The Founder: Kako vi gledate na tu moralno-poslovnu dilemu? - Monitor.hr
15.09.2019. (11:30)

Prevara ili ne

The Founder: Kako vi gledate na tu moralno-poslovnu dilemu?

“U petak je na TV-u prikazan vrlo dobar američki film Osnivač iz 2016. s Michaelom Keatonom u glavnoj ulozi. Radi se o prodavaču Rayu Krocu, koji je inovativni poslovni model braće McDonald’s pretvorio u najveći maloprodajni prehrambeni lanac na svijetu. U filmu je sjajno prikazana jedna moralna poslovna dilema” – Velimir Šonje, Ekonomski lab


Slične vijesti

05.11. (22:00)

Kad brojke putuju nizbrdo, a nada pliva uzvodno

Šonje: Optimistični potrošači imaju više djece, a inflacija uzrokuje manjak nataliteta

U Hrvatskoj su stope nataliteta i mortaliteta već veoma niske, broj stanovnika ne raste – počeo je dugoročno padati čak i ako ne uzimamo u obzir efekte ratnih zbivanja 1991.-1995. – a prosječni godišnji prirodni priraštaj je negativan. Dugoročne demografske prognoze za Hrvastku oko 2070.-2075. kreću se oko 3 milijuna stanovnika (gotovo milijun manje nego danas) i često se komuniciraju kao gotova stvar. Te prognoze ne treba uzimati olako. Moguće su varijacije od 2,67 do 3,22 milijuna ovisno o fertilitetu, mortalitetu i imigraciji. Dugoročne promjene ovise o gospodarskom rastu, produktivnosti, politikama za mlade roditelje i povratku dijaspore. Socio-ekonomski razvoj može ublažiti negativni trend, no bez rasta produktivnosti i međugeneracijskog altruizma, značajnija stabilizacija stanovništva ostaje izazov. Velimir Šonje za Ekonomski lab

17.10. (15:00)

Kad ti algoritam postane bolji savjetnik od kuma

Genius kao alat za financijsko opismenjavanje: što JP Morgan radi u Zagrebu

Od 2021. godine na Ekonomskom Labu prate razvoj InterCapitalovog Geniusa – hrvatske aplikacije za financijsko savjetovanje i ulaganje. Procijenili smo da je riječ o alatu koji može imati šire koristi u vidu povećanja financijske pismenosti i diverzifikacije portfelja financijske štednje, naročito među mlađim generacijama naviklima na digitalne interakcije i transakcije. U međuvremenu, ponuda se u Geniusu širila i transformirala. O dostupnim investicijskim shemama u okviru Genius Starta možete razmišljati kao o dvostrukoj primjeni načela da sva jaja ne treba držati u jednoj košari (diverzifikacija). Na stranici Geniusapp odvojene su informacije i edukacije za početnike od onih za napredne. Može se saznati puno toga korisnog o principima ulaganja, diverzifikaciji, portfeljima, odnosu očekivanog povrata i rizika, poreznom tretmanu ulaganja. Velimir Šonje ne nagovara, ali savjetuje da se svatko za sebe informira.

03.10. (16:00)

Svakoga dana u svakom pogledu sve više napredujemo - u zaostajanju

Šonje: EU protiv SAD-a – koliko Europa zaostaje i zašto je Hrvatska tipična europska zemlja

U Europi se u prosjeku dulje živi nego u SAD-u. Mreža socijalne sigurnosti gušće je isprepletena, javne usluge su u prosjeku bolje, a gospodarstvo je energetski efikasnije (jer su cijene energenata više). Unatoč tome, zaostajanje EU u rastu produktivnosti rada za SAD-om izvor je frustracija i medijske slike u kojoj se EU predstavlja kao gospodarski troma i neposobna, a SAD kao dinamično i inovativno gospodarstvo. EU još nije do kraja osvijestila neke od ključnih strukturnih razloga sporog rasta produktivnosti: neučinkovite javne sektore, visoka porezna opterećenja i rigidna tržišta rada. Pritom valja uzeti u obzir kako je američki rast zadnjih desetljeća postupno sve više zavisio o rastu BigTech kompanija. To je ove godine dosegnulo krajnje neobične razmjere. Što se tiče rasta u Hrvatskoj, on ovisi o zapošljavanju novih radnika, ali ne i o produktivnosti koja stagnira. Velimir Šonje za Ekonomski lab.

