti. Ideje

30.06.2023. (13:00)

Fali im tata

Svaki treći istočni Njemac želi vođu

Ekstremni desničarski iskazi u istočnoj Njemačkoj posebno nailaze na odobravanje, pokazuje nedavno istraživanje. Polovica ispitanika nije zadovoljna svakodnevnim životom u demokraciji, a sve je izraženija netrpeljivost prema muslimanima i strancima, kao i šovinizam, ali i antisemitizam. Skoro 70 posto smatra da stranci dolaze u Njemačku kako bi iskoristili socijalnu državu. A skoro svaki treći ispitanik smatra da je utjecaj Židova u zemlji prevelik. Istraživači su se koncentrirali na istočni dio zemlje, jer je on do 1990. bio pod komunističkom diktaturom. Oni su bili pogođeniji nezaposlenošću i masovnim iseljavanjem, a društveni lomovi su bili praćeni nasiljem. No, komunistička prošlost nije glavni uzrok. Više je to „mentalitet urote“, kao i želja da se uspostavi „autoritarna državnost“. Većina ispitanika čezne za „čvrstom rukom“ nekog vođe ili „jakom strankom“. DW

23.05.2023. (10:00)

U grupnjaku nitko nije nevin

Starešina: Ozbiljna kriza demokracije u njezinoj kolijevci – SAD-u

Bivši američki predsjednik Donald Trump likuje. Napokon je objavljeno Durhamovo izvješće koje pokazuje da je FBI zloupotrijebio svoje ovlasti istražujući njegove navodne tajne dogovore s Rusijom. No, nakon istrage nije podignuta nijedna optužnica. Pokraj Trumpa, ni Biden nije lišen sumnjivih financijskih poslova. Prisutnost duboke države, klijentelizma političara i tempiranih kaznenih progona u politici nije novost. Ali duboka kriza političkog vodstva u državama demokratskog svijeta, uključujući SAD, ostavlja velik prostor institucijama i financijski moćnim interesnim skupinama bez izbornog legitimiteta da presudno utječu na izborne rezultate. S europske strane slična priča, gdje i von der Leyen navodno voli “uzeti sa strane”. Višnja Starešina za Lider.

29.12.2022. (23:00)

Može li nas zamijeniti softver?

Tehnologija i demokracija (5): Umjetna inteligencija i pojeftinjenje kile mozga

Umjetna inteligencija je beskrajno tehnološko područje koje može učiniti ljudski život ugodnijim, zabavnijim i produktivnijim, no isto tako prijeti u potpunosti razoriti svaki demokratski društveni poredak, bilo koju zajednicu, strpati nas u digitalnu diktaturu te možda u konačnici poraziti i uništiti čovječanstvo kakvo poznajemo. Ai više naginje totalitarnom društvu u kojemu će ljude učiniti irelevantnima, besposlenima, zanemarenima, jednom rječju – suvišnima. U tijeku je stvaranje bespotrebne klase, mase onih koji nikome i ničemu nisu potrebni jer roboti, automatizacija i tehnologija mogu obaviti sve poslove umjesto njih, navodi povjesničar Yuval Noah Harrari. Faktograf

23.12.2022. (19:00)

Rat protiv gladi

Tehnologija i demokracija (4): Kruh naš svagdašnji dorađen genomski

Ako se malo odmaknemo od znanstveno fantastičnih priča i promotrimo našu svakodnevnu zbilju, brzo shvaćamo da hrana igra priličnu ulogu u funkcioniranju demokratskog društva jer bi građani, u slučaju da dođe do oskudice namirnica, počeli žestoko prosvjedovati i tražiti krivce. Zbog klimatskih promjena trebat će nam, najavljuju stručnjaci, usavršene biljke i kulture koje su otporne na sušu, nagle promjene temperature, insekte, nametnike i bolesti, dakle žitarice, voće i povrće koji će se lakše skladištiti, prevoziti i imati duži rok trajanja. Laboratoriji po svijetu mozgaju kako napraviti jaje bez kokoši i mlijeko bez krave, još bolji sintetički mesni odrezak biljnog porijekla. Demokratske se države stoga nalaze pred izazovnim razdobljem u kojemu trebaju prelomiti i odlučiti što od novih tehnologija genetičkog modificiranja koristiti, a što ne. Faktograf

20.12.2022. (15:00)