26.09. (16:00)

Sloboda na respiratoru, sigurnost na intenzivnoj

Šonje: Prešućeni tragovi pandemije

Sjećanja na pogreške u pandemiji i učenje iz njih predstavljaju ključ rasprave o slobodi u Europskoj uniji. Pitanje očuvanja individualnih sloboda ostat će ključno i bit će stalno na kušnji, kao što je pokazala pandemija 2020.-2021. Amerika više nije ideal slobode, pouzdani pokretač povijesnih procesa i jamstvo sigurnosti kao što je to bila u Reagonovo i Clintonovo vrijeme kada je europski istok osvajao prostor slobode oslobađajući se komunizma i sovjetske inačice imperijalizma. Današnja Amerika je u najboljem slučaju nepredvidiv partner koji je i dalje poželjan zbog svoje globalne uloge i vojne tehnologije i moći, ali je dekoncentriran svojim unutarnjim podjelama i odnosima s Kinom. Europa u tom novom okviru mora ponovo otkriti svoj slobodarski identitet i redefinirati ključan preduvjet za svoju slobodu – okvir sigurnosti. Velimir Šonje za Ekonomski lab

22.09. (16:00)

Euro neuro

Šonje: Digitalni euro bit će katalizator širih rasprava o anonimnosti u digitalnom svijetu

Razlike digitalnog eura u odnosu na gotovinu u užem smislu nema – isto tako je riječ o zamjeni potraživanja koje imate prema banci, za potraživanje prema državi odnosno središnjoj banci. Samo što ćete, umjesto novčanice kao likvidne potvrde tog potraživanja, putem aplikacije na mobilnom telefonu imati otvoren račun kod HNB-a (odnosno Eurosustava) na kojem će pisati broj eura koje ste kupili. Većina ljudi će koristiti digitalni euro samo ako im se to isplati – ako mogu uštedjeti na troškovima transakcija; ako su one brže i sigurnije. Uspjeh ili neuspjeh digitalnog eura zavisit će o tome koliko će njegova platna tehnologija biti superiorna u odnosu na postojeće. To još uvijek ne znamo. No, proširit će razumijevanje financijskih i platnih sustava, a u najširem smislu potaknut će i rasprave o demokratskom nadzoru, slobodi, odnosu građana, korporacija i država.Velimir Šonje za Ekonomski lab

11.09. (16:00)

Europski prvaci u plaćama, ali ne na semaforu

Šonje: Ne padaju vlade zbog ideologije, nego zbog brojki: usporedba Francuske i Rumunjske i je li Hrvatska drugačija

Hrvatska je „mala Njemačka“ u usporedbi s Rumunjskom i Francuskom – fiskalno disciplinirana zemlja gdje je prinos na državne obveznice niži od francuskog prinosa. Međutim, kvarenje fiskalnog položaja Hrvatske traje već treću godinu zaredom i poziva na oprez. Promatranje strukture rashoda otkriva dvije neuralgične točke: s udjelom plaća (13,0% BDP-a) i intermedijarnih rashoda (7,6% BDP-a) u javnom sektoru, Hrvatska je pri vrhu EU i snažno odstupa od usporedive skupine zemalja. Kada bi plaće i intermedijarni rashodi u Hrvatskoj bili na razini europskog prosjeka, ukupni rashodi opće države bili bi za oko 4,5% BDP-a (oko tri milijarde eura) manji. To znači da Hrvatska vlada, njezine institucije i lokalna uprava i samouprava ima veliki prostor da kroz povećanje efikasnosti i kvalitete upravljanja istovremeno smanje deficit, porezno opterećenje i povećaju socijalne transfere građanima. A tako nešto je moguće napraviti samo u dobrim vremenima. Velimir Šonje za Ekonomski lab

24.08. (14:00)