Možda ipak nije paranoja

Tehnologija i demokracija (3): Zlatno doba špijuniranja i nadziranja

Pametni telefon vam se nekad čudno ponaša, ništa se ne otvori kada tapnete na zaslonu, baterija se brzo prazni, telefon se pregrijava, odjednom troši podatkovnog prometa više od očekivanog, treba mu dugo da bi se isključio? Sve to ponekad se događa kod većine telefona, ali ako ste aktivist, novinar, političar, kriminalac, imućniji pojedinac, trebate znati da ste ponešto zanimljiviji za nadzor i špijuniranje, ne samo u tamo nekim totalitarnim režimima već i u našim vrlim demokracijama. Industrija špijunskih digitalnih alata je izvan kontrole i dobro joj ide uništavanje demokratskih standarda i institucija, među ostalim i zato što se spyware, kako kaže kanadski profesor, često koristi s ciljem hakiranja oporbe uoči izbora. Radi se o igri mačke i miša koju je gotovo nemoguće zaustaviti jer naše digitalne uređaje, kojih je sve više, uvijek će netko pokušati hakirati i dočepati se dragocjenih informacija. Faktograf

17.12.2022. (12:00)

Kolaps "kapitalizma nadzora"

Jeremy Gilbert i Alex Williams: Utjecaj nereda na društvenim mrežama na budućnost demokracije

DRUSTVENE MREZE I SADRŽAJ - Koliko vaš sadržaj živi na internetu?

Bližimo se kraju dugog perioda globalne neoliberalne hegemonije – dominacije određenog skupa ideja o tome kako treba upravljati svetom. Ovaj projekat je uspostavljen početkom 1980-ih, dostigao je prevlast 1990-ih da bi sredinom 2000-ih pretrpeo tri ključna udarca. Prvi je bila finansijska kriza 2007-08. i posledična kriza fiskalnog duga. Drugi je usledio 2016. sa Brexitom i pobedom Donalda Trumpa i njegove populističke, antiglobalističke agende. Došlo je i do jačanja levice sa obe strane Atlantika. 2022. smo doživeli relativno opadanje uticaja novih tehnologija. Finansijski i tehnološki sektor su delovi kapitalističke klase koji su najviše profitirali od neoliberalizma i prigrabili ogromno bogatstvo i moć uz velikodušnu podršku države. Pred nama je kraj tog sistema. Opstat će struktura izgrađena u poslednjih 40 godina, kao i moć tehnoloških i finansijskih mreža bez obzira na opadanje moći njihovih vlasnika. Ali sposobnost neoliberalne političke klase i finansijskih i tehnoloških elita da oblikuju društvene konsenzuse i javno mnijenje fatalno je erodirala. Peščanik/OpenDemocracy

 

16.12.2022. (23:00)

Produžena ruka propagande

Tehnologija i demokracija (2): Utjecaj tehnodivova na izbore

Godinama se već raspravlja kako su tehnodivovi – Google, Amazon, Meta, Apple, Twitter – prijetnja za demokraciju jer kontroliraju protok informacija, prikupljaju pregršt podataka o nama, raspolažu velikim bogatstvima kojima plaćaju najbolje odvjetnike i lobiraju kod političara za svoje interese. Najopasnije je, tvrdi autor Francis Fukuyama, to što imaju ogromnu kontrolu nad političkom komunikacijom, mogu neke favorizirati, a druge potiskivati i tako utjecati čak i na ishod demokratskih izbora. Političko oglašavanje, naime, u mnogim slučajevima ne treba u nešto uvjeriti sve birače, već je dovoljno da mišljenje promijeni tek koji postotak građana i tako možda donese prevagu određenoj političkoj opciji. U analizi naslovljenoj “Kako spasiti demokraciju od tehnologije” Fukuyama upozorava na opasnosti od moguće suradnje tehnoloških tvrtki i vladajućih političara jer to dovodi do ogromne koncentracije političke moći. Faktograf

30.11.2022. (18:00)

Nježna je to biljka

Pad demokracije diljem svijeta: Gušenje građanskih sloboda i propadanje vladavine prava najgore je u Mađarskoj, Poljskoj i SAD-u

Pola svjetskih demokracija je u stanju propadanja s pogoršanjem građanskih sloboda i vladavine prava, a autoritarne vlade postaju još represivnije, upozorio je u srijedu Institut za demokraciju i izbornu pomoć (IDEA) sa sjedištem u Stockholmu. U svom godišnjem izvješću IDEA navodi da se demokratske institucije potkopavaju zbog ograničenja slobode izražavanja te sve većeg nepovjerenja u legitimitet izbora. Pogoršanju stanja demokracije u svijetu pridonosi ruski rat u Ukrajini, nadolazeća globalna recesija, klimatske promjene i pandemija covida-19. U posljednjih šest godina broj autoritarnih režima se udvostručio, no Afrika se pokazala otpornijom na nestabilnosti u svijetu te su Gambija, Niger i Zambija zabilježile demokratske pomake. Index / IDEA report