Ako ćemo ići pravocrtno, ovim tempom

Šonje: Generacija današnjih 30-godišnjaka ima priliku Hrvatsku učiniti jednom prosječno dosadnom, razvijenom europskom zemljom

Mladi u Hrvatskoj pokazuju visoke razine povjerenja, solidarnosti i poštovanja ljudskih prava, unatoč medijskoj slici polarizacije. Za razliku od starijih generacija i nekih drugih kultura, mladi kombiniraju demokratske norme i normu povjerenja, što otvara prostor za institucionalni i gospodarski razvoj. WEIRD obrasci – individualizam, racionalizam i impersonalna suradnja – omogućili su razvoj modernih institucija i širenje solidarnosti na veće društvene skupine. Širenje ovih normi među mladima, zajedno s vjerskom i kulturnom tradicijom, može omogućiti reformu institucija i održivi razvoj Hrvatske, pod uvjetom očuvanja vrednota i poticanja obrazovanja, poduzetništva i inovacija. Velimir Šonje podrobnije za Ekonomski lab

22.08. (13:00)

Turizam, plaće i sunce – tri migracijska kralja

Šonje o migracijama prošle godine: Hrvatska privlači ljude, ali Zagreb tjera svoje

Migracije 2024. donijele su Hrvatskoj rast stanovništva zahvaljujući neto doseljavanju, ponajviše iz Azije i Južne Amerike. Dok Slavonija i dalje gubi ljude i zbog unutarnjih i zbog vanjskih migracija, turizmom i ekonomskim rastom pogonjene županije poput Zadarske, Istarske i Zagrebačke privlače doseljenike. Zagreb i Split paradoksalno gube stanovništvo kroz unutarnje migracije unatoč dolasku stranaca, što se povezuje s dugogodišnjom krizom urbanog upravljanja. Ključni faktori privlačnosti su razvoj gospodarstva i visoki dohoci, dok turizam djeluje kao moćan, ali ne nužno presudan magnet. Velimir Šonje za Ekonomski lab

19.07. (00:00)

Kriva nafta, a ne Trumpova taksa!

Inflacija se vraća, ali ne zahvaljujući carinama

Lipanjski rast inflacije u SAD-u (2,7%) nije posljedica carina, već poskupljenja energije, hrane i usluga. U Hrvatskoj inflacija iznosi 1,7 bodova više od europodručja, uglavnom zbog domaćeg rasta cijena usluga. Hrana također pridonosi, ali manje. Carine još nemaju uočljiv učinak, dok je globalni rast cijena hrane blagi i potaknut sektorima poput mesa i ulja. Očekuje se slabljenje inflacijskih pritisaka do kraja godine, osobito uz smirivanje tržišta nafte i moguće novo sniženje kamata u eurozoni. Ukratko: inflacija je (opet) domaća, a Trump još samo vježba. Velimir Šonje za Ekonomski lab

28.06. (13:00)

Struja je struja, ali Njemačka je Njemačka

Šonje: Prag od 80% djeluje sve jače – gospodarski rast kao bijeg od povijesti

Hrvatska se usko približila pragu razvoja od 80% realnog dohotka po stanovniku Europske unije. Hrvatski AIC po stanovniku je na dvadeset i drugom mjestu među dvadeset i sedam država članica EU. AIC je važan jer mjeri stvaran, ukupan životni standard i pruža objektivniju sliku materijalne kvalitete života. Ne gledaju se samo cijene u dućanima, nego i usluge stanovanja, energije, ali i subvencionirane javne usluge. Na primjer, cijena električne energije za kućanstva u Hrvatskoj je druga najniža u EU, dva i po puta niža nego u Njemačkoj, što znatno utječe na AIC jer struja je struja. Tako će na AIC utjecati i relativno niži troškovi predškolskog odgoja i školovanja u Hrvatskoj, zdravstvenih usluga, i tome slično. Još uvijek dakle ne znamo hoće li 80% prosjeka EU-27 za Hrvatsku djelovati kao ozbiljan razvojni prag koji će biti teško preskočiti. Velimir Šonje za Ekonomski lab